Povežite se sa nama

OKO NAS

SVODE SE BILANSI SEZONE NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: Grad na razvojnoj prekretnici

Objavljeno prije

na

Uz hronične probleme sa otpadom, komunalnim redom i bukom, ova sezona je u Ulcinju bila veoma dobra. To će Ulcinjanima omogućiti da bez velikih briga dočekaju narednu zimu, dok se već s jeseni najavljuje početak realizacije niza značajnih projekata

 

„Ovo je bila jedna od najuspješnijih sezona na ulcinjskoj rivijeri. Praktično, tokom cijelog jula i avgusta smo bili destinacija sa najvećim brojem gostiju u državi. Još ako se zna da je problem evidencije turista u Ulcinju još uvijek izražen, odnosno da ih uvijek ima bar dva puta više nego što je to zvaničan podatak, onda imamo razloga da svi budemo izuzetno zadovoljni”, kaže direktor lokalne Turističke organizacije Gzim Hajdinaga.

Njega posebno raduje činjenica da je mnogo veća disperzija gostiju iz zemalja iz kojih dolaze, a da je ove godine svaki deveti turista bio iz Njemačke. „Ta činjenica uz podizanje ukupnog kvaliteta naše ponude, te povoljne cijene i izraženu ljubaznost, je najveći uspjeh ove sezone”, smatra Hajdinaga.

Prema riječima izvršnog direktora Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera Bojana Đakonovića, na Adi Bojani su uglavnom odmarali gosti iz zemalja regiona i Zapadne Evrope, a bilo ih je za oko 40 posto više nego prošle godine.

Sudeći po rezervacijama, veoma dobra posjeta biće nastavljena i u septembru, napominje on.

Turistički radnici još nijesu napravili pravi bilans sezone, kao ni nova lokalna administracija na čelu sa predsjednikom Opštine Omerom Bajraktarijem (URA) koji je početkom juna preuzeo čelno mjesto grada. „Ušli smo pravo u špic sezonu i zbog starih kadrova nijesmo mogli da na pravi način reagujemo, posebno kada je u pitanju čistoća. Upravo to, uz buku, parking i komunalni red, su najveći problemi Ulcinja tokom sezone”, ističe Bajraktari. On napominje: „Već u septembru će krenuti pripreme za narednu sezonu kako nam se turizam, od čega živi tri četvrtine građana ove opštine, ne bi samo događao”.

A to, prije svega, znači ulaganje u opštinsku infrastrukturu i podizanje ukupnog kvaliteta ponude izgradnjom hotelskih objekata visoke kategorije. U Ulcinju broj ležaja u hotelima čini tek oko pet odsto od ukupnog broja ležaja, pa sa takvom strukturom nije moguće produženje sezone.

S nestrpljenjem se očekuje da će na jesen krenuti realizacija niza projekata u turizmu: početak gradnje nekoliko luksuznih objekata u centru grada, na lokacijama nekadašnjih hotela Jadran i Galeb, kao i Albatrosa.

Podgorička kompanija Normal Company dobila je saglasnost za izgradnju turističkog kompleksa u Donjem Štoju. Riječ je o firmi koja je većinski vlasnik ekskluzivnog Hotela Hilton u Podgorici. Potpisan je i ugovor o početku radova na izgradnji kanalizacione i vodovodne mreže, na koji se čekalo sedam godina, a koji je samo u prvoj fazi vrijedan oko 20 miliona eura.

Oko pet miliona eura biće utrošeno za spajanje bulevara koji od grada vodi prema Velikoj plaži i Adi, a milion eura u uređenje Velike skele ispod zidina Starog grada, za što su sredstva obezbijeđena iz državnog budžeta, odnosno Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.

Vlade Crne Gore i Albanije su najavile da će do ljeta 2024. godine biti izgrađen most na rijeci Bonani koji će povezivati Ulcinj sa Velipojom. Na taj način iz Ulcinja će se, na primjer, do aerodroma u Tirani stizati za oko 75 minuta.

„Mi se kao opština sada nalazimo na prekretnici. Naredna decenija treba da bude naša. Svi naši potencijali doći će svom silinom do izražaja i mi za to moramo biti spremni“, optimistično poručuje Bajraktari.

Kako smatra sekretar Sekretarijata za budžet i finansije u Opštine Ulcinj Arian Murati, preduslov za sve to su stabilne lokalne finansije. Ulcinj je već decenijama grad bogatih pojedinaca, dok je opština siromašna, veoma često sa blokiranim žiro-računom, čak i tokom sezone!?

„To se mora promijeniti i zato smo intenzivirali aktivnosti u dijelu preduzimanja mjera naplate prema svim poreskim obveznicima koji kasne sa uplatom dospjelih poreskih obaveza. Ukupna dugovanja samo po osnovu poreza na nepokretnosti iznose preko 17 miliona eura. Riječ je za nas o ogromnoj svoti novca, ako se zna da je budžet Opštine Ulcinj u ovoj godini 12 miliona eura”, kaže on napominjući da se uskoro biti objavljena tzv. Crna lista na kojoj će se nalaziti imena poreskih obveznika sa najvećim iznosom duga.

Za razliku od lokalne uprave Uprava prihoda i carina i Uprava za inspekcijske poslove su ove sezone bili mnogo agilniji. Izvršeno je preko 1.300 kontrola, a naplata poreza i doprinosa je za trećinu bolja nego lane.

U Turističkoj organizaciji tvrde da će tek uvođenje elektronske registracije gostiju omogućiti bolju evidenciju i prihode, jer će ove godine, po toj osnovi, biti prikupljeno skromnih milion eura.

„Ulcinju hitno treba Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine sa ciljem podizanja kvaliteta ponude i dobrobiti lokalnog stanovništva, uvažavanje kulturno-istorijske i prirodne baštine, kao i davanje rješenja za otklanjanje brojnih nedostataka. Jer, turističke navike i potražnja se stalno mijenjaju i turisti sve više traže destinacije i objekte koji brinu o održivosti prostora i ponude, ali i autohtonim doživljajima i sigurnošću. A ovaj grad, sa svojim ogromnim resursima, to sve može da ponudi”, kaže novinarka Arjona Resulani.

Ona je dodala da je i ova sezona pokazala da više profitiraju oni koji više investiraju u veći kvalitet smještaja i nove turističke proizvode.

                                                                                                              Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo