Povežite se sa nama

MONITORING

SVI BUDVANSKI SVJEDOCI SARADNICI: Složno protiv Marovića

Objavljeno prije

na

Kuriozitet budvanskih kriminalnih afera u kojima je poznata turistička opština oštećena za više desetina miliona eura, pored toga što su u njima umiješani brojni članovi porodice Marović, predstavlja angažovanje čitavog tima svjedoka saradnika, krunskih svjedoka ili svjedoka pokajnika, uz čiju pomoć Državno tužilaštvo očekuje da na efikasan način pravdi privede inspiratora, organizatora i izvršioca nezakonitih radnji, prije svih, vođu budvanske organizovane kriminalne grupe, koji za sada ima status NN lica.

U periodu od 13. avgusta do 30. novembra ove godine Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je četiri predmeta poznatih u javnosti kao afere TQ Plaza, Madona ili koncertni plato Jaz, zatim aferu Prijevor i posao izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bečićima, u kojima je Opština Budva oštećena za zavidan iznos od 31,5 miliona eura.

Prema navodima glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, samo u predmetu TQ Plaza Opštini je pričinjena imovinska šteta od oko 20 miliona eura.

U tri predmeta angažovana su do sada četiri svjedoka saradnika čiji iskazi vode jednom cilju, dokazivanju uloge Svetozara Marovića kao vođe i organizatora budvanskog kriminalnog klana u čijim je džepovima završilo više desetina miliona eura na račun budžeta Opštine Budva.

Najavljenom optužnicom protiv Marovića, aktuelnog člana Glavnog odbora i Predsjedništva stranke, sa funkcijom predsjednika Političkog savjeta vladajuće partije DPS, istraga u Budvi bi bila podignuta na veći nivo, na slučaj organizovanog kriminala i korupcije visokog ranga, na hvatanje toliko traženih ,,krupnih riba”, za koje u Crnoj Gori nema pravosnažnih presuda.

Status prvog svjedoka saradnika odobren je Rajku Kuljači, bivšem predsjedniku Opštine, koji je zajedno sa grupom od 13 budvanskih čelnika uhapšen 13. avgusta pod sumnjom za zloupotrebu službenog položaja prilikom izgradnje poslovno-stambenog centra TQ Plaza i koncertnog platoa na Jazu, čime su nanijeli štetu Opštini u iznosu od 10 miliona eura. Međutim, kasnije je specijalni tužilac Katnić, gostujući u TV emisiji Načisto, naveo da je u slučaju TQ pronevjera veća od 20 miliona, dok je za Jaz 2,1 milion eura.

Kuljača je hapšen i početkom oktobra u aferi Prijevor, koja se odnosi na malverzacije sa 26.000 kvadrata državne zemlje u kojoj je pričinjena materijalna šteta 1,4 miliona eura.

Ispada da je ukupna imovinska šteta u tri afere, koja se Kuljači, zajedno sa ostalim članovima od Specijalnog tužilaštva označene organizovane kriminalne grupe stavlja na teret, suma od 23.500.000 eura.

Rajko Kuljača prethodno je nepravosnažno osuđen na pet godina zatvora u aferi Zavala. Suočen sa ovolikim optužbama, prihvatio je nagodbu sa Tužilaštvom i u iscrpnim ispovijestima ispričao sve što zna o dilovima oko izgradnje tržnog centra, koncertnog platoa na Jazu, preprodaji zemljišta i svemu što se u Budvi događalo u posljednjih deset godina.

Nekadašnji politički favorit Svetozara Marovića, postao je glavni svjedok u ovim predmetima. Na saslušanju u Specijalnom tužilaštvu priznao je da je svjesno ušao u nezakonite poslove i postao član kriminalne grupe čiji je šef bio Svetozar Marović, a on njegov zamjenik. Na to su ga naveli isključivo moć i sila koju je personifikovao Marović i ugled koji je uživao u Crnoj Gori.

Skandalozni iskaz Rajka Kuljače objelodanjuje kako je čelnik najpoznatijeg turističkog grada, uz to predavač na fakultetu u Tivtu, istovremeno zauzimao visoku poziciju u hijerarhiji budvanske kriminalne hobotnice, koja je osmišljavala najraznovrsnije visokobudžetne poslove za izvlačenje novca iz opštinske kase.

Ključni svjedok Specijalnog tužilaštva protiv Marovića postao je biznismen Mirko Latinović, investitor dva najveća investiciona projekta u Budvi, izgradnje tržnog centra TQ Plaza od nekih 50.000 kvadrata i izvođač radova na postrojenju za preradu otpadnih voda u naselju Vještice u Bečićima.

Latinović je označen kao član kriminalne organizacije u predmetu Vještice, zbog zloupotrebe položaja u pomaganju na organizovan način, u kome je naduvavanjem cijena izvođenja radova i projektovanja, Opština oštećena za osam miliona eura.

Tako je ukupna šteta u poslovima u kojima je kao investitor učestvovao Latinović, procijenjena na 28 miliona eura, pa je uloga svjedoka pokajnika za njega više nego dobrodošla.

Latinović je zakucao odlučujući koš u mrežu Marovića, dojučerašnjeg poslovnog partnera optužujući ga za stanovite prijetnje, reketiranja, predstavljajući ga kao opasnog kriminalca spremnog na sve. U pokajničkoj ispovijesti Latinović obećava da će Budvi vratiti sve što je od nje uzeo. Međutim, uzurpirani prostor u srcu grada Budvanima više ne može vratiti.

On je potanko razjasnio sistem podjele kvadrata u tržnom centru opštinskim funkcionerima, prvenstveno Maroviću, kome je predao čak 7.000m2 stanova i lokala, zatim Aleksandru Tičiću, Rajku Kuljači i ostalima.

U predmetu Prijevor, pored Rajka Kuljače, angažovana su još dva svjedoka saradnika, Igor Trnski i Marko Vujović, kum Miloša Marovića, sina Svetozara Marovića.

Bivši direktor Auto-moto društva Igor Trnski, osumnjičen za zloupotrebu položaja prilikom kupoprodaje zemljišta putem pomaganja. On je učestvovao u fingiranoj licitaciji zemljišta, pihvatio je status svjedoka i naveo da je sve radio po nagovoru mlađeg Marovića, zbog kojeg više neće da robija.

Trnski je pravosnažno osuđen u aferi Auto-moto, koja se takođe odnosila na špekulacije sa gradskim zemljištem i odležao godinu dana u zatvoru u Spužu.

Šteta u predmetu u kojem je svjedok saradnik iznosi 1.400.000 eura.

U istom predmetu u kojem je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja putem pomaganja, svjedok saradnik postao je i Marko Vujović, koji je preko svoje privatne firme učestvovao na namještenoj licitaciji, za račun i u ime svog kuma Miloša, koga je na saslušanju označio kao inicijatora čitavog posla. Vujović je takođe, pravosnažno osuđen u aferi Auto-moto na kaznu od godinu dana zatvora, koju je odslužio.

Drugi novitet u budvanskim tužilačkim procesima jeste najava nagodbe o sporazumnom priznanju krivice između Lazara Rađenovića i Tužilaštva. Bivši predsjednik Opštine Budva osumnjičen je u naprijed navedena četiri predmeta, koje je Specijalno tužilaštvo otvorilo u poslednja četiri mjeseca, u kojima visina štete prelazi 30 miliona eura.

Institut Sporazuma o priznanju krivice uveden je nedavno u crnogorsko zakonodavstvo, Zakonikom o krivičnom postupku iz 2009. godine. Takav sporazum može se zaključiti kada se krivični postupak vodi za jedno ili više krivičnih djela za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Lazar Rađenović početkom septembra nepravosnažno je osuđen na šest godina zatvora u slučaju u javnosti poznatom kao Košljun, ali se prema odredbama Zakonika sporazum na to djelo ne može odnositi. Sporazum o priznanju krivice sadrži obavezu okrivljenog da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela.

Ovo je nov institut koji nije imao značajniju primjenu u Crnoj Gori, dok se, na primjer, oko 95 odsto predmeta u saveznim sudovima SAD, rješavaju sporazumom o priznanju krivice..

Budvanske afere su specifične i po tome što su svi papiri i dokumenta bili u rukama onih protiv kojih se vode postupci. Zato od svjedoka saradnika kao i od Rađenovića tokom nagodbe u zamjenu za oprost radnje tužilaštvo očekuje kvalitet u dokaznom smislu za procesuiranje NN lica. Ako Trnski i Vujović kao sitne ribe, te Kuljača i Latinović kao brancini dovedu do ulova budvanske ajkule, tužilaštvo to može smatrati uspjehom.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo