Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Teksas u Podgorici

Objavljeno prije

na

Kada se na gugl ukuca gradonačelnik koji tuče novinare rezultat je jedan – Miomir Mugoša. Isto je i s pokušajem na nekim stranim jezicima. Kad uguglaš Miomir Mugoša, dobiješ podatke o ogromnom broju afera, nezakonitim i sumnjivim poslovima, i detalje iz političkog života jednog nasilnika koji je odbornicima govorio da su budale, psovao oca predsjedniku parlamenta u državnoj novini i nije dao slijepoj ženi da na poslu koristi pomoć psa vodiča. Detalje o tome kako je i zašto ovaj ljekar i humanista, i nadasve pripadnik demokratske vlasti, u centru Podgorice šamarao Mihaila Jovovića, urednika Vijesti i Borisa Pejovića, fotorepotera te novine, sud nažalost neće čuti lično od gradonačelnika. Mugoša je odlučio da iskoristi svoje zakonsko pravo i ne svjedoči pred sudom u procesu koji se vodi protiv njegovog sina Miljana i Mihaila Jovovića.

Gradonačelnik i njegov sin fizički su napali 2009. godine Jovovića i Pejovića, nakon što je Pejović fotografisao nepropisno parkirani automobil gradonačelnika u centru grada, ispred kafića Art. Gradonačelnik je kažnjen tek sa nekoliko stotina eura. Tužilaštvo je, ignorišući svjedočenja i mišljenja vještaka, na optuženičku klupu pored Miljana izvelo i Mihaila Jovovića, kojeg tereti za nanošenje lakše tjelesne povrede Draganu Radonjiću, gradonačelnikovom vozaču, čiji je mozak nekoliko puta vještačen u providnom pokušaju tužilaštva da dokaže da je Jovović nasilnik a ne žrtva.

Da li je na takvu vrstu politizacije procesa Mugoša mislio kada je kazao da neće svjedočiti jer ,,ne želi da se slučaj dodatno politizuje”, ne zna se. Prije tri godine gradonačelnik je saopštio da ,,jedva čeka suđenje da iznese dokaze”. Tvrdio je da se radilo o samoodbrani i da su on i njegov sin bili žrtve sačekuše, iz žbunja. Gradonačelnik je u maštariji otišao toliko daleko da je u državnoj novini izjavio da je te večeri vidio svježe zasađeno žbunje u blizini okala Art. Iz fotogarfija koje je Pejović pokazao sudu, jasno je da je gradonačelnikov nepropisno parkirani automobil fotografisan sa ulice, a žbunje ne raste na asfaltu. Čak ni u Mugilendu.

Miljan Mugoša je priznao pred sudom da se već tri godine brani lažima. Potvrdio je da je udario Jovovića, iako je ranije tvrdio da nije. Zbog toga ne može odgovarati, pojasnili su stručnjaci, jer je optuženi. Ali mogu svjedoci koji su lagali. Da li je tata zbog toga odustao od svjedočenja koje je željno iščekivao?

Bilo bi zanimljivo čuti šta ima da kaže na svjedočenje Pejovića da je njegov sin Miljan, diplomata, te večeri držao uperen pištolj u Jovovića u predjelu srca, i da ga je sklonio nakon tatinog naređenja. Policija nije ni tražila pištolj.

Laganje i kršenje zakona za gradonačelnika Podgorice su više od praktikovanja. Stil je u pitanju. Najsvježiji je njegov pokušaj da laganjem odbornika podgoričkog parlamenta pokuša da izbjegne posljedice nezakonitog posla sa firmom Carine. Gradonačelnik je preduzeću Carine 2007. godine prodao preko 15 hiljada kvadrata zemljišta na Starom aerodromu u Podgorici i tako, procjenjuje se, gradski budžet oštetio za oko 11 miliona eura. Taj posao poništio je Vrhovni sud, ali to nije omelo Mugošu da zemlju proda kako je namjerio.

Da je posao nezakonit ocijenilo je i tužilaštvo krajem aprila i saopštilo da je Mugoša prodajom zemljišta prekoračio ovlašćenja, te da zemlju nije mogao prodati bez većinske odluke gradske skupštine. Odluku je poništilo i Ministarstvo finansija, ali je gradonačelnik isposlovao da skupština stavi van snage već poništenu odluku, prethodno obmanjujući odbornike da je zemlja i dalje u vlasništvu grada i da s njom mogu raspolagati. Mugoša je tako napravio pravnu papazjaniju iz koje nije jasno kako će se izaći.

Branka Bošnjak, odbornica PzP u gradskom parlamentu pokušava da dobije podatke o tome kome i po kojim kriterijumima gradonačelnik dodjeljuje stanove, sumnjajući da je taj institut u Mugošinim rukama način da korumpira one koji će mu trebati.

Mugoša je rekorder u broju krivičnih prijava. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora podnijela je u aprillu ove godine protiv gradonačelnika prijavu jer je dva objekta firmi Kapacity i Pr inženjering Radenka Radojičića naknadno uklopio u plansku dokumentaciju, a nakon što je Branimir Gvozdenović, bivši ministar urbanizma, objektima izdao dozvolu mimo urbanističkih planovima.

Pored te, i prijave za posao sa Carinama, MANS je podnio još nekoliko krivičnih prijava protiv Mugoše. Prva je iz 2004. godine zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore sa kompanijama koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde. Prijava je odbačena. Kao i krivična prijava MANS-a iz juna 2007. godine, protiv građevinskog inspektora glavnog grada Zorana Jokića, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i propuštanje dužnosti nadzora u slučaju nelegalnih objekata gradonačelnika Mugoše na Marezi i u Tološima.

Dejan Milovac iz MANS-a najavio je nedavno da će od tužioca tražiti da ispita i odluku gradonačelnika da vrijednu gradsku zemlju, gdje se nalazi Pobjeda, proda kompaniji Cijevna komerc. On će tražiti da se, kao i slučaju Carine, ispita odnos Mugoše sa Danilom Petrovićem, vlasnikom Cijevne, ,,kako bi se utvrdilo da li je i na koji način Mugoša bio stimulisan da donosi odluke od kojih je samo Petrović imao direktnu finansijsku korist”.

MANS je gradonačelnika prozivao prije nekoliko godina i zbog višemilionskog posla sa kompanijom Čelebić kojoj je dodijeljen posao izgradnje mosta na Ribnici vrijedan deset miliona eura. Zanimljivo, na tender za tako vrijedan posao javio se samo Čelebić. Iz MANS-a su ukazali da je sporno što se iz ugovora grada i te kompanije ne vidi koliko košta posao, te da je riječ o kompaniji koja je prepoznata po nelegalnoj gradnji koju naknadno legalizuje izmjenama planske dokumentacije. Tomislav Čelebić, vlasnik kompanije Čelebić, poslovni je partener bivšeg premijera Mila Đukanovića sa kojim je suvlansik Univerziteta Donja Gorica.

Podaci Direkcije za javne nabavke pokazuju i da je česti partner grada u unosnim poslovima Republički zavod za urbanizam i projektovanje, kompanija Aca Đukanovića.

Mugošu optužuju da koristi moć da bi satirao one koji mu se nađu na putu. Veselin Šofranac, vlasnik kompanije Šofranac, koji je javno negodovao zbog Mugošinog posla sa Carinama, kazao je da je Mugoša – siledžija. ,,Na sve moje objekte Mugoša je slao inspekcije, na objekte na Zabjelu dvije dnevno. A nije slao inspekcije tu u blizini gdje je objekat od 16.000 kvadrata sa građevinskom dozvolom na 6.000 metara kvadratnih, dakle napravljeno je 10.000 kvadrata više”, izjavio je Šofranac. Njegovi objekti na Zabjelu još nijesu useljeni iako su davno završeni.

Selektivnost u gradonačelnikovom pristupu primjetna je i na primjeru njegove sopstvene imovine. Njegovu imovinu na Maerzi, Donjoj Gorici i Tolopšima, prema podacima Uprave za nekretnine, krasi nelegalna gradnja. Niko nije ni pomislio da je ruši.

Mugoša nije ni prijavio sve što ima Komisiji za sprječavanje konflikta interesa, što je dužan po zakonu. On prema imovinskom kartonu posjeduje stan od 137 kvadrata u centru Podgorice, tri naslijeđene kuće na Marezi od 260, 280 i 101 kvadratni metar, poslovni prostor od 44 kvadrata koji je poklonio sinu i dvije garaže od 35 kvadrata na Marezi i 19.123 kvadratna metra zemljišta, a nije prijavio zemlju i nekretnine koju je u uknjižio na osnovu ,,pravnih propisa” i ,,odluka državnih organa”. Gradonačelnik na Marezi, prema Upravi za nekretnine, ima još gotovo onoliko zemlje koliko je prijavio Komisiji. Na njegovo ime vodi se 37.001 kvadratnih metara zemlje uglavnom u Tološima, Donjoj Gorici i Marezi.

U ovogodišnjem imovinskom kartonu prijavio je da je od izdavanja nekretnina na Marezi lani zaradio – 110 000 eura. Godinama izdaje kuću na Marezi Leopoldu Maureru, šefu Evropske delegacije u Podgorici. TV Vijesti su 2009. godine objavile da Mugoša jednu od svojih kuća iznajmljuje i ambasadi Ukrajine, nakon čega su iz te ambasade saopštili da su raskinuli ugovor o zakupu sa gradonačelnikom. Nedavno je gradonačelnikov mlađi sin Marko prodao zemlju kineskoj ambasadi i zaradio milion eura.

Mugoša je zasad izvan izakona. Upućeni tvrde da će biti pravo mađioničarstvo sačuvati da ga u rubrici „krupne ribe” ne zakače poglavlja 23 i 24 u pregovrima sa EU. Sudbina podgoričkog vezira još zavisi od gospodara Crne Gore, kojeg se panično boji. Sa silnicima nikada ne znaš. Kada štite ono što su stekli silom, i sinove ostavljaju da se sami u sudnicama brane.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo