Povežite se sa nama

MONITORING

TAJKUNI KAO DOBROTVORI: SLUČAJ PETROSA STATISA: Uzmi milone, vrati sitniš

Objavljeno prije

na

Zakupac elitnog ljetovališta Sveti Stefan-Miločer, grčki biznismen Petros Statis, nedavno se crnogorskoj javnosti predstavio u ulozi humanitarca, zainteresovanog za dobrobit društvene zajednice u kojoj već duži period živi i privređuje. Statis je Institutu za bolesti djece u Podgorici donirao 30.000 eura za nabavku 40 kreveta sa madracima, kao i simbolične poklone za mališane koji se tamo nalaze na liječenju. U dirljivu humanitarnu akciju Statis je poveo članove svoje porodice, suprugu i dvoje djece. Kako bi djeca od malena učila koliko je važno pomagati drugima, kazao je Statis pred spremnim TV kamerama.

Bio bi to lijep gest uspješnog poslovnog čovjeka koji u Crnoj Gori ostvaruje pristojan prihod uz poštovanje zakona i pod uslovima jednakim za sve njene građane. Međutim, u ovom slučaju slika darovanja o kojoj pišu mnogi mediji, nije baš tako ružičasta. Bila je to jedna vrsta podilaženja crnogorskoj javnosti, uoči dobijanja građevinske dozvole za izgradnju stanova za tržište u Miločeru, najvrednijem prirodnom rezervatu na Crnogorskom primorju. Pokušaj formiranja imidža društveno odgovornog poslovnog čovjeka, pred izvršenje jednog od većih zločina protiv prirode koji će, ukoliko se realizuje, Crna Gora i njeni građani uskoro vidjeti.

Sad treba očekvati da će duševan čovjek, kakav je biznismen Statis, povesti svoju porodicu i u Miločer, da svojim očima gledaju i uče kako se uništavaju očuvane prirodne vrijednosti, gajeni park pored mora sa stoljetnim stablima borova, eukaliptusa, maslina i lovorike, radi sticanja profita. Kako se betonira jedina preostala prirodna oaza i jedinstveni spomenik prirode na cijeloj rivijeri.

Poslovni ljudi kod nas koji daju donacije uglavnom to ne čine zbog osjećaja odgovornosti da dio svog uspjeha vrate zajednici. Kod njih često nema ,,besplatnog poklona”. Od zajednice uzimaju najviše što mogu zahvaljujući monopolskom statusu i privilegijama, ostvaruju profit uz ulaganja u poslove bez rizika dogovorene na višim nivoima vlasti.

Petros Statis je svojevrsni monopolista u turističkoj privredi Crne Gore. Upravlja nizom elitnih hotela i plaža u Paštrovićima. Posjeduje ugovor o dugoročnom zakupu ekskluzivnih hotela Sveti Stefan i Miločer. Uspio je da u svoju korist drastično izmijeni osnovni ,,ugovor stoljeća”, zaključen 2007. godine. Na predlog Vlade Mila Đukanovića poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su čuveni aneks ugovora kojim je produžen rok zakupa i smanjena godišnja zakupnina za hotele u odnosu na prvobitno ugovorenu. Država je na taj način oštećena za milionske iznose.

Kao bonus na povlastice, zakupcu je dozvoljeno da u Miločeru gradi i prodaje stanove. Da bi tako nešto bilo moguće, ugovor o zakupu Miločera sa 30 godina produžen je na 90. Što praktično znači poklanjanje zemljišta za gradnju na najvrednijoj lokaciji, čime je državi i društvu pričinjena neprocjenjiva šteta.

Ovaj sramni aneks usvojen je krajem 2015. godine glasovima poslanika DPS-a i manjinskih stranaka, uz presudnu podršku Pozitivne i njenih lidera Darka Pajovića i Azre Jasavić.

Pozitivne više nema na političkom nebu Crne Gore, ali će njeno (ne)djelo trajno obilježiti prostor luksuznog ljetovališta i ukupni crnogorski turizam.

Dok pred upaljenim kamerama dijeli poklone i izigrava odgovornog hotelskog magnata, grčki biznismen zatvorio je kilometar najvrednijih plaža na Crnogorskom primorju za građane Crne Gore, turiste i druge posjetioce.

Pet prirodnih pješčanih plaža na potezu od Pržna do Svetog Stefana, ukupne dužine preko 1.000 metara, pod kontrolom je Statisa i njegove firme Adriatic properties.

Visokim cijenama obaveznog plažnog mobilijara sa plaža su rastjerani gosti, tako da najljepše plaže budvanske rivijere u sred turističke sezone zvrje sablasno prazne. Malo ko može sebi da priušti komplet ležaljki sa suncobranom po cijeni od 120 eura, koliko iznosi dnevni najam na plaži u Miločeru, ili 110 eura na Svetom Stefanu, 65 eura ispred Statisovog hotela Maestral u Pržnu, pa do nešto nižih cijena na gradskoj svetostefanskoj plaži, koju je na javnom tenderu preoteo od mještana.

Biser crnogorske obale, mala Kraljičina plaža, dobila je status eksteritorije. Ograđena gvozdenim kapijama i opkoljena jakim obezbjeđenjem, potpuno je izolovan i amputiran dio obale, osim za rijetke goste, visoke funkcionere državne administracije, premijere, ministre i njihove familije.

Po Ustavu i Zakonu o morskom dobru, morsko dobro je javno dobro, dostupno svima pod istim uslovima, pa se u javnosti često postavlja pitanje ko je dozvolio zakupcu i po kom osnovu, isključivanje velikog dijela vrijednih pješčanih kupališta iz aktivnog turističkog prometa.

Ono što je drugima zabranjeno ili nedostupno, nije Petrosu Statisu i njegovoj porodici koja na Svecu uživa ničim zaslužene povlastice. Dio nadaleko poznate svetostefanske hotelske plaže, ispod restorana Pod maslinom, Statis je privatizovao i stavio na raspolaganje svojoj porodici i prijateljima.

Kao zakupac poznatih hotela, Statis se legitimisao i kao divlji graditelj, koji ne haje za zakone i propise koji važe za druge. Podsjećamo da je u maslinjaku ispred hotela Sveti Stefan firma Adriatic properties bespravno podigla dvije dvospratne zgrade, koje su zahvaljujući podršci vlasti, odnosno tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, legalizovane kao privremeni objekti. Poput nekog kioska ili pijačne tezge. Društvo je time višestruko zakinuto. Daleko više nego što iznosi pomenuta donacija dječjoj bolnici.

Kada bi ,,uspješni” biznismeni izmirivali svoje obaveze prema državi, poput ostalih građana Crne Gore, bolnicama, školama i vrtićima, ne bi trebale njihove lažne donacije.

Kompanija Adriatic podnijela je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju novog hotela Kraljičina plaža, vila i stanova za prodaju u Miločeeru. Ministarstvo održivog razvoja i turizma odobrilo je rušenje starog hotela na čijem je mjestu planiran novi, sa višestruko uvećanim gabaritima i spratnošću.

Lokalna uprava u Budvi protivi se gradnji stanova u Miločeru. U Skupštini Opštine jednoglasno je usvojena Deklaracija o zaštiti Miločera. Predstavnici svih stranaka osudili su planirano betoniranje luksuznog turističkog rizorta. Opština Budva zatražila je od Ministarstva da ispoštuje Deklaraciju lokalnog parlamenta koja definiše odnos građana Budve prema ovom pogubnom projektu. U dopisu upućenom ministru Pavlu Raduloviću, Opština je zatražila status stranke u postupku po osnovu vlasništva na jednom broju zemljišnih parcela u Miločeru.

Na dnevnom redu sjednice Skupštine planirane za kraj avgusta, naći će se Odluka o utvrđivanju javnog interesa i zaštite miločerskog parka.

,,Opština Budva će preduzeti sve mjere u cilju očuvanja miločerskog parka i u tom smislu će se protiviti izdavanju odobrenja za gradnju novih i proširenju kapaciteta postojećih objekata”, navodi se u tekstu Odluke o kojoj će se odbornici izjašnjavati.

Ozbiljni su pokazatelji da Petros Statis nije glavni akter u megalomanskom projektu gradnje apartmana i stanova u poznatom ljetovalištu, u obimu od nevjerovatnih 40.000 kvadratnih metara izgrađene površine. On je prema brojnim indicijama, samo izvršilac tuđih planova, produžena ruka na poziciji predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač, prema podacima CRPS-a, of-šor kompanija Aidwey Investments Ltd, sa Britanskih Djevičanskih Ostrva.

Na sceni je apsurdna situacija u kojoj je država sa svojim vodećim institucijama, Vladom i Skupštinom zalegla, iza projekta degradacije najvrednijeg turističkog resursa, gradnje stanova i apartmana u Miločeru i po Svetom Stefanu, za skrivene, javnosti nepoznate investitore. Mijenjali su se zakoni i propisi kako bi biser crnogorske obale postao građevinsko područje za pohlepne domaće i bjelosvjetske tajkune. Koji će za sobom, ukoliko im pakleni plan uspije, ostaviti beton i staklo, a profit prebaciti na račune dalekih of-šor destinacija.

Javnosti tu i tamo zamažu oči sitnišom u vidu brižnih donacija, sponzorstva, poneke stipendijice ili besplatnog interneta za mjesnu zajednicu. Da nam pustošenje lakše padne.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo