Povežite se sa nama

Izdvojeno

SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U GIMNAZIJI SLOBODAN ŠKEROVIĆ U SJENCI POLITIKE: Obeshrabrivanje žrtvi

Objavljeno prije

na

Aktuelizovani primjeri seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji, ali i drugim školama trebali bi biti poziv da institucije bolje rade svoj posao, a da društvo otvori ozbiljan  dijalog na ovu inače tabu temu. Za sada, međutim, to ometa politizacija slučaja, koja je žrtve seksualnog uznemiravanja potisnula u drugi plan. Obeshrabrujući tako žrtve koje još ćute da o svojim iskustvima progovore

 

 

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija proslijedilo je ove sedmice tužiocima obavještenje o još jednom navodnom slučaju neprimjerenog ponašanja nastavnika prema učenicima podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”. Ovo je treći prijavljeni nastavnik u toj ustanovi.

Prema saznanjima Monitora iz Akcija za ljudska prava (HRA) uputili su pismo jednog bivšeg učenika Gimnazije ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, koje se odnosi na neprimjereno ponašanje nastavnika od prije četiri godine. Cilj je provjeriti da li se isti nastavnik i dalje ponaša na isti ili sličan način prema učenicima kojima sad predaje.

Pored Radomana Čečovića, još jedan profesor Gimnazije je suspendovan, nakon što je otkrivena mejl prepiska sa učenikom trećeg razreda te škole. Ministarstvo je proslijedilo Osnovnom državnom tužilaštvu dopunu prijave koja se odnosi na tog nastavnika.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za Monitor su kazali da su do sada uputili tužilaštvu u Podgorici dokumentaciju za četiri slučaja zbog sumnji da se radi o seksualnom uznemiravanju i drugom obliku neprimjerenog ponašanja prema učenicima.

,,Konačnu kvalifikaciju  po podnijetim prijavama, odrediće nadležno tuzilaštvo. U tri od četiri slučaja, radi se o slučajevima koji su se desili u periodu od 2018. do 2023. godine. Svi predmeti su dostavljeni i Prosvjetnoj inspekciji, kao i Zavodu za školstvo kako bi se izvršio vanredni nadzor povodom konkretnih slučajeva”, naveli su iz Ministarstva.

Ministarstvo je u jednom slučaju tražilo od Vrhovnog tužilaštva Crne Gore da preispita odluku osnovnog tužilaštva. Radi se o predmetu u kome je kotorsko tužilaštvo odbacilo prijavu protiv lica zaposlenog u jednoj obrazovnoj ustanovi u Budvi. On je prijavljen da je telefonom  snimao maloljetnice u julu ove godine, na šetalištu u Budvi.

Na protestu ispred podgoričke gimnazije koji je održan 13. decembra poručeno je da profesor Radoman Čečović treba da bude kažnjen za seksualno uznemiravanje i da mu se zabrani rad u obrazovnim institucijama. Okupljeni su tražili da ostavku podnese i direktorica podgoričke Gimnazije Biljana Vučurović.

,,Tema o kojoj se ovih dana govori u javnosti je vrlo delikatna i važna za cijelo društvo, pa je potpuno razumljivo da je uzburkala javnost. Društveni kontekst u našoj državi je takav da omogućava laku polarizaciju u mišljenju i stavovima. Ipak potrebno je da sve javne ličnosti, institucije i mediji, postupaju odgovorno vodeći računa o delikatnosti teme i poštujući prava svih onih koji se dovode u vezu sa ovim i sličnim situacijama, upravo zbog mogućnosti da se nanese veća šteta prvenstveno učenicima i njihovim roditeljima, a zatim i školi i meni lično’’, kazala je Vučurević za Moniotr.

I dok se institucije trude da urade barem nešto povodom tabu teme koja se u fokusu našla nakon objavljivanja teksta o seksualnom uznemiravanju u školama CIN-CG-a, političari ne miruju i stvar preuzimaju u svoje ruke.

Uoči protesta ispred gimnazije, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović obratio se jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću. Mijušković je kazao da mu se Vučurović obratio dok je bio u pratnji supruge, Biljane Vučurović, koja je direktorica Gimnazije: ,,Doživio sam to kao prijetnju, jer je rekao da ćemo to da riješimo na ovaj ili onaj način, prijetećim tonom”.

Vučurović je potom izjavio da oni koji su krenuli na njegovu porodicu biće dočekani kako se dušmanin uvijek dočekivao u Crnoj Gori, Brdima, Krivošijama, Staroj Hercegovini: ,,Kad se krene na lično, na porodicu, onda odgovor mora biti ravan napadu, značaju porodice. Tu nema kompromisa, nego se daje sve, pa ko šta ponese”.

Iz tužilaštva su se izjasnili da, za sada, samo prate izjave poslanika NSD-a.

Partijski kolega, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović pružio je podršku direktorici podgoričke Gimnazije.„Smeta vam Biljana, je li srbofobi?”, pitao je ministar uz opasku o partijskom bekgraundu profesora Čečovića i prosvjetne inspektorke.

,,Poražavajuće je za jedno društvo da ovako ozbiljni problemi koji treba sve da nas zabrinu ostaju u sjenci dnevno – političkih prepucavanja. Tako se fokus sa žrtve i suštine problema prebacuje na teren nacionalnog i političkog, a jedina istina je da je žrtva uvijek žrtva bez obzira koje je vjere, nacije, političkog opredjeljenja. Ovo mora biti tema od javnog interesa, tema koja je iznad bilo kakvih podjela jer, ukoliko ne budemo djelovali institucionalno, uključujući sve aktere, žrtva sjutra može biti i moje dijete i dijete bilo koga od nas”, izjavila je za Monitor ministarka prosvjete Jakšić-Stojanović.

U međuvremenu, Prosvjetna inspekcija predložila je razrješenje direktorice Gimnazije.

,,Kada je u pitanju predlog za razrešenje i direktorice Vučurović i svakog drugog rukovodioca obrazovne ustanove, kao što sam i istakla u toku obraćanja javnosti, odrediću se samo i isključivo u skladu sa zakonom. U utvrđivanje činjeničnog stanja su, osim Prosvjetne inspekcije, uključeni i Inspekcija rada i Zavod za školstvo i nakon dostavljanja izvještaja svih institucija i predmetne dokumentacije ću se odrediti i donijeti odluku u skladu sa zakonom”, kaže Jakšić-Stojanović.

S druge strane, Vučurović je podnijela krivičnu prijavu zbog povrede njenog i ugleda škole. Tvrdi da je Inspekcijski nadzor koji je izvršen u Gimnaziji   nelegitiman i nezakonit, te da je glavnoj prosvjetnoj inspektorki Luciji Adžić početkom decembra istekao mandat.

Ministarka tvrdi da je Lucija Adžić radila  u punom kapacitetu. ,,U momentu pokretanja postupka inspekcijskog nadzora u Gimnaziji, Adžić je bila u mandatu  glavne inspektorke za prosvjetu, a postupak inspekcijskog nadzora je okončala kao lice ovlašćeno za vršenje inspekcijskog nadzora u  skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, o čemu postoji sva dokumentacija”, navela je Jakšić-Stojanović.

Direktorica Gimnazije kaže: ,,Još uvijek nemam povratnu informaciju o krivičnoj prijavi koju sam podnijela zbog povrede mog ugleda i ugleda škole, kao i zbog nezakonitog inspekcijskog nadzora uz pogrešnu  primjenu materijalnog prava. Očekujem da će nadležne institucije i u ovom slučaju reagovati u skladu sa zakonom, odgovorno i nepristrasno’’.

Inspektorka Adžić je izjavila za TV Vijesti da se direktorica podgoričke Gimnazije još uvijek nije izjasnila na nalaz Prosvjetne inspekcije  i da će sačekati njen odgovor do kraja ove sedmice. Vučurević za Monitor kaže da je izjašnjenje na nalaz Prosvjetne inspekcije poslala u zakonski predviđenom roku: ,,Od svih nadležnih institucija očekujem odgovornost i objektivnost u postupanju uz poštovanje važećih zakona’’.

Pored poziva na smjenu direktorice Gimnazije, dio javnosti i pojedini političari traže ostavku ministarke. ,,Takav zahtjev, koliko je meni poznato, nije formalizovan. Međutim, ‘šta god dodje, ja sam mu naredan’. Ono što mogu reći je da ću se, dokle god sam na ovom mjestu, svojim djelovanjem zalagati za nultu stopu tolerancije na nasilje i preduzimanje svih mjera kako bi se sankcionisali svi oni koji su svojim činjenjem ili nečinjenjem doveli do toga da se nasilje dešava ili zataškava, bez obzira kojoj vjeri, naciji ili političkoj partiji pripadali. Ako je cijena toga da ne budem ministarka i prema tome cu se lako odrediti. Uvjerenja i životni principi su važniji od pozicije”, komentariše Jakšić-Stojanović pozive za njenu smjenu.

,,Vjerujem da se transparentnim postupanjem i ukazivanjem na temu seksualnog uznemiravanja u školama, ali i kada je riječ o svim drugim slučajevima uznemiravanja i nasilja, postižu promjene, podiže nivo svijesti javnosti i konačno, doprinosi definisanju konkretnih koraka u postupanju’’, kazala je Vučurević.

Kad institucije ne djeluju ili to rade sa zakašnjenjem, žrtve se zanemare, a i ostali akteri poprimaju oreol žrtvi usljed javnog liča i osuda. Uz politiku koja sve zamagli, valja napomenuti da su aktuelizovani primjeri seksualnog uznemiravanja u školama poziv da institucije bolje rade svoj posao, a da društvo otvori ozbiljan  dijalog na ovu inače tabu temu. Za sada, međutim,  to ometa politizacija slučaja, koja je žrtve seksualnog uznemiravanja potisnula u drugi plan. Obeshrabrujući tako žrtve koje još ćute da o svojim iskustvima progovore.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo