Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TEŠKO DO LICENCE ZA ELEKTROTEHNIČARA NA BRODU: Pomorci strahuju od gubitka posla

Objavljeno prije

na

,,Više od godinu pokušavam da dođem do licence. Strana firma za koju plovim zahtjeva da je imam. Moje dosadašnje angažovanje na brodovima na kojima sam radio je visoko ocijenjeno, pa zato još imaju razumijevanja što sam apsulutno onemogućen da dobijem tu licencu ovdje”, kaže za Monitor hercegnovski pomorac Dušan Samardžić, koji radi za jednu od poznatijih svjetskih kompanija Bourbon off shore.

Samardžić nije jedini sa tim problemom. Nekoliko stotina ovdašnjih pomoraca, elektrotehničara koji rade na stranim brodovima, moglo bi da ostane bez posla ukoliko država ne riješi problem izdavanja ETO breveta sa oznakom III/6, što je licenca za elektrotehničkog oficira.

„Ni meni samom nije jasno zašto i zbog čega moje kolege i ja taj sertifikat ne možemo još uvijek dobiti. Jer slušajući priče iz Lučke kapetanije o raznim opcijama doškolovavanja ne mogu da povjerujem da naša država postavlja veće standarde nego jedna od vodećih firmi u svijetu. Zašto se jednostavno ne držimo preporuka Konvencije iz Manile koja je dala rješenje za nas električare sa višegodišnjim iskustvom”, pita se Samardžić.

Konvencijom iz Manile, iz 2010. godine, propisano je da elektrotehničari moraju posjedovati pomenutu brevetu (licencu, sertifikat) koju izdaje svaka država. Međutim, na 39. strani tog dokumenta se daje preporuka da bi svi oni koji su do stupanja na snagu Konvencije imali 12 mjeseci plovidbenog staža, trebalo da dobiju pomenute nacionalne sertifikate po automatizmu, dok su posebno precizirana upustva za one koji se tek počinju baviti ovim poslom.

Iz Lučke kapetanije, koja je nadležna za izdavanje breveta, drugačije, međutim, tumače preporuke Manile.

,,Pitanja brodske elektrotehnike i ostalih brodskih predmeta iz oblasti brodske elektro struke nisu bila u dovoljnoj mjeri ili čak uopšte tretirana u školama-fakultetima koji izučavaju ovu vrstu nastave. Pitanje dobijanja breveta III/6 propisano je članom 30 važećeg Pravilnika o zvanjima. Da bi neko stekao ovlašćenje oficira za elektrotehniku, treba da završi obuku u trajanju od 360 sati pri Fakultetu za pomorstvo u Kotoru, kao dopunu za nedostajuću nastavu”, objašnjava se iz Lučke kapetanije crnogorskim pomorcima na portalu plovidba.me. ,,STCW Konvencija propisuje minimalne standarde osposobljenosti, a zemlje potpisnice kroz svoje programe obrazovanja i obuke nastoje da udovolje takvim zahtjevima”, objašnjeno je.

Naši pomorci tvrde da nadležni jednostavno ne žele da se upute u cijelu problematiku, već da uvođenjem neophodnog pohađanja kurseva zanemaruju potrebe pomoraca:

,,Najgore je što oni koji kod nas o tome odlučuju, apsoulutno zanemaruju preporuku datu od strane Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u kojoj se doslovce kaže da pomenute sertifikate izdaju na osnovu prethodnog iskustva. Zanemaruju činjenicu da je moje slobodno vrijeme između angažovanja u kompaniji, maksimalno dva mjeseca i da sam jednostavno vremenski ograničen, jer je u ugovoru precizirano 60 dana rada, a 60 dana odmora”, kaže Samardžić. „Predlogom pravilnika predviđeno je nekoliko mjeseci za doškolovavanje, a u stvari godinama nisu imali nikakvog rješenja. Sada pokušavaju nešto da uvedu, ne znaju tačno ni sami o čemu se radi. Čak mi je rečeno da moram posjedovati kurs za High voltage, iako to nije obaveza za sve brodove, jer nisu svi brodovi u klasi visokog napona”.

Taj kurs, objašnjava naš sagovornik, trenutno nije moguće odraditi u Crnoj Gori, već pomorce upućuju da o svom trošku trening završe u nekoj od zemalja EU.

Sa Samardžićem se slaže i njegov kolega iz Kotora Željko Marković, koji sa 17 godina iskustva, a od gašenja Jugooceanije, kao elektrotehničar plovi na stranim kompanijama.

,,Zbog čega naš pravilnik mora biti iznad onoga što zahtijeva jedan međunarodni pravilnik. Zašto moj kolega sa Filipina, iz Hrvatske, Slovenije, Engleske, Belgije, Indonezije, Indije, Malezije, Ukrajine, Rusije, Rumunije, Poljske, Bugarske, Nigerije, Angole, Kameruna, može doći do ovog sertifikata na lakši, jeftiniji i brži način, u odnosu na mene”, pita se Marković.

„Da bi apsurd bio veći, u firmi za koju plovim već sam zaposlen kao ETO. Taj posao za tu kompaniju obavljam više od četiri godine, a sve ukupno imam 17 godina iskustva na teretnim brodovima. Po novom nacionalnom pravilniku bih morao odslušati kurs od 360 časova i nakon toga polagati devet ispita pred komisijom i naravno sve to dobro platiti i dobiti sertifikat za posao koji već radim”, kaže za Monitor Marković. On demantuje tvrdnje iz Lučke kapetanije da tokom školovanja njega i njegovih kolega nije dovoljno obuhvaćena brodska elektrotehnika: „To ne može da stoji, jer na primjer jedan trofazni asinhroni elektro-motor ni po izvedbi, ni po principu rada, dakle ni po čemu, se ne razlikuje u fabrici na kopnu, od onog koji je ugrađen na brodu. Isto važi i za motore jednosmjerne struje, transformator, generator, frekfentni regulator, kontaktor, osigurač, akumulator, diodu, tiristor, tranzistor. Tokom školovanja sam se i te kako susretao sa ovom problematikom, a i ono što nisam naučio u školi, jesam kroz praksu na brodovima za ovih 17 godina plovidbe. Da nije tako nijedan strani poslodavac me ne bi zaposlio”.

On i njegove kolege smatraju da država samo želi da uzme novac, a ne da unaprijedi znanje pomoraca. „Ovdje se ne radi o tome da ću ja ili neko od mojih kolega doći do nekog većeg položaja, koji je više plaćen, već da bismo mogli nastaviti da radimo onaj posao koji već radimo”, zaključuje Marković uz konstataciju da pomorci u našoj zemlji, koja voli da se hvali svojom pomorskom tradicijom, nisu dovoljno niti zaštićeni, niti cijenjeni.

O odnosu prema pomorcima kod nas, po riječima Samardžića, govori i činjenica da se on, kao i veliki broj njegovih kolega, u vezi sa problemom koji im je praktično egzistencijalan, obraćao i nadležnom Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, ali da na pisma i mejlove nisu dobili nikakav odgovor, pa čak ni potvrdu da je pošta stigla i da će im ikada odgovoriti.

,,Suština je da oni za sve ove godine nijesu mrdnuli sa mrtve tačke, jer je Konvencija u Manili donešena prije skoro pet godina, a sad planiraju svima da nametnu neke kurseve od 360 sati i polaganja pred komisijama, što će nas, s obzirom na ograničenost vremena sve koštati gubljenja posla. Mi uglavnom potpisujemo godišnje ugovore, tako da nijedna ozbiljna kompanija neće sebi dozvoliti da potpisujemo ugovor sa neregularnim dokumentima, jer se propisi iz Manile moraju implementirati najkasnije krajem 2016. godine”, kaže Samardžić.

„Da li samo zbog para ili zbog čega god drugog, ali je neobjašnjivo zašto nas naši nadležni dovode u situaciju da polako ostajemo bez posla. Moja firma je mene već nekoliko puta u posljednjih par mjeseci pitala ima li šta novo u vezi licence. Oni su ulagali u nas i naše obučavanje, slali nas na kurseve u najveće centre poput Singapura”, kaže Samardžić objašnjavajući da je u Hrvatskoj rješavanje ovoga problema krenulo prije dvije godine i da je u toj zemlji samo za električare, a ne i elektronske tehničare, predviđeno 120 sati dodatnih kurseva za dobijanje ETO licence III/6.

Svi oni koji su posjedovali uredno izdate brevete za elektroničare, prije implementacije promjena nastalih u Manili 2010. godine, dobijali su licence III/6 po automatizmu.

Apel Udruženja pomoraca

Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore je prije više od godinu, 20. februara 2014. godine pozvalo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva da u sistemu obuke i obrazovanja zaštiti interese pomoraca tako što će uskladiti postojeću zakonsku regulativu sa međunarodnim konvencijama. ,,Naša regulativa zanemaruje interese pomoraca, primoravajući ih da prolaze nepotrebne obuke koje organiziju fakulteti i centri za obuku pomoraca. Na taj način pomorci nepotrebno troše novac i svoje slobodno vrijeme, a i primorani su da, zbog nepotrebne obuke, duže odsustvuju sa broda, čime direktno dovode svoje zaposlenje u pitanje”, stoji u reagovanju Udruženja, uz posebno isticanje da se pomorska zvanja za rad na brodu, kao i u svim poznatim pomorskim zemljama, mogu steći i putem obuke, a ne samo putem obrazovanja i studiranja.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo