Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tajanstvena abeceda

Objavljeno prije

na

Čim je ministar turizma Predrag Nenezić zaprijetio da će vlasnicima zapuštenih hotela država nametnuti posebne poreze, u Beranama se s pažnjom pratilo ko će se osjetiti pogođen, ne bi li se konačno saznalo ko je stvarni vlasnik hotela Berane, što je već godinama predmet kafanskih špekulacija.

Ministar je ovih dana saopštio da će vlasnici hotela, koji dugo vremena nijesu rekonstruisani i renovirani, novim zakonom o turizmu i izmjenama i dopunama zakona o porezu na nepokretnosti, biti „veoma poreski opterećeni”.

„Novim zakonom vlasnici hotela biće poreski jako opterećeni, tako da će investirati u hotele ili prodavati te objekte nekome ko će u njih ulagati, jer će im biti neisplativo održavati ih na tom nivou”, rekao je Nenezić.

ORGANIZOVANI LOPOVLUK: On je objasnio da će novi zakoni podrazumijevati definisanje lokacija na kojima se nalaze hoteli koji nijesu rekonstruisani i renovirani i čiji standard pružanja usluga nije na nivou kakav se očekuje na tim lokacijama.

Šta u kontekstu ministrove izjave reći za skoro urušeni hotel Berane, koji već godinama ne pruža nikakve usluge jer ne radi. Na najatraktivnijoj lokaciji u gradu. S najljepšom terasom u kontinetalnom dijelu Crne Gore. Pogledati ga i zaćutati. Neko lak na suzu zaplakao bi. Lak na psovku opsovao.

„Neviđen i nekažnjen organizovani lopovluk. Đe je tu država?” – najčešće je što kažu Beranci kada se pomene ovaj hotel i preduzeće u čijem je sastavu radio.

Hotel Berane je do 2003. godine bio najznačajniji objekat Hotelsko turističkog preduzeća u ovom gradu. Te godine je kompaniju privatizovala nepoznata firma Euroturist GMBH, i stvari su vrlo brzo počele da idu niz brdo. Za društvo okupljeno oko Euroturista, koje se sada vuče po sudovima, problemi su počeli već krajem 2004. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo. Šlag na tortu bio je nevraćeni kredit zbog kojeg Atlasmont banka HTP-u oduzima hotel Berane.

Ovaj hotel, površine hiljadu kvadrata u osnovi puta tri sprata, sa 17 hiljada kvadratnih metara zemljišta nad obalom Lima, Atlasmont banka cijenila je 500 hiljada eura, a prodala tek iz trećeg puta za svega 200 hiljada. Prodaju je u ime banke potpisao direktor Mihailo Banjević a u ime kupca, preduzeća Monte invest, čiji je vlasnik Slovenac Matjaž Trtnik, izvjesna Snežana Perović. Prodaja je obavljena u Podgorici. Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Trtnik ovlastio Monte nekretnine Berane da preuzme ključeve.

S veb sajta www.monte-invest.com može se saznati da je ovo društvo za razvoj i investicije registrovano u Podgorici, na adresi Steva Boljevića 29, za djelatnost konsalting i menadžment poslovi, sa matičnim i PIB brojem 02445425. Na istom sajtu, može se zaključiti, da su kao kćerke ovog društva ili samostalna preduzeća, osnovani još Monte nekretnine doo Berane, Afrika invest doo Berane, Monte holidays Igalo i Aqua club doo Berane. Na sajtovima se ne pominju imena, a za informacije su dati brojevi jednog telefona crnogorske mreže i jednog s pozivnim znakom za Sloveniju. Za Monte nekretnine, takođe, navodi se da je riječ o agenciji u slovenačko-crnogorskom privatnom vlasništvu „s velikim međunarodnim ambicijama”.

SABLAST NAD RIJEKOM: Naravno, ni novi vlasnici nijesu hotel Berane stavili u funkciju. I dalje je ostao da sablasno stoji nad rijekom, samo što je u međuvremenu nestao sav inventar, uključujući i veliki broj umjetničkih djela. Među tim umjetničkim slikama bio je i triptih slikara Uroša Toškovića, koji je mnogo ranije kupljen za 40 hiljada maraka, da bi kasnije bio procijenjen na nekoliko stotina hiljada eura. Bilo je i nekoliko slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, veliki broj slika drugih umjetnika, sklulptura od drveta i bronze… Kamioni su tovareni noću, pod velom mraka, i odlazili u nepoznatom pravcu. Monitor je ranije pisao da je u to vrijema nestala i čuvena bakarna skulptura Kupačica, rad akademskog vajara Dragana Mitrovića, čiji se drugi odlivak, ili kopija, nalazi na budvanskoj plaži Ričardova glava. Veliki salon hotela ostao je da krasi samo oklop starog i skupocjenog klavira Petrof, iz kojeg je, kažu, ukraden mehanizam.

Od tada malo ko zna čiji je Hotel Berane, koji do danas propada nad obalom Lima, dok se u njegovom, korovom zaraslom krugu, napasaju koze.

Ko je vlasnik ovog hotela ne znaju ni u Opštinskoj turističkoj organizaciji, gdje objašnjavaju da vlasništvo turističkih objekata nije u njihovom domenu.

„Mi se bavimo samo promocijom, a svakako bi bilo dobro da znamo ko je vlasnik ovog velikog hotela, koji ima kapacitete koliko svi ostali hoteli, moteli i pansioni zajedno”, kažu u TO Berane.

Interesovanje za tu informaciju ranije je pokazao potpredsjednik Opštine za privredu Radivoje Merdović (SDP), poznat kao otvoreni kritičar netransparentnih privatizacija. On se zalaže prije svega za reviziju privatizacije beranskog Hotelsko turističkog preduzeća i u sklopu njega, posebno hotela Berane.

„Vlasnike treba natjerati da hotel stave u funkciju u djelatnosti za koju su ga kupili. Da se ne bi desilo da dođe do daljeg rasparčavanja, betoniranja i nicanja nečeg drugog. Ako to nije moguće, država treba da se umiješa i da ga oduzme”, kaže za Monitor Merdović.

IZ LOŠE U GORU RUKU: Prema provjerenim saznanjima do kojih je Monitor uspio da dođe, hotel Berane je „domaćina” promijenio početkom 2008. godine. Od tada do danas nalazi se u vlasništvu preduzeća Berane SVVVP Group, s adresom Jasikovačka bb.

Kupoprodajni ugovor sklopljen je 31. januara te godine, a kao direktor Berane SVVVP Group potpisao ga je izvjesni Svetislav Lutovac. Ispred prodavca, Monte investa, ovoga puta se u funkciji direktora pojavljuje ime Ivice Ćulafića. Hotel je zvanično prodat po cijeni od 232 hiljade eura. Iz ugovora se saznaje da je Lutovac na svoje ime kupio 67 ari placa, dok su ostalih preko sto ari zemljišta i zgrada kupljeni za novoformirano SVVVP preduzeće čiji je direktor.

Hotel, očigledno, ni posljednji put nije kupljen da bi bio stavljen u funkciju. O tome bolje od svega svjedoči njegovo današnje stanje koje asocira na ratni Vukovar. To je, međutim, moralo biti jasno već prilikom kupovine, jer je Svetislav Lutovac vlasnik agencije za nekretnine u Budvi, što se može provjeriti na sajtu www.enekretnine.com. Hotel je, vjerovatno, trebalo ubrzo da pređe u četvrtu ruku, po većoj cijeni, ali su uslijedile krizne godine i nagli pad cijena na tržištu nekretnina.

Sada ministar turizma kao prijeti. Može biti i da se neko prepao, ali ne u ovom gradu. I đeca u prvom razredu osnovne, po reformisanom programu, znaju da su dosadašnji vlasnici bili samo izvođači radova na urušavanju zgrade hotela.

Nije bilo tako davno kada je isti ministar upravo iz ovog hotela, iz salona u kojem je do danas ostala samo ljuštura klavira, poslao poruku javnosti da je privatizacija uspješna. Pošao na Lokve i malo se skijao. Poslije toga je više puta svraćao u Berane, ali je glavni gradski hotel i pobunjene radnike zaobilazio u širokom luku. Možda bi trebalo da dođe danas i vidi na šta liči objekat odakle je početkom 2005. pohvalio lopovsku družinu. I javno saopšti koga će „poreski jako opteretiti”, i tako prisiliti da ga renovira ili konačno proda nekom ko će to učiniti. Od nekada domaćinske, hotel je nakon toga uglavnom išao iz loše u goru ruku. Do potpunog propadanja dovela ga je tajanstvena abeceda: GMBH, M-I, SVVVP i sl. Sa sve ministrovim znanjem.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo