Povežite se sa nama

INTERVJU

TEA GORJANC PRELEVIĆ, DIREKTORICA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA: Pravna struka se predaje, političari ne poštuju pravni poredak

Objavljeno prije

na

Usvajanje zakona sporne ustavnosti, u situaciji kad nema Ustavnog suda da je ocijeni, ozbiljna je politička provokacija. To može samo da zakomplikuje već složenu situaciju, u kojoj političari ne poštuju pravni poredak, iako sve stranke imaju pravnike u svojim redovima

 

MONTIOR: Skupština je usvojila Zakon o predsjedniku. Može li to rasplesti političku krizu, ili je produbljuje?

GORJANC PRELEVIĆ: Taj zakon je sporne ustavnosti. Kritikovali su ga načelno i profesori prava i dijelim njihovo mišljenje. Posebno, jer je Ustavni sud u svojoj odluci o inicijativi HRA za ocjenu ustavnosti Poslovnika Skupštine kojim je uveden treći krug glasanja za izbor VDT-a, u julu 2014. godine, već rekao da je neustavno preuzimanje ovlašćenja i dopunjavanje odredbi Ustava u tom smislu zakonom ili drugim aktom niže pravne snage. U konkretnom slučaju, izmjenama Zakona o predsjedniku je predviđeno da u slučaju da predsjednik države ne izvrši svoje dužnosti u pogledu izbora mandatara, da će se mandatarom smatrati „kandidat koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini…“. Na ovaj način je ovlašćenje predsjednika za izbor mandatara, koje je imperativno propisano Ustavom, preusmjereno na Skupštinu odnosno skupštinsku većinu.

I samo usvajanje zakona sporne ustavnosti, u situaciji kad nema Ustavnog suda da je ocijeni, ozbiljna je politička provokacija. To može samo da zakomplikuje već složenu situaciju, u kojoj političari ne poštuju pravni poredak, iako sve stranke imaju pravnike u svojim redovima. Problem vidim u tome što se pravna struka predaje pred političkim oportunizmom.

MONITOR: Institucionalna kriza traje. Nijesu izabrane sudije Ustavnog suda, neizvjesno je i kada će biti izabrane. Kako to komentarišete?

GORJANC PRELEVIĆ: Kao veliku štetu s nesagledivim posljedicama. Neodgovorni političari su zbog toga već upropastili šansu da Crna Gora krene bržim vozom ka Evropskoj uniji.

MONITOR: Lokalni izbori su ipak održani. Može li blokada Ustavnog suda biti problem u tom smjeru?

GORJANC PRELEVIĆ: Zakon o izboru odbornika i poslanika zabranjuje proglašenje konačnih izbornih rezultata prije no što Ustavni sud odluči o izbornim žalbama. Vladavina prava znači da se zakon poštuje. Zakon može i da se promijeni, tako što bi se propisalo da važi drugo pravilo kad Ustavni sud ne funkcioniše, ma koliko to suludo zvučalo, ali za to je potrebna dvotrećinska većina u Skupštini. Za sada je pred Ustavnim sudom dvadeset jedna žalba u odnosu na izbore u Podgorici, Pljevljima, Kolašinu i Budvi.

MONITOR: Šta je sa situacijom u Šavniku?

GORJANC PRELEVIĆ: Tamo je ponašanje članova biračkih odbora izgleda kriminalno kršilo biračka prava, a da li je bilo i zloupotreba u pogledu prijave prebivališta ostaje da se utvrdi. Podnijete su krivične prijave, očekujem da se objavi ko će sve biti procesuiran. S druge strane, u nedjelju će se glasanje tamo po treći put ponoviti, nadam se i posljednji put.

MONITOR: Kako čitate rezultate lokalnih izbora?

GORJANC PRELEVIĆ: Očekujem da činjenica da DPS gubi na snazi pogoduje jačanju nezavisnosti sudstva i samostalnosti državnog tužilaštva. Nadam se da jačanje partija koje su orijentisane prema Srbiji neće imati negativan uticaj na suverenost Crne Gore, i ne mislim samo Crne Gore kao samostalne države, već kao jednog raznolikog društva, koje zbog toga pokazuje i više osjećaja za demokratiju i građanske slobode od Srbije. Mislim da je za Crnu Goru vrlo važno da te svoje kvalitete očuva i dalje razvija, a za to je pravi izbor učlanjenje u Evropsku uniju, i to što prije.

MONITOR: Ministarstvo pravde reagovalo je nakon što je Sudski savjet raspisao poziv za predsjednika Vrhovnog suda prije novog zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Kako komentarišete taj potez Sudskog savjeta?  

GORJANC PRELEVIĆ: Potez je neobičan, jer je baš Sudski savjet inicirao promjenu zakona u pogledu postupka izbora predsjednika tog suda i imao je dvije predstavnice u radnoj grupi za izmjenu tog zakona, koje znaju da su te odredbe u nacrtu izmijenjene. Čuli smo na konferenciji koju smo u ponedjeljak organizovali da Savjet ipak namjerava o tome da raspravlja i da taj poziv još nije objavljen.

MONITOR: Nijesu izabrani ni članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Ko je odgovoran?

GORJANC PRELEVIĆ: Odgovorna je politička pijaca u kojoj su propali njihovi interni dogovori, tako da je pukom srećom izabran jedan član, za koga se prvog glasalo. Potpuno je nejasno zbog čega SNP nije glasao za profesora Vučinića za koga je glasao prilikom prvog kruga izbora. Mislim da to crnogorsku skupštinu sveukupno predstavlja u vrlo lošem svjetlu. Ne može baš sve da bude na prodaju. Vučinića je dva puta glasala parlamentarna skupština Savjeta Evrope za sudiju Evropskog suda za ljudska prava, on je jedan od rijetkih profesora u Crnoj Gori koji se nije libio da kritikuje vlast kada je kršila ljudska prava. Taj propust je upropastio šanse da se ubrzo dobiju završna mjerila za poglavlje 23 i ubrza ulazak u EU.

MONITOR: Evropska komisija konstatovala je da nema napretka u procesuiranju ratnih zločina. Zašto je to tako?

GORJANC PRELEVIĆ: Nema pokazatelja da su preispitani stari predmeti iako je to bilo predviđeno strategijom. Procesuirani su predmeti koji nijesu mogli da se izbjegnu, jer su ih dostavljale okolne države. To još uvijek nije proaktivno djelovanje kakvo se očekuje. Moguće je da zbog mnogobrojnih predmeta koji su otvoreni zbog korupcije za to nema vremena. Ipak, ima načina da se kapaciteti tužilaštva povećaju i da se uradi sve što je neophodno da se uspostavi vladavina prava i u toj oblasti.

MONITOR: Kako komentarišete slučaj spomen-ploče na logoru Morinj, postavljanje i zahtjev da se ukloni?

GORJANC PRELEVIĆ: Iako je osporena zakonitost postavljanja ploče, pozadina protesta je odbijanje da se pravosnažno utvrđeni ratni zločini u logoru Morinj priznaju kao teške i nepravedne patnje kojima su Hrvati bili izloženi u tom logoru. Mislim da su argumenti o protivpravnosti poslužili samo kao izgovor za odbijanje da se ljudima koji odatle vuku traume ukaže dužno poštovanje. Niko se preko godinu dana u opštini Kotor nije pokrenuo na inicijativu Anime, Akcije za ljudska prava i Centra za građansko obrazovanje da se tamo podigne spomen-obilježje u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, jer im do tog obilježja nije bilo stalo. S druge strane, tačno je da podignuta ploča i nije spomen-obilježje u smislu pomenutog Zakona. Ona je postavljena na objekat Ministarstva odbrane, koji nije na javnom mjestu i kome niko ne može da priđe. U pravnom smislu, vjerovatno su i mogli da postave takvu ploču na takav objekat i vjerovatno i inspekcija koja je naložila njeno skidanje i nije za to nadležna. Ali suština nije u tome. Bivšim logorašima koji su pozvani da prisustvuju postavljanju te ploče ona je značila, takva kakva je, i s natpisom koji nije idealan, i ti ljudi su u tom činu vidjeli nekakvo razrješenje i to su i pohvalili. Na drugoj strani su ostali svi koji ne smatraju da su ti ljudi u svemu tome ipak najvažniji. Akcija oko skidanja table za njih predstavlja novo poniženje i zbog toga žalim. To će još i nepotrebno zategnuti odnose sa Hrvatskom i za lokalnu primorsku zajednicu, kojoj je Dubrovnik geografski bliži od nekih crnogorskih gradova. Poslije 30 godina od tog rata to nije normalan razvoj događaja.

Milena PEROVIĆ

 

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo