Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠTITIO INVESTITORE TUŽIO SAVEZ SLIJEPIH: Mugoša i Palata pravde

Objavljeno prije

na

Duže od 10 godina gradi se zgrada iza Osnovnog suda u Podgorici. Dio ograde gradilišta u Momišićima pao na trotoar, jedna tabla sa imenom investitora izgorela. Na drugoj piše da će tu nići Montenegro office centar (MOC) – hotel Harmonia. Početak radova septembar 2004. završetak maj 2011.

Ono što se sa table ne može pročitati – da je u tom velelepnom zdanju bila planirana Palata pravde.

Priča o podgoričkom Skadru na Bojani na jednoj od najatraktivnijih gradskih lokacija počela je 1999. godine. Savez slijepih tada 3.400 km zemljišta u Momišićima fiducijarno prenosi na DD Preduzeće za izgradnju Podgorice. Zemljište daju u zamjenu za 600 kvadrata poslovnog prostora koje će dobiti kada se objekat sagradi.

Sljedeće godine DD Preduzeće za izgradnju Podgorice zaključuje sa Pešter bankom – filijala Rožaje i Nadžib Kačarom Ugovor o zajedničkoj izgradnji poslovne zgrade MOC. Pešter banka i Kačar se obavezuju da će finansirati cjelokupnu izgradnju objekta. Ugovorom je precizirano koje će prostore ugovorene strane dobiti u izgrađenom objektu. Nakon likvidacije Pešter banke 2007. godine, Kačar je jedini investitor na objektu MOC.

Vještačenjem iz 2012. konstatovano je da je objekat MOC izgrađen u stepenu 25-45 odsto.

Za završetak radova na ovoj zgradi tokom 2011. interesovali su se firme Zetatrans i Sotto La Colina. Ova posljednja da po sistemu ključ u ruke izgradi Palatu pravde za rad sudskih organa i tužilaštva Crne Gore.

Kačar je tada dobio ponudu od gradonačelnika Miomira Mugoše i Ministarstva pravde za otkup objekta koji bi postao Palata pravde.

Iako se na tabli na gradilištu kao investitor navodi samo Kačarevo ime, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice 2006. godine tuži Savez slijepih na ime naknade za uređenje građevinskog zemljišta za poslovni objekat MOC i traži da im se na osnovu toga isplati preko pola miliona eura.

Vještak Vukašin Đuričković je tokom suđenja izjavio da se prvi put u 50-godišnjoj karijeri sreće sa slučajem da se kupac vodi kao investitor i da se na njega izdaje građevinska dozvola.

Advokat Saveza slijepih Rusmir Nikočević za Monitor kaže da je tokom procesa tražio da se terete i Pešter banka i Kalač: ,,Iz spisa je proizilazilo da se Kačar ne može naći, iako se u Osnovnom sudu vodi parnica između Kačara i drugih investitora. Međutim u toku procesa su se izmijenile okolnosti kod klijenta Saveza slijepih. Savez slijepih koji sam zastupao izašao je iz tog projekta i zaključio poravnanje sa Opštinom”.

U aprilu prošle godine Skupština Podgorice prihvatila je sudsko poravnanje između Glavnog grada i Saveza slijepih. Po njemu Savez slijepih je Opštini ustupio 1.700 kvadrata zemljišta u Momišićima da bi izmirio dug koji je porastao na preko 850.000 eura. Drugi dio parcele na kome se nalazi zgrada MOC od 1.600 kvadrata Savez slijepih je trampio sa Opštinom za 2.000 kvadrata na Pobrežju.

Dva mjeseca nakon poravnanja, Mugoša, poznat između ostalog i po mobingu nad slabovidom Mirjanom Mugošom, od Saveza slijepih dobija Povelju humanosti.

Zanimljivo je pristajanje Saveza na poravnanje s obzirom da je Privredni sud dva puta odbijao tužbeni zahtjev Agencije za izgradnju Podgorice i presuđivao u korist Saveza. U presudama suda jasno se navodi da je jedini investitor MOC Kačar i da je on shodno zakonu dužan da plati nadoknadu za uređenje građevinskog zemljišta.

I pored ovih presuda, nakon što se promijenio sudija u ovom predmetu, Privredni sud krajem prošle godine potvrđuje poravnanje između Opštine i Saveza slijepih.

Izvršni direktor Saveza slijepih Goran Macanović za Monitor kaže da je problem oko zgrade u Momišićima naslijeđen od njegovog prethodnika Fadilja Mučića. ,,Mi smo kao vlasnici placa ušli u taj posao sa Pešter bankom i Kačarom. Tužila nas je opština zbog poreza. Poravnali smo tako što smo Opštini dali pola placa”, kaže Macanović za Monitor.

Oni na osnovu dijela zemljišta koji im je ostao na tom placu imaju pravo na oko nekoliko stotina kvadrata ako se ta zgrada ikad izgradi. ,,Međutim, mi smo se dogovorili sa Opštinom da za ostatak našeg zemljišta na kome je zgrada dobijemo u zamjenu zemlju na Pobrežju. Radnje ka ostvarenju toga su u toku, očekujemo da će se to završiti tokom ove godine. Naš cilj je da potpuno izađemo iz toga posla u Momišićima”.

Paralelno, pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se spor između Nedžib Kačara i devet lica koja su sufinansirala izgradnju objekta u Momišićima i koja potražuju tri miliona eura. Njih zastupa advokatska kancelarija Nikole Martinovića a tužilac prvog reda je Čedomir Radičević.

Radičeviću je Apelacioni sud sredinom prošle godine odbio zahtjev za učešće kao umješaoca u sudskom poravnanju između Opštine i Saveza slijepih. Radičević ističe da tu odluku suda do danas nije dobio.

,,Poravnanje između Opštine i Saveza slijepih smatram pravno ništavnim. Potraživanja Opštine su bila zastarjela, Savez slijepih je, kroz sudsko poravnanje prenio već založenu imovinu, dio urbanističke parcele, s kojom nije mogao raspolagati a što je protiv prinudnih propisa ”, kaže Radičević za Monitor.

On navodi da se sa Miomirom Mugošom nijesu mogli dogovoriti: ,,Mugoša je po svom običaju opstruirao svaki naš pokušaj da dođemo do odgovarajućeg rješenja, nastojeći da sa Nedžib Kačarom uđe u aranžman preko nekih građevinskih kompanija koje su njemu bliske”

Kačar je crnogorskoj javnosti poznat i kao vlasnik Magnat osiguranja. Predsjednik odbora direktora ovog preduzeća je predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Rafet Husović. Član odbora direktora bio je profesor Đorđije Blažić.

Kada je krajem 2012. Agencija za nadzor osiguranja Crne Gore Magnat osiguranju oduzela dozvolu za rad, Kačar je putem interneta pozvao Boga i vjernike da ,,kazne grešnike najsurovijom kaznom”. Agencija je prijetnje procesuirala. Nakon par mjeseci Magnat osiguranju je vraćena dozvola za rad. Mediji su izvijestili da je to peta po redu presuda kojom sudovi vraćaju dozvolu za rad Magnat osiguranju.

„Uvjereni smo da ćemo sa novim gradonačelnikom, po okončanju sudskog postupka, postići razuman sporazum kroz poravnanje po ugledu na poravnanje između Opština i sa Savezom slijepih”, nada se Radičević.

Ako jednom i nikne Palata pravde u Momišićima, priča o njenoj gradnji biće slika u kakvom su nam stanju pravda i pravo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo