Povežite se sa nama

MONITORING

ŠTA VREBA IZ TANJIRA: Zviždači zvižde, uvoznici uvoze, nadležni se raduju

Objavljeno prije

7 godina

na

Milutin Simović

Dvije aktuelne priče, obje iz Ministarstva poljoprivrede, kazuju kako se stanovnici Crne Gore odnose prema vlastitoj budućnosti. I budućnosti svoje djece i unučadi. Najava, trač ili probni balon DPS-a, prema kome bi predsjednički kandidat vladajuće partije mogao biti bivši i sadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović, zavrijedio je da se o njemu govori i u Skupštini Crne Gore. Može li Milutin poslije Filipa, nameće se kao pitanje svih pitanja. Ovdašnja verzija Šekspirovog biti il’ ne biti.

Na drugoj strani, bezmalo pa u potpunoj tišini, veterinarska inspektorka i specijalista za bezbjednost hrane životinjskog porijekla Mirjana Drašković vodi još jednu bitku za očuvanje zdravlja ovdašnjeg stanovništva. Da li unaprijed izgubljenu? Ona pred Ustavnim sudom pokušava osporiti odredbe Zakona o bezbjednosti hrane kojima je predviđeno da se za „lako kvarljive proizvode” ne mora obezbijediti dovoljan broj uzoraka za dodatne analize, odnosno „stručno mišljenje”. Ministarstvo poljoprivrede protivi se tom prijedlogu pokušavajući svim silama da zadrži postojeće stanje.

O čemu se radi? Postojeće stanje, uz neophodne laičke aproksimacije, znači otprilike: ispravnost lako kvarljivih proizvoda – mlijeko i mliječni proizvodi koji nijesu termički obrađeni, svježe meso, mljeveno meso, svježa riba, rakovi, školjke, jaja, pečurke… – koji se zbog kratkog roka trajanja stavljaju u promet neposredno po proizvodnji/uvozu kontroliše se samo u jednom uzetom uzorku. Rezultati analize, po pravilu, stižu kada je kontrolisana roba već rasprodata a, najčešće, i pojedena. Što znači da se roba u promet stavlja „na riječ”, odnosno na osnovu pređašnjeg iskustva sa proizvođačem i inspekcijskim službama zemlje iz koje ta hrana dolazi. I zato, kada se desi da su, recimo, analizirana svježa piletina ili jaja zaražena salmonelom – a dešava se – priča se nastavlja po principu „pojeo vuk magarca”.

Uvoznici/proizvođači/distributeri robe koja je, prema prvoj analizi, bila neispravna i opasna po zdravlje ljudi koji su je konzumirali traže – a Zakon im to pravo daje – da se ispravnost njihove hrane provjeri drugom analizom. Potvrdi li ona prve rezultate oni bi bili kažnjeni, a stručnost i dobronamjernost onih koji su im dali dozvole na neviđeno dovedena u pitanje, dok bi potrošači koji su imali zdravstvene tegobe zbog konzumacije neispravnih proizvoda imali pravo na odštetu. Ako se rezultati prve i druge analize razlikuju, a i to se dešava, radi se treća analiza. Sve to u Crnoj Gori ne važi kada je u pitanju lako kvarljiva hrana. Ona koja je najizloženija rizicima.

Uzroke i poljedice takvog stanja Mirjana Drašković objašnjava u Inicijativi koju je krajem novembra prošle godine podnijela Ustavnom sudu. „Često se u Crnoj Gori, posebno u posljednje vrijeme, dešava da uvoznici dobiju nalaz da je nađena salmonela u piletini, a sva hrana je već prodata. Još je čudnije kada uvoznik traži da se nalaz provjeri, a odgovorni iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP) ih savjetuju da ćute i ne talasaju, pošto je sve prodato (!). Vjerovatno zbog toga što ipak samo oni odlučuju odakle će se, i pod kojim uslovima, hrana uvoziti”.

Drašković piše kako izostanak dodatnih analiza treba da čudi tim prije što bi utvrđivanje pravog stanja trebalo da je od velike važnosti za sve učesnike u lancu ishrane: od uvoznika, preko UBHVFP, do potrošača. Bez potvrđenog nalaza o neispravnoj (zaraženoj) hrani, odnosno superanalize koja to potvrđuje, ne mogu se preduzeti odgovarajuće mjere prema uvozniku, onome ko je stavio neispravnu hranu u promet, nadležnom organu koji je procijenio da ona „ne predstavlja rizik po zdravlje ljudi”, a takođe i prema izvozniku, odnosno zemlji izvoznici, koja je garantovala da je hrana bezbjedna za izvoz. Tada se stiče mogućnost da se od njih traži naknada štete. Kao što i oštećeni potrošači, koji su imali zdravstvenih problema, imaju mogućnost za naknadu štete. Drašković dodatno ukazuje da su naši zakonodavci, ona smatra namjerno, iz EU propisa i pravilnika koje su prepisali izostavili dio koji kaže da „stranka ima pravo na uzorak za dodatno mišljenje” i kad je u pitanju lako kvarljiva hrana. I tu tvrdnju dokazuje na primjeru Hrvatske, gdje je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, prije godinu i po, zatražio smjenu svog pomoćnika i čelnika Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, nakon što se ispostavilo da je isti od ministra i javnosti tajio da su se na policama trgovačkih lanaca našli meso i jaja zaraženi salmonelom. „Suludo je da o takvim stvarima ne obavještavamo javnost i to je ono što ćemo u budućnosti pokušati spriječiti, te ćemo objavljivati i one stvari koje nismo dužni”, naveo je aktuelni hrvatski ministar poljoprivrede (nema najava da bi on mogao postati predsjednički kandidat). „Zdrav razum nalaže da se o tome mora obavijestiti javnost, jer dio proizvoda je možda ostao u vašim hladnjacima (frižiderima)”.

Crnogorsko Ministarstvo poljoprivrede ne dijeli stavove hrvatskih kolega. Ni kada je u pitanju lanac odgovornosti, ni javnost rada. Zato iz Simovićevog resora tvrde kako „u slučaju lako kvarljive hrane nije moguće obezbijediti potrebnu pravnu i analitičku valjanost za dodatno stručno mišljenje, jer sam naziv lako kvarljiva hrana upućuje na specifična svojstva namirnica koja uslovljavaju način uzorkovanja, transporta i ispitivanja uzoraka”. I Ustavnom sudu predlažu da odbije inicijativu Mirjane Drašković. Sve pozivajući se na Ustav i odredbe da „država štiti potrošače i da su zabranjene radnje kojim se narušava zdravlje, bezbjednost i privatnost potrošača…”.

U odgovoru Mirjane Drašković stoji: „Naši eksperti iz oblasti bezbjednosti hrane su opasni za društvo i naučeni da se, kada najviše griješe, pozivaju na EU standarde ne računajući da ih bilo ko drugi čita i prati. Zato i pišu propise kako kome odgovara”. Potom (više puta) bivša glavna veterinarska inspektorka sudijama Ustavnog suda pokušava objasniti zbog čega Vlada CG „bezočno se pozivajući na Ustavne norme i EU standarde” daje mišljenje zasnovano na pogrešnim tvrdnjama: „Treba skriti činjenicu da se u Crnu Goru uvozi nebezbjedna hrana po rješenju nadležnog organa – Uprave za bezbjednost hrane. Granični veterinarski inspektor je samo statista, ima ulogu saobraćajca na graničnom prelazu, jer dozvoljava uvoz i stavlja u promet pošiljke za koje neko drugi da dozvolu… A to nije EU standard i to je našim ekspertima ukazano ima i 10 godina. Ali ovi čuju i primjenjuju samo ono što im je lični, direktni interes”. Drašković insistira: „Nadležni organ koji daje rješenje o uvozu morao bi da ima provjerene i precizne podatke i da ih sam provjeri kod uvoznika, posebno za hranu koja je lako kvarljiva i koja se praktično sa granice stavlja u promet”.

Dosljednost se, jednako, mora priznati i ministru Simoviću i njegovom Ministarstvu. Makar kada je u pitanju pokušaj da se Mirjana Drašković skloni i ušutka. Kako ne bi remetila postojeću idilu. Ta borba traje evo petnaestak godina. Bez pobjednika. Drašković upozorava, Ministarstvo i uvoznici pod njihovom zaštitom ne haju. Zauzvrat, političari Mirjanu kažnjavaju, pravnici joj oduzeto vraćaju… Tako je i lani, čim je Vetrinarska inspekcija vraćena u nadležnost Ministarstva poljoprivrede (odnosno UBHVFP) Mirjana Drašković je sklonjena sa dužnosti glavnog veterinarskog inspektora. Kako ne bi sa položaja podsjećala na, recimo, uvoz mesa iz Brazila. „Uvoz je zvanično započeo 2003. godine rješenjem o dozvoli uvoza koje je potpisao tadašnji, a i sadašnji, ministar poljoprivrede. Pomoćnik ministra za sektor veterine Dejan Laušević nije htio da potpiše takvo rješenje u oktobru 2003. pa je to uradio ministar Simović. Certifikati za uvoz iz Brazila usaglašeni su tek 2017. godine. Do tada su ovi koji su potpisivali rješenja lagali, a iz Brazila se uvozilo šta se uvozilo…” .

Citiran je dio dopune Inicijative upućene Ustavnom sudu. Sad ostaje da čekamo njihovu odluku. Ili salmonelu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

23 sata

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

23 sata

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo