Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svi za jednog

Objavljeno prije

na

Premijer Milo Đukanović uspio je da pored brojnih državničkih obaveza izdvoji vrijeme da promoviše vlastiti biznis.

On se ove sedmice obratio crnogorskim srednjoškolcima u okviru škole Preduzetništvo i inovacija za mlade, organizovane na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), čiji je Đukanović vlasnik skupa sa Veselinom Vukotićem, Draganom Vukčevićem i Tomislavom Čelebićem. Petodnevna škola bila je svojevrsna promocija tog univerziteta, odnosno upisa na UDG. Svim prisutnim srednjoškolcima vlasnici su ponudili i 10 odsto popusta ukoliko se odluče za njihov univerzitet.

U službu promocije Đukanovićevog ličnog biznisa tokom pet dana stavili su se i mnogi crnogorski ministri, savjetnici u Vladi, te direktori državnih institucija i komisija koji su tim povodom posjetili UDG. Neki, poput ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, to su činili sasvim otvoreno.

Ivanović, inače predavač na UDG-u, savjetovao je srednjoškolce: ,,Pogledao bih da li je broj zaposlenih studenata koji su završili fakultet na UDG veći ili manji od studenata sa drugih fakulteta. Realni svijet je put kojim bih ja išao pri odabiru fakulteta. Ubijeđivao vas li ne, ja sam siguran da ćemo imati dovoljno studenata i iz godine u godinu i da će taj broj rasti”, kazao je na kraju ministar Ivanović.

Bez ubjeđivanja, kaže zvanična statistika, broj srednjoškolaca koji upisuju UDG iz godine u godinu pada. Školske 2011/12. broj upisanih studenata na UDG-u, prema podacima Monstata, pao je za 21 odsto u odnosu na godinu ranije. Manje studenata, manje novca. A desetine miliona, krediti koje je kompanija Univerzitats podigla da bi pokrenula privatni univerzitet, stigli su na naplatu. Prema evidenciji Uprave za nekretnine kompanija Đukanovića i njegovih prijatelja zadužila se gotovo 30 miliona eura. Više izvora Monitora tvrdi da Univerzitats ne otplaćuje redovno te kredite.

Ivanović o tome nije govorio. Nije pojasnio ni gdje se to vodi evidencija o uspjehu zapošljavanja studenata sa UDG-a u odnosu na druge univerzitete. Ili se u realnom svijetu ministra poljoprivrede zna da poslodavci rađe primaju premijerove studente. Kao što je u istom svijetu nekažnjivo kad javni funkcioner koristi svoju funkciju za lično bogaćenje.

U Vladi se prave blesavi. Ono – šta ime veze što ministri promovišu privatni premijerov biznis.

Ministar obrazovanja Slavoljub Stijepović, jedan od govornika u okviru škole na UDG-u, posvjedočio je da je obrazovni sistem Crne Gore otvoren i da je u toj oblasti potrebno biti bez predrasuda. ,,To znači da ne dijelimo fakultete niti univerzitete po vlasničkoj ili nekoj drugoj strukturi, već treba da znamo da je naša budućnost sticanje što više znanja da bi ga primijenili u svojoj porodici, u svojoj sredini i u svojoj državi i doprinijeli ukupnom razvoju”, naglasio je Stijepović.

Agitovanje za UDG nije jedino što je crnogorska vlada uradila za univerzitet Mila Đukanovića i Veselina Vukotića. Njihov univerzitet počeo je da radi u septembru 2007. godine, iako je dozvolu za rad dobio u aprilu 2010. godine.

Osim što su mnogi fakulteti na UDG-u počeli da rade bez dozvole i licence, uz prećutnu saglasnost obrazovnih vlasti, pred kraj mandata Igora Lukšića, na posljednjoj sjednici njegove vlade donešena je odluka da se UDG-u dodijeli iz budžeta 90 hiljada eura, pošto su neke studije sa tog univerziteta proglašene za studije od javnog interesa. Prethodno je izmijenjen Zakon o visokom obrazovanju kako bi bilo moguće finansirati privatne univerzitete iz državne kase.

Profesorica Branka Bošnjak upozoravala je tada da je konflikt interesa postojao i kada je sastavljan Zakon o visokom obrazovanju, ali i kada je usvojena odluka o finansiranju privatnih univerziteta. ,,Nerealno je da se finansiraju programi na privatnim ustanovama koji postoje i na državnom univerzitetu. Možda nose drugačije ime, ali program je isti. UDG ima velike kredite i probleme zbog otplaćivanja, pa je Vlada donijela zakon i odluku da bi malo pomogla tu instituciju”, ocijenila je ona tada.

,,Konflikt interesa je posebna tema. Kako je moguće da tijelo koje je imenovala Vlada akredituje univerzitet čiji je jedan od suvlasnika premijer”, pitali su i iz Centra za monitoring (CEMI).

Istovremeno, novca za državni univerzitet sve je manje. Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je Vladu pred Novu godinu da poveća budžet za UCG. U otvorenom pismu Đukanoviću, CGO je tražila od njega da u skladu sa svojim nadležnostima, utiče na poboljšanje finansijske situacije na UCG.

,,Država ima neobičan odnos prema državnom univerzitetu koji se ogleda i u nedovoljnom budžetu koji se opredjeljuje za njega, dok istovremeno izdvaja 200 hiljada eura za finansiranje studenata privatnih fakulteta, i to na smjerovima koji postoje na državnom UCG”, naveli su u pismu iz te NVO. Oni su podsjetili da je Vlada smanjivala budžet UCG uvijek sa istim obrazloženjem – da fakulteti ostvaruju značajne prihode od školarina i privrednih djelatnosti, pa samim tim mogu obezbijediti novac za normalno funkcionisanje.

„Čudno je onda što isti princip ne važi sada za privatne univerzitete”, smatrali su u CGO.

Oni su podsjetili da su neki fakulteti na državnom univerzitetu na kojima se izučavaju prirodne nauke i umjetnost u ozbiljnim problemima, a da zavise u cijelosti od državnog budžeta, kao jedinog izvora finansiranja. „Smanjenje budžeta otvara pitanje opstanka ovih fakulteta, što bi moglo da ima dalekosežne posljedice za crnogorsko društvo”.

Đukanović se nije obazirao na pismo. Nijesu odgovarali ni njegovi ministri zaljubljeni u znanje, od Stijepovića do Ivanovića.

Strašnije, nije se čuo ni glas Univerziteta. Ne računajući pojedince koji odavno upozoravaju da se državni univerzitet sistematski uništava i urušava u korist privatnog biznisa Đukanoivća. Rektor, ni ostali funkcioneri državnog univerziteta, uostalom, nijesu se oglasili ni sada kada vlada vrbuje srednjoškolce da upišu Đukanovićev univerzitet. Kao da ih se ne tiče. Ili su zadovoljni?

,,Polazeći od sebe koji sam nakon 15 godina vršenja vlasti, 2006. odlučio da se oprobam u biznisu, a što sam spreman da savjetujem svom sinu, to želim i vama – budućnost je u preduzetništvu. Zbog toga je jako važno da usvajate sva ona znanja koja će vas osposobiti da sjutra možete sa puno samopouzdanja pokrenuti preduzetničku inicijativu”, poručio je Đukanović srednjoškolcima.

Premijer im jedino nije pojasnio da je, ako planiraju njegovim preduzetničkim stopama, prije znanja bitnije da posjeduju državu. Pa kad zagusti iz državne kase pripomogneš biznis, banku, univerzitet, šta već imaš. Ili pozoveš ministre da ti reklamiraju proizvod.

Svi za jednog.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo