Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svi i svuda

Objavljeno prije

na

Zbog šverca 59,013 kilograma kokaina iz Južne Amerike u Crnu Goru i Srbiju, Vuksan M. Cemović iz Berana i Momčilo D. Pecić iz Beograda, koji se nalazi u bjekstvu, osuđeni su na po sedam i po godina zatvora, odlučilo je u ponovljenom sudskom procesu specijalno vijeće sudije Dragiše Rakočevića u Višem sudu u Podgorici. U obrazloženju presude sudija Rakočević je rekao da je u ponovljenom postupku sud utvrdio da se radi o količini od 59,013 kilograma kokaina, dok je ostalo smješa za prikrivanje kokaina. Prema optužnici, Cemović i Pecić su švercovali 202 kilograma kokaina, od čega je aktivnog opojnog principa bilo 58,8 kilograma. Tovar je bio smješten u dva kontejnera u kojem su se nalazila 202 kilograma kokaina, od čega je aktivnog opojnog principa u 60 koleta bilo 58,8 kilograma.

Oni su tokom 2004. pa do 20. decembra 2004. godine na području Crne Gore, Srbije i inostranstva, organizovali šverc droge. Cemović u svojstvu vlasnika preduzeća Montplus company a okrivljeni Pecić kao vlasnik preduzeća Card Trade Beograd.

Dana 13. oktobra 2004. u italijanskoj luci Gioia Tauro prilikom kontrole od strane italijanske policije po naredbi Republičkog tužilaštva pri sudu u Palmi, pronađene su 62 kolete 58,8 kg aktivnog opojnog principa, što je utvrđeno nalazom italijanskih vještaka hemijske struke Regije Kalabrija.

Dvije kolete upućene su u Luku Bar, gdje je Cemović u dogovoru sa Pecićem izvršio preusmjeravanje kontejnera sa robom iz luke Bar, sa primaoca Montplus Company na novog primaoca Card Trade Beograd, čiji je vlasnik Pecić.

Nakon toga su organizovali kopneni prevoz 14. decembra 2004. iz luke Bar preko teritorije Crne Gore u Srbiju. Pecić je otkriven prilikom istovara i smještaja robe u magacin 20. decembra 2004. godine, u Novom Sadu.

U međuvremenu je u Beogradu međunarodna potjernica za Darkom Šarićem proširena i zbog krivičnog djela pranje novca, saznao je list Danas. Darko Šarić se tereti da je zajedno sa osumnjičenim kontroverznim biznismenom Rodoljubom Radulovićem, zvanim Mišel Amerikanac, od decembra do jula 2009. u više navrata „oprao” skoro 3,4 miliona eura. Šarić je osumnjičen da je podstrekivao Radulovića da dio novca, koji je Šarić sticao prodajom kokaina, ubaci u legalne finansijske tokove, i to preko Radulovićevih privatnih i poslovnih računa u Srbiji i Švajcarskoj.

Radulović se tereti da je od Šarića primao gotov novac, čiji je dio ubacivao u legalne tokove januara 2009. Novac je uplaćen na Radulovićev devizni račun u Hipo banci u Beogradu, i to iznos od 2.580.000 eura, a zatim prebačen, dan poslije toga, na račun njegove kompanije Manmare Holding Ltd u Švajcarskoj. Riječ je o računu u banci u Cirihu – Credit Suise Zurich i taj novac je prikazan kao kupovina broda.

Radulović je po dobijanju novca od Šarića dogovarao sa Brankom Jovanovićem da mu za proviziju od jedan odsto od gotovog novca, posreduje u Srbiji u pronalaženju vlasnika kompanija koje su imale novac na poslovnim računima u inostranstvu, a trebao im je gotov novac u Srbiji. Nakon pronalaska zainteresovanih vlasnika kompanija, Radulović je dogovarao da oni deviznim doznakama prenesu novac na račun kompanije Manmare Holding uz lažno prikazivanje banci u Švajcarskoj osnov plaćanja. Prikazano je da je riječ o određenim uslugama i prodaji robe kompanije Manmare Holding srpskim kompanijama.

Na kraju dio ovog uplaćenog novca sa računa kompanije juna iste godine je Radulović ponovo vratio u Srbiju, na račun Hipo banke u Beogradu i to jednom deviznom doznakom u iznosu od 3.170.000 dolara. Tom navodno legalnom uplatom devizne doznake Radulović je slobodno raspolagao u korist Šarića, koji je cijelom tom „operacijom” bio prikriven kao stvarni vlasnik novca, koji je pribavljen krivičnim djelom.

Protiv Darka Šarića trenutno se u nekoliko država vode istrage. Najviše optužnica ima u Srbiji, gdje se sprema i nova. Prema dosadašnjim saznanjima, prikupljeno je dokaza da je u posljednjih nekoliko godina prokrijumčario iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu skoro šest tona kokaina. Nekoliko država, potpomognute i američkom agencijom za borbu protiv narkotika (DEA), pokušavaju da uđu u trag prljavom novcu zarađenom od kokaina i opranom kroz kupovinu nekretnina po cijelom svijetu.

Grčka policija je krajem prošle godine poslije hapšenja četvoro mladih Kotorana, osumnjičenih za pranje narko-para, objavila da su glavni organizatori ove međunarodne kriminalne grupe Darko Šarić, Goran Soković i Rodoljub Radulović. Oni su dovedeni u vezu sa švercom nekoliko tona kokaina za tržište Zapadne Evrope.

Inače, južnoafrički mediji objavili su nedavno da se Darko Šarić krije u Južnoj Africi gdje ima zaštitu lokalnih šefova podzemlja. Bjegunаc Dаrko Šаrić, koji je nа sаjtu IOL Nenjs „nаzvаn Dаrko Sаvić, nаlаzi se u grаdu Gаutengu pod drugim imenom, а lokаlni kriminаlci i korumpirаni policаjci čuvаju njegov identitet u tаjnosti”.

Do ovog otkrićа došаo je dnevnik Dejli Vojs nаkon intervjuа s Dobrosаvom Gаvrićem, koji je pobjegаo u Južnoаfričku Republiku pošto je u Beogrаdu osuđen zа ubistvo Željkа Rаžnаtovićа Arkаnа. Gаvrićа je uhаpsilа policijа Južnoаfričke Republike nаkon što je povrijeđen u pucnjаvi. Pravni osnov za njegovu deportaciju je kršenje propisa zato što je prije četiri godine ušao u ovu zemlju sa lažnim podacima, odnosno pasošem Bosne i Hercegovine na ime Saše Kovačevića.

Izvor dnevnika Dejli Vojs„ blizаk kriminаlnom miljeu, koji se ovom listu predstаvio kаo ,,Ujkа Sem”, kazao je da Dаrko Šаrić slobodno živi u Johаnesburgu, u provinciji Guаteng, s lаžnim identitetom, bukvаlno pred nosom južnoаfričkih vlаsti. ,,Njemu svesrdno pomаžu lokаlni nаrkobosovi”, rekаo je zа ovаj list južnoаfrički gаngster, koji se predstаvio kаo Ujkа Sem.

On je Dejli vojsu kazao dа osjećа potrebu dа jаvnost upoznа s time dа mаfijа vodi Južnoаfričku Republiku uz pomoć korumpirаnih policаjаcа i političаrа, upozoravajući dа oni imаju surove ubice koji će likvidirаti svаkogа ko im stаne nа put.

Klupko sаrаdnje lokаlnog podzemljа i međunаrodnog kriminаlnog miljeа rаsplelo se nаkon što je mаrtа prošle godine ubijen Siril Bikа, šef južnoаfričkog podzemljа. U pucnjаvi je tаdа rаnjen i Dobrosаv Gаvrić, osuđen u Srbiji zа ubistvo Željkа Rаžnаtovićа Arkаnа, а koji je u Južnoj Africi sаrаđivаo s Bikom. Kаko tvrde južnoаfrički mediji, Gаvrić je u ovoj zemlji poslovаo pod zаštitom lokаlnog podzemljа i bаnde Seksi dječаci.

Šаrić i Gаvrić dovode se i u vezu s Rаdovаnom Krejčirom (42), češkim biznismenom i međunаrodnim prevаrаntom koji je tаkođe ispitivаn u vezi sа ubistvom Sirilа Bike.

Kаko pišu južnoаfrički listovi, Krejčir je s Gаvrićem i Šаrićem bio prijаtelj, аli se zbog jednog poslovnog аrаnžmаnа posvаđаo s Bikom. Tokom istrаge ubistvа policijа je u njegovoj kući nаšlа listu zа odstrel s imenom Sirilа Bike nа njoj.

Mišel Amerikanac, Šarić, Joca Amasterdam

U istrazi koju je srpska policija još početkom 2009. pokrenula protiv Šarića i njegovih saradnika u švercu kokaina i pranju novca, utvrđeni su njegovi mnogobrojni kontakti sa Rodoljubom Radulovićem, porijeklom iz Kotora, biznismenom koji se poslovima uglavnom bavio u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim evropskim zemljama, ali koji je često boravio i u Srbiji, gdje je imao kontakte sa nekoliko najuticajnijih osoba u podzemlju.

Prema beogradskom tabloidu Press, Radulović je osnivač firme Trekom, kao i nekoliko moćnih kompanija, koje praktično drže turizam u Bokokotorskom zalivu.

Spekulisalo se i da je Radulović bio i ključna karika između Šarića i Sretena Jocića zvanog Joca Amsterdam, kome se trenutno u beogradskom Specijalnom sudu sudi zbog ubistva suvlasnika Nacionala Ive Pukanića i Nike Franjića u oktobru 2008. u Zagrebu.

Cane čeka presudu

Da li je Stanko Subotić Cane, sporni srpsko-švajcarski poslovni čovjek bio direktno povezan sa švercom cigareta preko Crne Gore za Italiju, moglo bi da se zna 3. maja kada će u Bariju najvjerovatnije biti donijeta sudska presuda.

To proizlazi iz prošlonedjeljnog zasijedanja suda u Bariju tokom koga je saslušan izvještaj sudskog vještaka Ane de Feliće. Na najnovijem ročištu, koje je bilo zatvoreno za javnost, sudija de Filiće je predstavila izvještaj o kretanju novca u kompanijama Subotića, koje tužilaštvo dovodi u direktnu vezu sa švercom cigareta preko Crne Gore u Pulju 1990-ih.

Proces je više od godinu dana odlagan zbog okončanja vještačenja. Prema optužnici Regionalne direkcije za borbu protiv mafije iz Barija, Subotić se tereti da je preko preduzeća Dulwich osiguravao pranje novca stečenog švercom cigareta.

Istovremeno, u predmetu koji se vodi protiv crnogorskih državljana Veselina Barovića, Branka Vujoševića, Branislava Mićunovića i Dušanke Jeknić te srpskog državljanina Andrije Draškovića, sudija Ana de Feliće zakazala je novo ročište za 23. februar.

Tada bi Sud trebalo da se konačno, nakon višegodišnjeg zakazivanja i odgađanja ročišta, izjasni hoće li prihvatiti ili odbaciti optužnicu za šverc cigareta.

Među osumnjičenima se nalazilo i ime crnogorskog svojevremenog premijera i predsjednika Mila Đukanovića, koji se u martu 2008. i pojavio pred tužilaštvom u Bariju. Tu je Đukanović tokom 6,5 sati ispitivan i morao je da odgovori na oko 80 pitanja tužioca u vezi sa optužbama protiv njega. Đukanovićev slučaj je arhiviran u aprilu 2009.

Prema optužnici Direkcije za borbu protiv mafije četvoro crnogorskih državljana i jedan srpski državljanin su učestvovali i organizovali šverc cigareta u periodu od 1994. do 2000. godine. U optužnici se precizira da je Subotić stavljao na raspolaganje avione za transport novca u kešu iz Švajcarske na Kipar.

Navedene su i tabele sa detaljima avionskih prevoza, uključujući imena kurira, datume, iznose i valutu prenesenog novca za svaku transakciju pojedinačno. Nabraja se 178 zasebnih avionskih transakcija novca u kojima je učestvovalo 15-ak kurira, a cifre prenesenog novca koje se navode dosežu stotine hiljada, u nekim slučajevima i desetine miliona dolara ili maraka po avionu.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo