Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tajkun umjesto zaklade

Objavljeno prije

na

Lokalna vlast u turističkom centru Crne Gore prodala je posljednji dio vrijedne zadužbine koju je bogati Budvanin, dobrotvor i humanista, Tomo Luketić, daleke 1924. godine oporukom ostavio svom gradu, sa naznakom da se koristi kao pomoć pri školovanju i obrazovanju siromašne djece Budve i Paštrovića. Nakon 86 godina neodgovornog gazdovanja vrijednom zadužbinom, pokretnom i nepokretnom u Budvi i Svetom Stefanu, prodata je konačno i zemljišna parcela koja je bila pod „vetom” ostavioca. U testamentu Toma Luketića i njegove žene Stane jasno je bilo naznačeno da nikakva prodaja ili otuđenje tog dijela imovine koji je određen kao sjedište buduće Zaklade, ne dolazi u obzir.

Imovina je u srijedu 22. decembra ipak promijenila vlasnika.

Dvije zemljišne parcele ukupne površine od 914 kvadrata koje se nalaze u budvanskoj luci, na platou između poznatih kafea Hemingvej i Palma, prodate su po početnoj cijeni od 822.600 eura firmi Astro Holding Montenegro iz Budve.

Iako se naziv firme koja je postala vlasnik zemlje Luketića samo jednom riječju i slovom razlikuje od onog koje nosi napušteni grad-hotel Astra Montenegro na Zavali, nema podataka da se radi o istim vlasnicima. Ruski milioner Sergej Polonski, vlasnik kompanije Miraks koja je započela gradnju vila i hotela na Zavali, doživio je potpuni finansijski kolaps.

Naselje na Zavali ove zime izgleda avetinjski i zapušteno, pa je malo vjerovatno da su učesnici tog propalog projekta kupci budvanskog legata.

Firma Astro Holding registrovana je 15 dana pred kupovinu legata Luketića, 7. decembra 2010. Osnivač i stopostotni vlasnik firme, prema podacima CRPS je izvjesni Khikmetaulla Rakhmetov, dok je izvršni direktor Nail Emil Farb.

Ime gospodina Naila u ulozi osnivača ili ovlašćenog lica pojavljuje se u više firmi registrovanih za poslove prometa nekretnina, građevinarstva ili turizma zajedno sa partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U pitanju su tri firme različitih djelatnosti pod nazivom Stratex i Sparta iz Budve i Monte key iz Bara.

Na Poziv za učešće na javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti koji je objavila Opština, javio se samo jedan kupac, gospodin Rakhmetov.

To je uobičajena praksa budvanskih špekulativnih kupoprodaja zemlje u vlasništvu opštine ili države.

Javni pozivi su obavezna formalnost. Prodaja se unaprijed dogovara. Među tajkunima koji parcelišu obalu budvanske rivijere zna se šta će ko da kupi i za koje pare. Ekskluzivna zona po pravilu „ide” po početnoj, dogovorenoj cijeni. Bez nadmetanja. Jedni drugima ne kvare posao.

Odluka o prodaja legata porodice Luketić koju su na sjednici SO krajem avgusta ove godine, nakon dvodnevne burne rasprave donijeli odbornici DPS-a, izazvala je nepodijeljenu osudu javnosti.U skladu sa tekstom oporuke, na toj lokaciji planirana je gradnja gradske biblioteke i doma za mlade ljude Budve, institucija koje ovaj turistički grad nema.

Idejni projekat nesuđene biblioteke izradio je arhitekta Vladimir Luketić, Tomov praunuk. Projekat je prihvaćen, postignut je i dogovor o gradnji sa jednom od prethodnih DPS ekipa na vlasti, ali je sve bilo uzalud. Atraktivna lokacija udaljena 70 metara od mora u centru Budve zapala je u međuvremenu drugima za oko.

Detaljnim urbanističkim planom Budva-centar koji je usvojen 2008, godine na toj je lokaciji planirana gradnja zgrade sa pet etaža. Apetiti novog vlasnika koji je budvanskim čelnicima od ranije poznat bili su veći, pa se početkom 2010, pristupilo izmjenama tog planskog dokumenta.

Po novom predlogu izmjena i dopuna DUP-a kojim se planski uređuje centar Budve, zgrada je narasla do devet etaža. Nema sumnje da će želje misterioznog kupca glede gabarita i visine građevine biti ispoštovane, kada je onaj teži dio posla, prodaja zavjetovane imovine, uspješno okončana.

Mnogi građani Budve skloni vjerovanju u neku „višu” pravdu upozoravaju kako otimanje imovine namijenjene široj zajednici i nepoštovanje amaneta darodavca, neće donijeti sreću akterima ove ružne priče.

Prodaja zemlje Toma Luketića za nepunih milion eura koji neće napuniti sablasno praznu opštinsku kasu, ima dalekosežne negativne posljedice.

Umjesto da podstiče oživljavanje dobročinstva i filantropije u društvu, država, a u ovom slučaju lokalna samouprava, čini upravo obrnuto. Vrijednostima kao što su solidarnost, humanost i ulaganje u zajednicu, zadat je nepopravljivi negativni kontekst.

Bogati ljudi širom svijeta, veliki broj uspješnih kompanija, sve češće odlučuju da dio svog bogatstva odvoje za one kojima je pomoć potrebna. Trude se da podrže potrebe društvene zajednice u kojoj žive. U Budvi, naprotiv, vlast otima zvaještanu imovinu i grubo gazi poslednju volju dobročinitelja.

U Crnoj Gori u kojoj je rođena nova klasa bogataša čije je bogatstvo stečeno preko noći, bez muke i raznim špekulacijama, nema značajnijih primjera dobročinstva i filantropije. Ovdje novobogataši otimaju od onih koji su kapital stekli dugim i poštenim radom, poput Toma Luketića čiju su imovinu razvukli.

Zakonski nasljednici Toma Luketića podnijeli su Osnovnom sudu u Kotoru tužbu protiv Opštine Budva sa zahtjevom za izdavanje privremene mjere zabrane otuđenja Tomove imovine. Opštini se osporava pravo korišćenja imovinom jer nikada nije ni osnovala Zakladu na koju je rješenjem istog suda iz 1966, godine, a po osnovu testamenta, sva imovina prenesena.

Luketići su uputili i žalbu Sudu za ljudska prava u Strazburu tražeći zaštitu imovine zadužbinara i o svemu obavijestili Opštinu koja se u potpunosti oglušila o njihove zahtjeve. I zemlju, uprkos svemu, prodala.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo