Funkcioneri ZBCG koji su prisustvovali proslavi U Banja Luci su postupili dosledno svojoj politici. Iznenađenje bi bilo da se tamo nisu pojavili. Međutim, taj događaj je samo naglasio ključni problem vlasti u Crnoj Gori – kako to da u zemlji čiji građani u ogromnom procentu od 80 posto žele članstvo u Evropskoj Uniji postoji sporazum o vršenju vlasti sa političkom opcijom čija se politika tome suprotstavlja
MONITOR: Tražili ste od Tužilačkog savjeta da obezbijedi adekvatnu istragu i utvrđivanje odgovornosti rukovodilaca osnovnog državnog tužilaštva koji su svojim propustima učinili da to tužilaštvo godinama ne postupa u preko 3 i po hiljade predmeta. Kako vidite objašnjenje rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Duška Milanovića, da je odgovornost “gotovo neizvodljivo utvrditi, a posebno sankcionisati”?
GORJANC PRELEVIĆ: Milanovićeva izjava je odlično ilustrovala visedecenijski nedostatak volje da državno tužilaštvo odgovorno radi svoj posao i istražuje i sankcioniše zloupotrebe. Skandalozno je zaboraviti i na jedan predmet (zamislite da ljekar zaboravi da liječi jednog pacijenta), a kamoli tri i po hiljade i to više godina! Dakle, radi se o skandalu ogromnih razmjera, za koji su odgovorni u prvom redu oni koji su rukovodili tim tužilaštvom, kao i oni koji su morali da kontrolišu njihov rad. To će sigurno izazvati pažnju i Evropske Unije, koja je, kao što znamo, već dugo opravdano nepovjerljiva prema kapacitetima crnogorskog pravosuđa. A sada, umjesto da se kaže, otkrili smo to, prijavili, i sada ćemo utvrditi ko je za to odgovoran, stiže izjava u kojoj se odgovorni unaprijed aboliraju. Takav stav urušava povjerenje javnosti u državno tužilaštvo. Zbog toga smo se oglasili.
Sam Tužilački savjet je već zahtijevao izvještaj o postupanju u predmetima ne samo od tog tužilaštva već i od svih ostalih, što je odgovorno i opravdano – ako je takav ogroman propust učinjen u Podgorici, naravno da hitno treba ispitati stanje u cijeloj državi. I na v.d. VDT-u, gospođi Tatjani Begović i na cjelokupnom Tužilačkom savjetu je sada velika odgovornost kako će utvrditi razmjere pričinjene štete i odgovornost za to. Pogotovo jer to nije iznenadni problem – Akcija za ljudska prava je godinama upozoravala da postoji veliki broj zastarjelih predmeta u državnom tužilaštvu, a bez adekvatnog istraživanja razloga za to i bez utvrđivanja odgovornosti nadležnih. I vaši čitaoci koji nijesu pravnici treba da razumiju da nastupanje zastarjelosti trajno sprječava utvrđivanje odgovornosti za izvršena krivična djela – time se učiniocima takvih djela praktično prašta što god da su učinili.
MONITOR: Kako vidite to što praktično nema pomaka kada je u pitanju sistem ogovornosti tužilaca i sudija?
GORJANC PRELEVIĆ: I dalje preovladava pristup nezamjeranja, nasuprot odgovornog vršenja javne funkcije. Još uvijek nije izgrađen odnos prema profesiji i svijest o tome da oni koji postupaju protivno njenim pravilima štete prije svega svima koji toj profesiji pripadaju, a onda naravno i široj društvenoj zajednici. To važi za svaku profesiju, ne samo za one u pravosuđu. Naravno, kako su državni tužioci profesionalno odgovorni za istraživanje i procesuiranje svih krivičnih djela, a sudije za suđenje i sankcionisanje, najvažnije je da se njihovo kršenje pravila podrobno ispituje i sankcioniše kada se propust utvrdi. Tako se gradi povjerenje u pravosuđe, i, na kraju krajeva, u državu, jer je sprovođenje pravde jedna od njenih osnovnih funkcija.
MONITOR: Šta u tom sistemu treba mijenjati?
GORJANC PRELEVIĆ: Sistem utvrđivanja odgovornosti u državnom tužilaštvu je postavljen tako da još uvijek samo rukovodioci mogu da pokreću postupke utvrđivanja odgovornosti, a ne npr. članovi Tužilačkog savjeta ili Sudskog savjeta, pa čak ni disciplinski tužioci po sopstvenoj inicijativi. To se pokazalo kao nedjelotvorno i zakoni na kojima se sada radi bi u tom pogledu trebalo da se promijene.
Dosadašnja nedjelotvornost sistema utvrđivanja odgovornosti u pravosuđu govori u prilog uvođenja vetinga sudija i državnih tužilaca, koji bi se sprovodio uz kontrolu inostranih stručnjaka, da bi se tendencija nezamjeranja ili korupcije svela na minimum.
MONITOR: Odluka predlagača Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, Demokratske narodne partije i Nove srpske demokratije da povuku Predlog iz skupštinske procedure došla je nakon vašeg protesta zbog tog predloga. Kako to komentarišete?
GORJANC PRELEVIĆ: Možda je presudan bio transparent „Budite ljudi, a ne samo političari“ ili „Pravda za sve žrtve“… Kada smo jednom objasnili problem, a to je da su zakonom u civilne žrtve rata promovisane samo žrtve NATO bombardovanja, a isključene i žrtve otmice putnika iz voza u Štrpcima i druge, onda se ipak desilo jedino što bi moralo da se desi u državi koja je ozbiljan kandidat za članstvo u Evropskoj Uniji, a to je da se od takvog zakona odustane i da se nađe rešenje da se u tu definiciju uključe sve žrtve, tj. porodice žrtava koje su doživjele istu vrstu tragedije u suštinski istim, ratnim, okolnostima.
Mislim da je presudno doprinijelo i to što je Evropski parlament blagovremeno kritikovao tu selektivnu tendenciju i posle su se mnogi uključili da u razgovorima sa nadležnim političarima objasne da žrtve nije pravedno dijeliti po porijeklu odnosno po vrsti rata u kome su stradali. Ipak, tačno je i da su i posle rezolucije Evropskog parlamenta, poslanici ZBCG predložili isto zakonsko rješenje, pa je bilo neophodno da organizujemo i protest zajedno sa Udruženjem „Štrpci – Protiv zaborava“ i Bošnjačkim vijećem.
Sve u svemu, obradovala nas je odluka predlagača da odustanu od svog predloga, do koje je došlo ubrzo nakon protesta uoči Nove godine. Za sad smo odahnuli, nadamo se da neće biti više sabotaže jedinog pravednog rješenja, a to je sveobuhvatno rješenje za sve civilne žrtve rata.
MONITOR: Kako komentarišete to što su neustavnom Danu Republike Srpske prisustvovali funkcioneri ZBCG?
GORJANC PRELEVIĆ: Oni su postupili dosledno svojoj politici. Iznenađenje bi bilo da se tamo nisu pojavili. Međutim, taj događaj je samo naglasio ključni problem vlasti u Crnoj Gori – kako to da u zemlji čiji građani u ogromnom procentu od 80 posto žele članstvo u Evropskoj Uniji postoji sporazum o vršenju vlasti da političkom opcijom čija se politika tome suprotstavlja? ZBCG očigledno ne podržava jedinstvenu BiH, ne podržavaju rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, ne podržavaju ljudska prava (neka podržavaju, a neka ne, a tako ne može), podržavaju agresivnu i nedemokratsku Rusiju, itd. Dan Republike Srpske je samo poslednji reflektor koji je to osvijetlio. Ako Pokret Evropa sad želi da opravda svoje ime, morao bi da preispita svoje ključne političke odluke od kojih će zavisiti budućnost Crne Gore.
Ne treba imati iluzije – sve nas na Balkanu, zahvaljujući pre svega neriješenim odnosima Srbije i Kosova – Zapadna Evropa doživljava kao bure baruta od koga ima samo da strahuje. Crna Gora mora da pokaže da je drugačija, da razume i poštuje vrednosti EU, i zbog toga je veoma važna nedvosmislena javna podrška jedinstvenoj BiH od strane predsjednika Milatovića i njegovo odbijanje da prisustvuje Danu RS. S druge strane, zabrinjava to što se premijer Spajić ovim povodom nije oglašavao, jer se radi o ključnoj političkoj orijentaciji države.
Milena PEROVIĆ
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice