Lokalna vlast u turističkom centru Crne Gore prodala je posljednji dio vrijedne zadužbine koju je bogati Budvanin, dobrotvor i humanista, Tomo Luketić, daleke 1924. godine oporukom ostavio svom gradu, sa naznakom da se koristi kao pomoć pri školovanju i obrazovanju siromašne djece Budve i Paštrovića. Nakon 86 godina neodgovornog gazdovanja vrijednom zadužbinom, pokretnom i nepokretnom u Budvi i Svetom Stefanu, prodata je konačno i zemljišna parcela koja je bila pod „vetom” ostavioca. U testamentu Toma Luketića i njegove žene Stane jasno je bilo naznačeno da nikakva prodaja ili otuđenje tog dijela imovine koji je određen kao sjedište buduće Zaklade, ne dolazi u obzir.
Imovina je u srijedu 22. decembra ipak promijenila vlasnika.
Dvije zemljišne parcele ukupne površine od 914 kvadrata koje se nalaze u budvanskoj luci, na platou između poznatih kafea Hemingvej i Palma, prodate su po početnoj cijeni od 822.600 eura firmi Astro Holding Montenegro iz Budve.
Iako se naziv firme koja je postala vlasnik zemlje Luketića samo jednom riječju i slovom razlikuje od onog koje nosi napušteni grad-hotel Astra Montenegro na Zavali, nema podataka da se radi o istim vlasnicima. Ruski milioner Sergej Polonski, vlasnik kompanije Miraks koja je započela gradnju vila i hotela na Zavali, doživio je potpuni finansijski kolaps.
Naselje na Zavali ove zime izgleda avetinjski i zapušteno, pa je malo vjerovatno da su učesnici tog propalog projekta kupci budvanskog legata.
Firma Astro Holding registrovana je 15 dana pred kupovinu legata Luketića, 7. decembra 2010. Osnivač i stopostotni vlasnik firme, prema podacima CRPS je izvjesni Khikmetaulla Rakhmetov, dok je izvršni direktor Nail Emil Farb.
Ime gospodina Naila u ulozi osnivača ili ovlašćenog lica pojavljuje se u više firmi registrovanih za poslove prometa nekretnina, građevinarstva ili turizma zajedno sa partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U pitanju su tri firme različitih djelatnosti pod nazivom Stratex i Sparta iz Budve i Monte key iz Bara.
Na Poziv za učešće na javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti koji je objavila Opština, javio se samo jedan kupac, gospodin Rakhmetov.
To je uobičajena praksa budvanskih špekulativnih kupoprodaja zemlje u vlasništvu opštine ili države.
Javni pozivi su obavezna formalnost. Prodaja se unaprijed dogovara. Među tajkunima koji parcelišu obalu budvanske rivijere zna se šta će ko da kupi i za koje pare. Ekskluzivna zona po pravilu „ide” po početnoj, dogovorenoj cijeni. Bez nadmetanja. Jedni drugima ne kvare posao.
Odluka o prodaja legata porodice Luketić koju su na sjednici SO krajem avgusta ove godine, nakon dvodnevne burne rasprave donijeli odbornici DPS-a, izazvala je nepodijeljenu osudu javnosti.U skladu sa tekstom oporuke, na toj lokaciji planirana je gradnja gradske biblioteke i doma za mlade ljude Budve, institucija koje ovaj turistički grad nema.
Idejni projekat nesuđene biblioteke izradio je arhitekta Vladimir Luketić, Tomov praunuk. Projekat je prihvaćen, postignut je i dogovor o gradnji sa jednom od prethodnih DPS ekipa na vlasti, ali je sve bilo uzalud. Atraktivna lokacija udaljena 70 metara od mora u centru Budve zapala je u međuvremenu drugima za oko.
Detaljnim urbanističkim planom Budva-centar koji je usvojen 2008, godine na toj je lokaciji planirana gradnja zgrade sa pet etaža. Apetiti novog vlasnika koji je budvanskim čelnicima od ranije poznat bili su veći, pa se početkom 2010, pristupilo izmjenama tog planskog dokumenta.
Po novom predlogu izmjena i dopuna DUP-a kojim se planski uređuje centar Budve, zgrada je narasla do devet etaža. Nema sumnje da će želje misterioznog kupca glede gabarita i visine građevine biti ispoštovane, kada je onaj teži dio posla, prodaja zavjetovane imovine, uspješno okončana.
Mnogi građani Budve skloni vjerovanju u neku „višu” pravdu upozoravaju kako otimanje imovine namijenjene široj zajednici i nepoštovanje amaneta darodavca, neće donijeti sreću akterima ove ružne priče.
Prodaja zemlje Toma Luketića za nepunih milion eura koji neće napuniti sablasno praznu opštinsku kasu, ima dalekosežne negativne posljedice.
Umjesto da podstiče oživljavanje dobročinstva i filantropije u društvu, država, a u ovom slučaju lokalna samouprava, čini upravo obrnuto. Vrijednostima kao što su solidarnost, humanost i ulaganje u zajednicu, zadat je nepopravljivi negativni kontekst.
Bogati ljudi širom svijeta, veliki broj uspješnih kompanija, sve češće odlučuju da dio svog bogatstva odvoje za one kojima je pomoć potrebna. Trude se da podrže potrebe društvene zajednice u kojoj žive. U Budvi, naprotiv, vlast otima zvaještanu imovinu i grubo gazi poslednju volju dobročinitelja.
U Crnoj Gori u kojoj je rođena nova klasa bogataša čije je bogatstvo stečeno preko noći, bez muke i raznim špekulacijama, nema značajnijih primjera dobročinstva i filantropije. Ovdje novobogataši otimaju od onih koji su kapital stekli dugim i poštenim radom, poput Toma Luketića čiju su imovinu razvukli.
Zakonski nasljednici Toma Luketića podnijeli su Osnovnom sudu u Kotoru tužbu protiv Opštine Budva sa zahtjevom za izdavanje privremene mjere zabrane otuđenja Tomove imovine. Opštini se osporava pravo korišćenja imovinom jer nikada nije ni osnovala Zakladu na koju je rješenjem istog suda iz 1966, godine, a po osnovu testamenta, sva imovina prenesena.
Luketići su uputili i žalbu Sudu za ljudska prava u Strazburu tražeći zaštitu imovine zadužbinara i o svemu obavijestili Opštinu koja se u potpunosti oglušila o njihove zahtjeve. I zemlju, uprkos svemu, prodala.
Branka PLAMENAC