Tek ove nedjelje saznajemo da kineska kompanija CRBC zbog mjera izazvanih epidemijom koronavirusa, od novembra 2020, od Vlade potražuje 43,6 miliona eura. Ovo je samo jedno od 190 potraživanja koje je CRBC podnijela tokom trajanja maratonskog projekta izgradnje auto-puta
Glavni graditelj dionice auto-puta Bar–Boljari China Road and Bridge Corporation (CRBC) poslao je u novembru 2020. godine na adresu tada odlazećeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, obavještenje kojim usljed mjera izazvanih epidemijom koronavirusa potražuje 43,6 miliona eura, saopšteno je ove nedjelje iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP). Toliko je CRBC izračunala da košta to što od februara 2020. godine do sredine iste godine nije mogla da gradi prioritetnu dionicu Smokovac–Mateševo po planiranoj dinamici radova.
Javnost za ovo milionsko potraživanje saznaje preko ove NVO tek nakon godinu i po, a iz ASP ističu da ni Nurković niti bilo ko iz odlazeće Vlade Duška Markovića, nije tada upoznao crnogorske građane sa ovim potraživanjem. Naglašavaju da su vlade Demokratske partije socijalista (DPS) podigle „visoki zid ćutnje“ o ovom projektu, a kasnije vlade nijesu napravile značajniji otklon od netransparentnosti.
Zašto ovom projektu saznajemo uglavnom iz NVO sektora i medija, za Monitor objašnjava Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu: „Za ovaj projekat se može reći da je Pandorina kutija za javne finansije zemlje i da je mnogo sumnji u potencijalne zloupotrebe. Biće jako loše ako se o problemima u gradnji prve dionice bude saznavalo najviše od civilnog sektora, što je bio slučaj prethodnih godina. DPS vlade, koje su ugovorile ovaj kontroverzni posao, podigle su ‘visoki zid ćutnje’ i donijele su niz odluka kako bi način potrošnje ogromnog novca ostao iza ‘očiju javnosti’. Bivša vlada, kojoj je izglasano nepovjerenje, je donekle otvorila podatke o ovom projektu, ali ne u mjeri u kojoj je bilo potrebno. Pitanje je koliko će manjinska vlada biti transparentna. S obzirom na to da je podržava DPS, ne treba biti optimista i očekivati da će otvoriti podatke“.
Projekat vjeka, zbog kojeg smo se rekordno zadužili, od početka je obavijen velom tajni. Građani su tako naknadno saznali da je propustom Ministarstva saobraćaja, dok je njime rukovodio Ivan Brajović, u projektni zadatak i ponudu za gradnju dionice autoputa Smokovac–Mateševo nije uvrštena petlja Smokovac sa oko kilometar i po autoputa. Onda se ispostavilo i da je zaboravljena i električna infrastruktura. Otvaranje auto-puta se već više puta prolongira, a izvjesno je da neće biti uključenja na auto-put za Verušu, Lijevu Rijeku…
„Projekat je ugovoren jako loše, država se kroz ugovorne aranžmane nije kvalitetno zaštitila, u posao se ušlo na bazi idejnog projekta, mnogo je nepoznatih i troškovi samo narastaju. Od početnih najava da će nas ova dionica koštati 809 miliona eura, već sada se može reći da će ukupna cijena biti najmanje 1,3 milijardi eura, a računajući i brojna poreska oslobođenja. To je krajnje konzervativna procjena i iz nje proizilazi da kilometar auto-puta košta oko 32 miliona eura, sa tendencijom da na kraju bude i skuplji. Koliko god da se radi o dionici auto-puta, koja se gradi na kompleksnom geografskom terenu, tolika cijena je zaista indikativna“, kaže Mrdović.
Do početka ove godine potraživanje CRBC-a, za koje je javnost tek sada saznala, nije se vodilo kao povučeno, tvrde iz ASP-a. „Ovo je jedno od nekih 190 potraživanja koje je CRBC podnijela tokom trajanja projekta. Do početka godine bila je povukla između 45 i 50 potraživanja, ostala su bila aktivna. Tek treba utvrditi kolika je ukupna vrijednost svih tih potraživanja, koja su i dalje aktivna, te kakve su mogućnosti njihovog zatvaranja. Prednje je posebno značajno što bi pokretanje sporova i eventualnih arbitražnih postupaka dodatno koštalo. Istovremeno, do početka godine CRBC je bio pokrenuo 42 spora, a odustao je od nekih 15-ak“, navodi Mrdović. Ukoliko kineska kompanija naplati dodatna potraživanja, ionako preskupu dionicu auto-puta dodatno ćemo platiti, samo je pitanje desetinama ili stotinama miliona eura.
Podsjetimo da je izgradnja prve dionice auto-puta počela 2015. i prvobitni rok za završetak radova je bio maj 2019. godine. U maju 2019. rok je pomjeren na 30. septembar 2020, a krajem aprila 2021. na novembar prošle godine. Rok za presjecanje vrpce sada je u špicu turističke sezone.
I pored višegodišnjeg kašnjenja i brojnih kontroverzi, kineski ambasador Liu Jin je početkom ove godine najavio da su kineske kompanije spremne da učestvuju u izgradnji ostalih dionica autoputa Bar–Boljari. Naglasio je da „glavna dionica auto-puta predstavlja prijateljstvo dvije zemlje“.
Svoje oduševljenje auto-putem nije krio ni bivši ministar saobraćaja Ivan Brajović. On je početkom ove godine u razgovoru za kineske medije kazao da jedva čeka da se njim provoza. Brajović je istakao da je i danas ponosan što je predvodio sjajan tim ljudi koji je osmislio, pregovarao i otpočeo realizaciju najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore. „Posao na projektu auto-puta Bar–Boljari je primjer odgovornog, posvećenog i transparentnog rada svih uključenih…“. Toliko je sve bilo transparentno da sedam godina od početka gradnje građani još ne znaju koliko će cijeli projekat koštati, što je sve zaboravljeno, da li će biti dodatnih troškova, kada i hoće li se projekat nastaviti, hoće li ko odgovarati za brojne propuste.
„Glavni problem je što je projekat ugovoren po takozvanom Žutom Fidicu, što znači da kineska kompanija izradi Glavni projekat dionice auto-puta i potom je sagradi (ugovor o projektovanju i izgradnji)“, ističe Mrdović: „Odgovoran pristup prema javnim finansijama ove zemlje podrazumijevao bi da Država Crna Gora izradi glavni projekat, koji bi jasno prikazao cijenu gradnje, pa tek onda bi izabrala izvođača radova, koji bi gradio dionicu. Ovakvo ste Kinezima gurnuli u ruke i izradu projekta i radove, što je, u kombinaciji sa velikim brojem domaćih podizvođača, od kojih jedan nosi gotovo trećinu posla, očigledno bio „fatalni okidač“ za uvećanje ukupne cijene posla“.
Građani, prema kojima nema odgovornosti, svakako će sve platiti do posljednjeg centa.
Predrag NIKOLIĆ