Povežite se sa nama

OKO NAS

Tipično naše

Objavljeno prije

na

„So Yugoslav!” (tipično jugoslovenski) odzvanjalo je polupraznom šalterskom salom, dok je ljutita Njemica žurila ka izlaznim vratima. Njena nervoza je prouzrokovana nedovoljnom ekspeditivnošću radnice za pultom koja nije evropski propisanom brzinom odradila otvaranje deviznog računa i potrebni transfer novca.

Šta je to tipično jugoslovensko ili crnogorsko u redovima po bankama i tromim prstima šalterskih radnika.

Šta oni koji prvi put dolaze u našu zemlju uopšte očekuju? Prirodne ljepote svakako, ali tu su i priče vezane za administraciju, saobraćaj, smještaj, čistoću, usluge, policiju…

Prvo što oni naviknuti na putovanja provjere su sajtovi postojećih ambasada koje skoro po pravilu nude kratke vodiče sa informacijama za turiste. Najčešće, oni su ispunjeni vikipedijskim podacima o populaciji, klimi, demografiji… Ima i onih koji su za svoje građane spremili detaljniji uvod u Crnu Goru.

U vodičima se savjetuje pažnja usljed rijetko nasilnih demonstracija i noćnih klubova koji nemaju zapadnjačku praksu kontrole kapaciteta i procedura prilikom požara. Po uputima koji se mogu naći, u Crnoj Gori postoji mogućnost od terorističkih napada. Veoma su rijetki, ali nasumični – kažu vodiči. Svoje građane istopolne orijentacije upućuju da u Crnoj Gori ne postoji zakon protiv homoseksualnih sklonosti, ali „budite diskretni i izbjegavajte javno iskazivanje ljubavi”.

Građani koji koriste invalidska kolica upućuju se na činjenicu da iako je usvojen zakon koji nalaže da do 2013. godine sve javne ustanove moraju imati pristup licima sa invaliditetom, ovo najčešće nije slučaj. Naročito kada je javni prevoz u pitanju.

Najviše uputstava u vodičima ambasada može se naći upravo vezano za saobraćaj. Putevi su loši, slabo održavani, vozači agresivni i nemarni, saobraćajne nesreće česte. Postoje upute i ako se želi pozvati hitna služba. Iako su crnogorski medicinski tehničari dobro obučeni, zbog malog broja vozila, pomoć stiže samo najtežim slučajevima. Među napomenama su i one da se treba čuvati taksista i njihovih metoda naplate i da se od policije ne očekuje razgovorljivost na engleskom jeziku.

Više informacija o našoj zemlji posjetioci mogu naći na brojnim internet putničkim vodičima. Ovo je jedna od najrazvijenijih internet zajednica. U cilju boljeg obavještavanja i organizacije na mnogim sajtovima, blogovima i forumima mogu se naći detaljne informacije o gotovo svim mjestima u Crnoj Gori, smještaju, prevozu, taksama, cijenama. Ukratko: kuda, gdje, šta, kada, kako i koliko.

Zanimljivo je čitati ove recenzije i u njima često pronaći detaljnu prezentaciju kulturno – istorijskih znamenja kojih često nijesu svjesni ni mještani tih krajeva. Oduševljenja istorijom i prirodom Crne Gore ne nedostaje.

Ima i onih potpuno razočaranih. Još uvijek je svježe sjećanje na prošlogodišnji par turista i njihov ironični video o glavnom gradu u kom pokušavaju ubiti osam sati tražeći atraktivan ili zanimljiv kutak. ,,Ako gradsko jezgro čine najreprezentativnije građevine, čija vizuelna vrijednost odaje kulturni identitet jedne zemlje, onda je ovo najbolje što smo mogli da nađemo (pokazuje kontejnere za smeće)”.

Dok je razočarenje ovo dvoje mladih turista upitno, ono Italijana Roberta de Santisa svakako nije. Po povratku iz Budve i „tretmana” obezbjeđenja tamošnjeg lokala, kako kaže, roditelji su ga jedva poznali. Nakon operacije nosa i jagodične kosti, on je preko glasila La Republica uputio apel svojim zemljacima da izbjegavaju Crnu Goru u širokom luku.

Osim ovakvih ekstremnih slučajeva, po internet vodičima najčešći su odmjereni utisci poput onog koji je iznio TV voditelj i putopisac Rik Stivs. U svom izvještaju ne krije oduševljenje zemljom od koje je očekivao da još uvijek evocira uspomene bratoubilačkog haosa protekle ere. Kotorski fjord, Cetinje iz kojeg izbija istorija, ljepota malih mjesta i predusretljivost njihovih stanovnika su ono što se našlo u njegovom izvještaju. Kao kontraplan tu su hoteli pravljeni za elitu,dostojni Idi Amina, tragikomičnog dizajna koji odskaču od duha samog mjesta. Za završnicu svog izvještaja ostavio je izjavu devedesetjednogodišnje turistikinje iz Amerike koju planine Crne Gore: ,,Inspirišu da nastavi da se kreće u dobu u kom bi trebala da ostane kod kuće”.

Veliki je broj stranaca koji se slažu sa Stivsovim stavovima, pa najčešći savjet koji daju je da se budući posjetioci klone prepunjenih i najčešće užasno skupih plaža i ljetovališta i da se okrenu manjim mjestima poput Ade Bojane i Kotora koji pružaju pravi odmor i daju lijepu sliku Crne Gore.

Kada se govori o kontinentalnom dijelu zemlje osim Cetinja i nacionalnih parkova ostala mjesta prođu najčešće poput Berana koje je jedna američka porodica zapamtila isključivo po blizini sa Srbijom i Kosovom, renta autićima za djecu i začuđenom pogledu recepcionera zbog njihovog ostanka u gradu.

Samo ovlaš pregledom ovih internet napisa vidi se da kvalitetnu posjetu ne čini samo priroda. Mjesta za intervencije ima mnogo, a ima li volje da se ne bude tipično jugoslovenski drugo je pitanje.

Fenomen Mugići

Zanimljiva pojava na internetu su putopisci blogeri. Naša zemlja se često nađe u ovim izvještajima. Na blogu Montenegro for me turistička radnica, Holanđanka Mariane van Tvilert, koja je 45 godina života provela u Crnoj Gori nudi svoje osvrte i zapažanja. U najvećem broju oni su puni riječi hvale, no ima i onih koji ukazuju na ozbiljne propuste i mane Crne Gore. Stubići je jedan od takvih.

„Duž ulica, bulevara i trgova u Podgorici možete vidjeti hiljade malih stubova. Umjesto stubići, stanovnici glavnog grada zovu ih – Mugići…

…Sada su trotoari srećom slobodni za pješake, iako je opuštena šetnja teško izvodljiva zbog rupa, džombi i drugih prepreka kao što su ostaci polomljenih stubića koji nijesu uklonjeni niti zamijenjeni godinama…

…Stubići su postavljeni na veoma artističan i maštovit način. Osim betonskih lopti i cilindara oblika ručne granate, mogu se vidjeti i „antički” stubići od kovanog željeza, vesele željezne šipke sa crveno bijelim prugama, dok su u „elitnim” kvartovima postavljeni elegantni okrugli stubovi od nerđajućeg čelika.

Mnogi od ovih stubića su postavljeni nekoliko centimetara od drveća ili zidova, dok su drugi našli mjesto tačno na početku pješačkog prelaza, tako da ih teško možete zaobići ako ste u invalidskim kolicima. Moto je očigledno bio: što više to bolje!

Zanimljiv zadatak za statističare bi bio: koliko stubića po glavi stanovnika ima Podgorica?

Posjetila sam mnoge gradove Evrope i svijeta, ali nikada i nigdje nijesam vidjela ovaj „fenomen”. Moje pitanje bi bilo: Zašto je glavni grad potrošio toliko novca na ovakvu zaštitu trotoara?

Dragan LUČIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo