Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svi Keljmendijevi automobili

Objavljeno prije

na

Najveći narkobos na Balkanu Naser Keljmendi, kako ga je nedavno označio američki predsjednik Barka Obama, zatraživši od zemalja Evrope i regiona zamrzavanje njegove imovine, izjavio je u jednom od rijetkih intervjua da su mu slabost žene i automobili. Sa ženama vjerovatno neće biti problema, ali bi problema moglo biti kada su u pitanju automobili. Problem će, prije svega, biti utvrđivanje vlasništva nad tim automobilima kojima se ni broja ne zna.

Prema Monitorovom izvoru iz crnogorske policije, Naser Keljmendi trenutno ima, što na svoje, što na tuđa imena, makar dvadeset automobila sa crnogorskim tablicama i još sigurno toliko s bosanskim.

„Od svog poštenog rada on godišnje kupi najmanje dvadesetak najskupljih, razumije se, posljednjih modela. Slabost su mu džipovi. Mislim da je samo za posljednje tri godine kupio više od stotinu automobila. Svako malo ih nabavlja, tako da mu se tu više ne može ući u trag”, kaže naš policijski izvor.

Vjerovatno je zbog toga sušta istina kada je na jednom suđenju u Sarajevu, na pitanje koliko ima automobila, odgovorio – da ne može da se sjeti.

Monitorov dobro obaviješteni izvor tvrdi da od dvadesetak automobila koje ima u Crnoj Gori, Keljmendi samo jedan vodi na svoje ime.

„Riječ je o poršeu podgoričkih registarskih oznaka (PG – DL 724). Svi ostali automobili fiktivno se vode na njemu bliske osobe”, kaže naš izvor.

„Tako je, na primjer, mercedes registrovan na Keljmendijevog prijatelja iz Crne Gore. Na drugog je registrovan BMW X6. U Podgorici je na izvjesnu djevojku iz Tuzi mnogo ranije bilo registrovano vozilo Nasera Keljmendija, još na stari tip tablica. Na drugu djevojku u Ulcinju registrovana su dva njegova automobila mercedes. Svim ovim automobilima poznate su oznake i registarski brojevi”, kaže naš policijski izvor. Prema njegovim riječima, na jednog poznatog ulcinjskog biznismena vodi se Naserov blindirani mercedes.

„Zar ovo nije dovoljan dokaz za tvrdnju da taj narkobos ima svoje ljude u našoj državi. Velika je vjerovatnoća, mada je to teško dokazati, da na povjerljive ljude, osim automobila, ima i drugu imovinu”, kaže službenik crnogorske policije.

Logično pitanje koje se nameće nakon ovih informacija je šta Keljmendi radi s tolikim automobilima i gdje oni završavaju. Ako se saberu automobili u Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini, zatim na Kosovu i u Srbiji, pa se onda sve to pomnoži s brojem godina, onda se dolazi do frapantnih podataka o konačnom broju automobila za čijim volanom je Keljmendi bio, ili je i dalje, makar povremeno.

„On te automobile vozi dok ih ne izgustira i dok mu ne dosade, a onda ih poklanja vjernim saradnicima iz mnogobrojnog klana. Tako je, recimo, u Naserovom voznom parku bilo svojevremeno i vozilo starih beranskih registraskih oznaka BA – 495 – 88. Riječ je o audiju A4, koji se formalno vodio i bio restrovan na Samira Musića, koji je sada u zatvoru u Beogradu zbog droge, kao jedan od ljudi Safeta Kalića. Taj auto je vozio Naserov rođak Valjdet Keljmendi. Ova činjenica je dokaz da je postojala veza između Nasera Keljmendija i Safeta Kalića”, kaže naš policijski izvor.

Riječ je, podsjetimo, o Valjdetu Keljmendiju koji je s tim automobilom često boravio na sjeveru Crne Gore, gdje ima mrežu saradnika. Valjdet je ranjen u jednoj pucnjavi u Peći, u diskoteci Siti, na dočeku 2010. godine, mada se vjeruje da je na meti bio Dževdžet Keljmendi. Postoje policijski podaci da je ovaj pokušaj atentata bio naručen iz Podgorice, kao i da je revolveraš, koji je uspio da umakne, bio porijeklom iz Crne Gore.

Osim Keljmendija i mnogi njegovi najbliži saradnici su na različite načine direktno ili indirektno povezani sa Crnom Gorom. Oni su imali, ili i dalje imaju, automobile sa crnogorskim registarskim oznakama.

„Malo je poznato da je Keljmendijeva glavna veza za Makedoniju za drogu i oružje, Fljorim Maljoku, zvani Fljoki, devedesetih godina bio i glavna crnogorska veza za šverc cigareta na Kosovo i Makedoniju. Ovaj čovjek je imao i crnogorsko i hrvatsko državljanstvo. Fljorim je imao dva automobila s podgoričkim tablicama”, kaže naš izvor.

Maljoku je u šverc cigareta iz Crne Gore bio je uključen u vrijeme kada je bio u aktivnoj policijskoj službi kao srpski kontraobavještajac, prije rata na Kosovu. Trenutno je u zatvoru u Skoplju, ali mu je Keljmendi odmah našao zamjenu, tako da sada u Makedoniji radi preko klana Sulja.

„Poenta je u tome da kada neko od Keljmendijevih ljudi padne, posao ne trpi, a tragovi još nikada nijesu doveli do njega. Tako je bilo sve do sada, dok se Amerikanci nijesu zainteresovali za njegov biznis”, kaže Monitorov izvor.

I Naser Sadrija, takođe Keljmendijev blizak čovjek, svojevremeno je preko Crne Gore dovlačio prostitutke iz Ukrajine za rad u mnogobrojnim barovima na Kosovu. U tom poslu mu je pomagao jedan pripadnik UNMIK policije.

„Sadrija je posjedovao mercedes bijele boje, registrovan u Podgorici”, kaže naš izvor.

Ram Keljmendi i Hisen Kurtbogaj, koji rade s drvnom građom iz Crne Gore, kao dio Naserovog klana, imaju direktne saradnike među crnogorskim državljanima, o čemu je Monitor takođe ranije pisao. „Oni ne samo da imaju automobile i kamione sa crnogorskim oznakama, već na tuđa imena kupuju i firme s koncesijama na šume i preuzimaju te poslove, tako da čitava drvna industrija Kosova počiva na sirovini iz Crne Gore, iako je našim zakonima izvoz sirovih trupaca dozvoljen samo iz privatnih šuma”, kaže Monitorov izvor.

On podsjeća i na moćan klan braće Osmani, preko kojeg Keljmendi vodi poslove u zapadnoj Evropi. Feliks Osmani vrlo često boravi u našoj državi, odakle mu je djevojka, crnogorska državljanka. „Na ime te Feliksove djevojke Naser Keljmendi takođe ima registrovan automobil u Crnoj Gori”, kaže naš izvor iz policije.

Priču o Keljmendiju i njegovoj ljubavi prema automobilima završimo podsjećanjem da su mediji ranije pisali kako je svojevremeno za sebe i bosanskog biznismena Fahrudina Radončića, Naser iz Sjedinjenih Američkih Država navodno uvezao dva blindirana hamera.

Radončić, sada kandidat za ministra unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine, nakon Obamine objave, rekao je za OBN da Keljmendija ne poznaje i da će ga, ako bude dokaza, uhapsiti.

U emisiji nije bilo riječi o dva hamera.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo