Privatne farmaceutske kompanije Farmalab i Osmi red-D već godinu vode pravnu bitku protiv Komisije za kontrolu javnih nabavki. Na tender čiji je naručilac Fond zdravstva – objavljen 7. decembra 2012. godine; ponude otvorene 18. januara 2013. – za potrebe Javnih zdravstvenih ustanova, ponudili su moderniju i jeftiniju medicinsku opremu u odnosu na konkurenciju. Ipak, iako tako propisuje zakon, nijesu prvorangirani. Ispred njih našla se firma Urion (direktor Velibor Ćuković), o kojoj je Monitor više puta pisao kao o privilegovanoj kompaniji sa jakim zaleđem u vrhovima zdravstva.
Prošlog utorka u Upravnom sudu održana je rasprava po objedinjenim tužbama ovih privatnih firmi protiv Komisije za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Predsjednica sudskog vijeća Biserka Bukvić najavila je da će donijeti odluku u roku od osam dana.
Konkretno: Osmi red se žalio na odluku Komisije za dio tendera (ukupna vrijednost 12.600.000 eura) pod partijom 21 prilikom čega su ponudili aparate i reagense američke kompanije Abbott Leboratories za 1.927.196 eura. To je za 59.484 eura jeftinije od ponude kompanije Urion. Uprkos tome, Komisija prvorangiranim proglašava Urion. Žalio se i Farmalab. Oni na dio tendera pod partijom 15 gdje su ponudili aparate i reagense za hematologiju japanske firme Sysmex za 866.704. To je za 12.224 eura jeftinije od Uriona. Isti slučaj: Urion završava kao prvorangirani.
Na koji način? Sve je počelo lanjskog decembra, kada je raspisan tender. Prema riječima tužilaca u sudnici Upravnog suda, tenderska dokumentacija koju je napravio Fond bila je odlična. U tužbi je navedeno da je kriterijum za odabir bila najniža cijena uz uslov da su ispunjeni svi zahtjevi tendera. „Kada su ponude otvorene, januara 2013. godine, pokrenuta je mašinerija da se pronađe način da se ipak posao da firmi Urion. Počeli su da traže načine, imajući u vidu da su ponude bile besprekorne. To je bio način da naknadno iznađu kriterijum o broju kontrola i brzini aparata.”
Izvršna direktorka firme Osmi red-D Angelina Vuković za naš list kaže da je kombinatorika ,,kako diskvalifikovati nepoželjne uljeze” počela baš kada je konstatovano da su najpovoljnije ponude koje je upravo ta firma dostavila. „Počinje uvođenje novih kriterijuma. Naručilac, Fond, ne priznaje zvanična dokumenta proizvođača, a ni zvanične izjave ponuđača. Smišlja se kako sačuvati posao za privilegovane.”
Farmalab i Osmi red-D potom se žale Komisiji za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Taj postupak se vrti nekoliko puta u krug, dok nije stigao do Upravnog suda. Državna Komisija za kontrolu postupka javne nabavke, uvažila je prvu žalbu farmaceutskih firmi. Postupak je, tako, vraćen na početak. No, Komisija za izbor najpovoljnijeg ponuđača ostaje pri svom stavu. Farmalab i Osmi red žale se ponovo.
Ovoga puta državna Komisija odbija žalbu i angažuje, po riječima tužilaca u sporu, profesionalno sumnjivog vještaka. „ Angažovana je u svojstvu sudskog vještaka, uprkos tome što je njena licenca istekla godinu ranije, a uz to nema iskustva sa automatizovanim aparatima.” Vještak, nakon analiza, propisuje identični, naknadno uvedeni kriterijum, koji je propisala Komisija za izbor najpovoljnijeg ponuđača.
Farmalab i Osmi red traže ponavljanje postupka. Podnose i krivičnu prijavu protiv vještaka i protiv izvjestioca Komisije Katarine Radović.
Sada, konačno, odlučuje Upravni sud. Što ne pomenuti: na svako rješenje državne Komisije za kontrolu postupka javne nabavke firme Farmalab i Osmi red se žale Upravnom sudu. Za to svaki put državnoj Komisiji morale su platiti taksu u iznosu od 8.000 eura, što je, recimo, firmu Osmi red-D do sada koštalo 24.000 eura.
U Upravnom sudu pojavila se i tužena strana, predstavnik Komisije Omer Mehmedović, koji je kazao da ostaju pri stavu iznijetom u odgovoru na tužbu, te da je postupak odrađen u skladu sa zakonom.
Da bi saga o privilegovanoj firmi bila jasnija, važno je navesti da su dva stručna člana tužene strane – Komisije za izbor najpovoljnijeg ponuđača – Najdana Gligorović i Vuko Nikolić, iz KCCG, najvećeg budućeg korisnika raspisanog tendera. Na čelu KCCG je Milan Mijović, kadar premijera Đukanovića. Ozbiljne indicije i raspoloživi podaci ukazuju da Klinički centar, samostalno ili putem tendera Fonda zdravstva čiji je direktor Kenan Hrapović, u velikom broju slučajeva posluje sa privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala.
Izdvaja se Urion. Ta firma je zvanični distributer firme Simens, koja je prošle godine, u okviru međunarodne afere, optužena za korupciju na regionalnom nivou. U zemljama Jugoistočne Evrope, sumnja se, Simens je davao mito u zamjenu za unosne poslove.
Angelina Vuković je prije četiri godine, javno optužila Urion da nije ispunjavao Zakonom određene uslove za dobijanje dozvole za promet medicinske opreme i materijala (registrovan je za inženjerske djelatnosti), kako u trenutku izdavanja Rješenja za rad (broj 02/50 – 2704/UPI od 18.08.2006), tako ni dvije i po godine kasnije.
Tako je Urion neovlašćeno poslovao: nije imao zakonom predviđeni stručni kadar za promet medicinskih sredstava i medicinskih proizvoda. Preciznije: u trenutku kada je Urion na tenderu dobio najunosniji posao, u vrijednosti većoj od osam miliona eura (riječ je o 2008. godini), nije imao predviđeni stručni kadar!
Prema podacima Direkcije za javne nabavke, Urion godišnje od javnih zdravstvenih ustanova dobije poslove vrijedne više miliona eura. Tokom 2009. na tenderima je dobio poslove od oko šest miliona eura, iako nije bio registrovana za trgovinu ljekovima i medicinskom opremom. Naredne 2010. godine Urion je od Fonda za zdravstvo dobio blizu četiri miliona eura.
Mijović protežira Urion čak i kada su u pitanju donacije, koje su u toj oblasti izuzetan način zarade jer se od firme od koje se kupi aparat mora nabavljati potrošni materijal. Među naručiocima poslova koje dobija Urion, prema evidenciji Direkcije za javne nabavke, prednjače Fond zdravstva i Klinički centar. Direktor Kliničkog centra Mijović prije par godina uručio je direktoru Uriona Veliboru Ćukoviću nagradu u ime te zdravstvene institucije zbog donacije aparata vrijednog 15 hiljada eura. Pojedini, neprivilegovani, u više navrata nijesu mogli ni donirati aparate, dok su oni kupovani – kod Uriona.
Da je Urion nezakonito učestvovao na tenderima potvrdio je nedavno i Upravni sud: u presudi stoji da u postupku javnih nabavki može da učestvuje samo ponuđač koji je registrovan za obavljane djelatnosti koja je predmet javne nabavke i koji ima dozvolu, licencu za obavljanje te djelatnosti.
U presudi od 10. oktobra prošle godine piše da je ponuda Uriona neispravna ,,jer izvod iz centralnog registra privrednih subjekata koji je tužilac dostavio nije dokaz da je kod organa nadležnog za registraciju registrovan za djelatnost koja je predmet javne nabavke”.
Kako bi osporio odluku Komisije i Upravnog suda Urion je angažovao, ispostaviće se bezuspješno, advokaticu Anu Kolarević, sestru premijera Đukanovića. Tvrdila je, braneći Urion: da je inženjerska djelatnost Uriona navedena u Privrednom sudu kao pretežna ,,samo jedna od djelatnosti kojom se kompanija bavi”.
Uprkos svemu Urion je opet prvorangirani. Angelina Vuković za Monitor napominje da dosadašnji postupak nabavke opreme i reagenasa za potrebe laboratorija u Crnoj Gori prati pokušaj da se obesmisli tenderska utakmica, te da su učinjene bitne povrede zakona od strane naručioca.
,,Postoje indicije da se radi o korupciji na različitim nivoima i mi smo u tom pravcu podigli krivične prijave. Više je nego simptomatično da se određene osobe ponavljaju kroz različite tenderske procedure, da koriste istu tehnologiju namještanja-obesmišljavanja tendera i da je najčešće sve usmjereno u istom pravcu, tj. ka privilegovanim firmama.”
Spor je dobio internacionalnu dimenziju. Na suđenju u Upravnom sudu, pojavili su se visoki predstavnici ambasade SAD. Po svemu sudeći, oni su došli kako bi poslali poruku da američke firme koje rade u Crnoj Gori moraju imati tretman i zaštitu u skladu sa zakonom.
Prema informacijama Monitora predstavnici ambasade SAD, istim povodom, nedavno su bili i u posjeti ministru zdravlja Miodragu Radunoviću, ali i prvom čovjeku Fonda zdravstva Kenanu Hrapoviću.
Tokom afere Telekom, Đukanović je kazao, aludirajući na istražne organe SAD: ,,Gluposti postoje i izvan Crne Gore i sa ove i one strane okeana.” Da li je, za predstavnike Vlade, i ovo prisustvo predstavnika američke ambasade, koji zahtijevaju ravnomjernu primjenu zakona, glupost? Ili ozbiljna opomena, povod za zabrinutost.
Marko MILAČIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice