U Crnoj Gori i ove godine gorko zvuče riječi povodom kojih je uspostavljen ovaj dan – da je socijalna pravda, koja podrazumijeva da svi žive dostojanstveno, temelj mira i razvoja
Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. februara. Generalna skupština UN ga je ustanovila 2007. da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva, postizanju pune zaposlenosti i stvaranju svijeta u kome svi imaju jednake šanse. U Crnoj Gori i ove godine gorko zvuče riječi povodom kojih je uspostavljen ovaj dan – da je socijalna pravda, koja podrazumijeva da svi imaju iste uslove da žive dostojanstveno, temelj mira i razvoja.
Da obilježe ovaj dan sjetili su se jedino penzioneri. Oni su ispred Opštine Bijelo Polje organizovali humanitarnu akciju u cilju pomoći poslanicima Skupštine Crne Gore. Odlučili su da svoje povećanje od tri eura doniraju ,,za pomoć poslanicima Skupštine Crne Gore koji primaju male plate od 2.000 do 2.500 eura, a s obzirom na to da su sami sebi na ove plate povećali samo još dodatnih 200 eura, penzioneri sa sjevera Crne Gore smatraju, da su njima velika povećanja njihovih penzija od dva odsto na 147 eura, pa bi da svoje povećanje doniraju za pomoć poslanicima Skupštine Crne Gore”.
Gorka šala kada se zna da prosječna penzija iznosi 292 eura, a najnižu penziju od 147 eura prima 16 hiljada penzionera. Veći dio penzije troši se na ljekove, a za ishranu što ostane. S druge strane poslanici nemaju problema sa ishranom i ostalim neophodnostima. Besplatni prevoz, telefonski računi, reprezentacije, pa im plate od 1.500 do 2.600 eura dođu kao džeparac. Uz sve to ide i moć da zaposle i odlučuju o ekonomskim sudbinama svojih glasača, rodbine i prijatelja.
Drastičan otklon od trodecenijske prakse ne socijalne nego države kao servisa moćnicima i trutovima na državnoj kasi nakon promjene vlasti nije napravljen. I dalje živimo u društvu socijalne nepravde.
Da se to ne planira promijeniti govori i državni budžet za ovu godinu u kome je za materijalno obezbjeđenje porodice opredijeljeno 12,5 miliona, skoro 10 odsto manje nego prošle godine. Za rasipništvo državnih službenika opet nije šteđeno pa je za službena putovanja budžetom planirano 4,8 miliona, za reprezentacije skromnih 600.000, za komunikacijske usluge 5,5 miliona, za prevoz milion, a za ostale usluge cijelih 10 miliona eura.
UN Komitet za ekonomska, kulturna i socijalna prava je još u decembru 2014. godine preporučio Crnoj Gori da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o primjeni ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Valjanih statističkih podataka još uvijek nema, a materijalno obezbjeđenje porodice se čak i smanjuje.
Prema MONSTAT-ovim podacima iz 2020, najmanje svaki peti stanovnik Crne Gore je bio u riziku da postane siromašan, preciznije 22,6 procenata građana. Vrijednost minimalne potrošačke korpe za decembar 2021. iznosila je 671,80 eura, izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznosili su 291,80 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge iznosi 380 eura. Čak i po ovoj medotologiji gdje pojedinac dnevno može da preživi sa nešto više od dva eura, dok ga ostale potrepštine – odjeća, obuća, gorivo, prevoz, računi, dnevo koštaju nešto više od tri eura, svaki peti stanovnik ne samo da je u riziku nego jeste siromašan. Sve ovo ako MONSTAT-ov ispitanik ima krov nad glavom, a prema procjenama Udruženja podstanara, u Crnoj Gori je 30 hiljada podstanara.
,,Nažalost, ne postoje precizni podaci o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao ni podaci o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje niti pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao ni o broju onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima. Takođe, država do danas nije usvojila Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Programu rada Vlade za 2022. godinu”, saopštili su povodom Svjetskog dana socijalne pravde iz Akcije za ljudska prava.
Gore pomenutu naknadu za materijalno obezbjeđenje prima 7.586 porodica sa ukupno 25.919 članova. Jednočlanoj porodici, prema podacima Vlade, pripada 70,43 eura, dok najveća naknada od 133,90 eura sljeduje familije sa pet ili više članova.
,,Država ni u vrijeme korona krize nije uvela nove servise podrške socijalno ugroženima, niti je olakšala sticanje prava na korišćenje postojećih, što je nezamislivo za državu socijalne pravde”, saopštili su iz Banke hrane. Iz ove organizacije napominju da od 2010. predlažu uvođenje socijalnih prodavnica u kojima bi bilo moguće dobiti besplatno osnovne životne namirnice i higijenska sredstva. Bezuspješno isto kao i predlog besplatne užine za djecu koja su socijalno ugrožena, kao mjera umanjenja siromaštva.
Monitor je već pisao o izjavama djece koje je prezentovalo Udruženje Roditelji: ,,Ja nikad ne nosim užinu, a kad me pitaju drugarice zašto, kažem da nisam gladna. Malo ih slažem”, ispovijest je učenice petog razreda; ,,Ja ujutru pojedem malo hljeba (od obroka iz narodne kuhinje), a juče uveče je Ivan (brat) sve sam pojeo pa jutros nimalo nije bilo i ništa nisam imala da jedem, pa ću jesti poslije škole kad nam opet donesu”, iskaz je učenice šestog razreda. Njen vršnjak kaže: ,,Ja mrzim kad je odmor u školi, uvijek sjedim sam u dvorištu, oni svi trče u prodavnicu da kupe užinu”. Da se malo toga promijenilo govore i medijski izvještaji o ovogodišnjem Danu socijalne pravde gdje se roditelji ispovijedaju da djecu nijesu slali u školu, bila je kiša, a nijesu imali ćizme, te da ne mogu gladna da uče.
Da su djeca najugroženija upozorio je i ove godine UNICEF podsjećajući da najmanje jedna trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu. ,,Smanjenje siromaštva djece treba da bude ključni prioritet Crne Gore”, kaže se u saopštenju UNICEF-a od 20. februara ove godine.
Istraživanja UNICEF-a još iz 2012. godine ukazuju na to da su djeca podložnija siromaštvu u odnosu na bilo koju drugu starosnu grupu u Crnoj Gori. Stopa siromaštva djece u Crnoj Gori je za 10 procenata viša od nacionalne stope siromaštva. Očekuje se da će se ta brojka dodatno povećati zbog porasta broja roditelja i staratelja koji su izgubili posao ili čiji su prihodi smanjeni tokom pandemije Covid-19, saopštili su iz UNICEF-a.
Tokom pandemije neka djeca nijesu mogla da pohađaju onlajn nastavu jer nijesu imali telefon ili kompjuter. UNICEF je zabilježio da je u jednoj osnovnoj školi nastavnik kazao učeniku – Nađi način da budeš onlajn, pa 21. je vijek.
Uz siromaštvo idu i nerazumijevanje i stid, posebno kod djece. U ekstremnim situacijama, piše u istraživanju UNICEF-a, siromaštvo može natjerati djecu da napuste školu ne bi li se poštedjela osuda i ruganja. Kad nemaju novac za užinu djeca tvrde da nijesu gladna, a gube interesovanje za sport i hobije jer se sve to sada plaća. Tako se stvara krug iz koga se teško izlazi.
,,Čitavih 85 odsto roditelja sa osnovnoškolskim obrazovanjem se nalazi u zoni siromaštva što dovoljno govori koliko je važno ulagati u obrazovanje djece. Dokazano je da se obrazovanjem siromaštvo smanjuje”, ističu iz Banke hrane.
Nova vlast je obezbijedila besplatne udžbenike za osnovce i dječji dodatak za djecu do šest godina. Uz najavu da će ta nadoknada na jesen biti omogućena za sve maloljetnike.
,,Pozdravljamo povećanje minimalne zarade i uvođenje dječjeg dodatka (do navršene šeste godine za svu djecu u iznosu od 30 eura, a za djecu u stanju materijalnih i drugih potreba do 18. godine u iznosu od 44 do 60 eura), ali apelujemo da se uveća i iznos materijalnog obezbjeđenja porodice kako bi ranjive kategorije društva mogle da zadovolje svoje osnovne egzistencijalne potrebe, koje trenutnim iznosima ne mogu ni približno da zadovolje”, apelovali su iz Akcije za ljudska prava.
Iz UNICEF-a apeluju na uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina. To bi prema njihovim projekcijama rezultiralo smanjenjem nacionalnog siromaštva za 3,8, a siromaštva djece za 6,7 procenata. To znači da bi siromaštvo djece palo ispod 30 odsto prvi put od 2013. godine kada je počelo da se mjeri u Crnoj Gori. Tako bi se prepolovio jaz između stope siromaštva djece u Crnoj Gori i prosječne stope siromaštva djece u EU od 20 odsto.
Ako političari ispune obećanje i uvedu dječji dodatak za svu djecu, stanje će se malo popraviti. Zabrinjava što političari sem svog interesa nemaju jasnu strategiju niti volju da i drugima sem njih bude bolje. Do sada niko, pa ni MONSTAT, nije izračunao koliko je život u državi socijalne nepravde doveo do toga da je prirodni priraštaj u većini crnogorskih opština negativan, a da 70 odsto mladih želi da pobjegne iz ovakve države.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET3 sedmice