Povežite se sa nama

MONITORING

SVETOZAR MAROVIĆ I DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Izgnani iz raja

Objavljeno prije

na

Svetozar Marović i Duško Knežević, dvojica nekadašnjih moćnika, a danas lica sa potjernica na slobodi, u tročasovnom obraćanju naciji, poslali su jednu jasnu poruku – ćutali bi i oni dalje, samo da ih Šef nije žrtvovao. I bili srećni u raju. Ovako, izgnani, šta će, postali su opozicionari

 

„Došao je trenutak da Svetozar Marović ispriča šta zna o Milu Đukanoviću i otkrije kako je sa svojom kriminalnom grupom pljačkao Crnu Goru“, najavljivao je televizijsko pojavljivanje odbjeglog Marovića, odbjegli Duško Knežević. Marovićevo prvo pojavljivanje u javnosti, nakon što je neometano napustio Crnu Goru i otišao na „liječenje u Beograd“, i pored priznanja i presude da je šef budvanske kriminalne grupe koja je tu opštinu oštetila za desetine miliona eura, Knežević je organizovao na A1 televiziji, čiji je vlasnik. Kako je došao do Marovića, nije objašnjavao, ali je jasno da se i to može. I da postoji razlog zašto to isto nikako ne polazi za rukom crnogorskim vlastima.

Srbija godinama ne izručuje Marovića, a sve upućuje na to da crnogorske vlasti ne koriste svoje kanale da bi nekadašnjeg visokog političkog i državnog funkcionera optuženog 2015. godine za stvaranje kriminalne organizacije vratili u zemlju, radi izdržavanje zatvorske kazne. Prema ocjenama opozicije, apsolutna zastara izvršenja zatvorske kazne nastupa za mjesec dana za Marovićevog sina Miloša, koji je takođe optužen da je član budvanske kriminalne grupe, i koji se kao i otac nalazi u Beogradu. Procjena je da će apsolutna zastara za zatvorsku kaznu i za starijeg Marovića, takođe nastupiti za mjesec dana.

Da li je to jedan od razloga zbog kojih se Marović sada javno pojavio, ne zna se. Sigurno je da u tom pojavljivanju nijesu baš ispunjena obećanja koje je javnosti dao Knežević.

„Marović sada kreće da razotkriva Đukanovićevu organizovanu kriminalnu grupu, jer makar toliko duguje svojoj porodici i Crnoj Gori. Uz Momira Bulatovića, njih dvojica su, poslije AB revolucije, gradili sistem u kojem je DPS bio nedodirljiv. Sada je došao trenutak da ispriča šta zna o svom saborcu koji mu je zabio nož u leđa i otkrije kako je Đukanović, sa svojom kriminalnom grupom, pljačkao Crnu Goru”, navodi se u najavi.

U tročasovnom pompezno najavljenom TV pojavljivanju, bilo je svega samo ne  „oduživanja Crnoj Gori“ – razotkrivanja Đukanovićeve organizovane kriminalne grupe i pojašnjenja kako je Đukanović pljačkao Crnu Goru. „Neke stvari ću odnijeti sa sobom u grob“, kazao je više puta Marović, kada bi razgovor sa teme kako ga je izdao „prijatelj Đukanović“, skrenuo u konkretnijem pravcu. Sve u svemu, i Marović i Knežević su propustili da odigraju ulogu koja im jedino pripada – insajdera koji će reći što znaju o ovom sistemu. Još čekamo Duška Kneževića da objavi snimak koji tvrdi da ima, na kom se navodno vidi kako u plavoj torbi daje novac direktno Đukanoviću.

No, dvojica nekadašnjih moćnika, u tročasovnom obraćanju naciji, poslali su  jednu jasnu poruku – ćutali bi i oni dalje, samo da ih Šef nije žrtvovao. I bili srećni u raju. Ovako, izgnani, šta će, postali su opozicionari. Koji i dalje gaje nadu da će se dokopati raja. Pa možda i s druge strane. Knežević je tokom građanskih pokreta koje je organizovao Pokret Odupri se, odlučio da učestvuje aktivno, i organizovao svoj pokret. Marović je u ovom obraćanju javno podržao Demokratski front.

Marović je, osim što je bio nekadašnji visoki funkcioner vladajuće partije, bio i državni funkcioner u SFRJ, SRJ, SCG i Crne Gore. U tom periodu, kako je rasla moć i imovina Đukanovića, rasla je i Marovićeva. Prije hapšenja 2015. godine Budva je, u kojoj je živio, ne bez razloga, nazivana Svetozarevo na moru. Godinama je tužilaštvo ignorisalo krivične prijave i novinske napise, pa i našeg nedjeljnika, koji su svedočili o narasloj imovini i moći porodice Marović. Još 2008. godine MANS je javnosti predočio šemu uticaja koja je pokazala da u tom momentu on ,,direktno i preko rodbinskih i političkih veza” kontroliše rad sedam javnih preduzeća i institucija na teritoriji opštine Budva i da je preko članova najuže porodice i sa njima poveznih lica „povezan sa 22 privatne kompanije od kojih se čak deset bavi građevinarstvom i nekretninama, a dvije su of-šor firme sa Britanskih Djevičanskih ostrva, odnosno Kipra”. Tu je i priča o tome kako je Marović preko noći postao milioner i vlasnik ogromnog zemljišta u Grblju. Pa ona o tajnom računu njegove supruge… Institucije nijesu reagovale, da bi Marović bio uhapšen mjesecima nakon što je mnogima postalo jasno da se priprema žrtva, odnosno da i Crna Gora mora imati „svog Iva Sanadera“.  I da to neće biti Đukanović.

Kneževićevo ime se vezuje za prvi milion Đukanovića, ali i za aferu Telekom. Preko of šor kompanija koje se povezuju sa njegovim bankarskim carstvom, stigao je mito za prodaju državne telekomunikacione kompanije. Vidjeli smo i da je plaćao izborne pobjede DPS-a. A onda je negdje, na liniji interesa, došlo do kurcšlusa. Pa su i za Kneževića počeli da važe zakoni. Za Kneževićem je nedavno ukinuta potjernica Interpola, a na engleskom sudu će se odlučivati o njegovom izručenju Crnoj Gori gdje je optužen za više krivičnih djela.

Marović je u intervjuu na A1 kazao da je tek naknadno shvatio očigledno – da je on crnogorski Ivo Sanader. Naveo je da mu je jedan novinar kazao da njegovi američki izvori kažu da su ga „njegovi“ prikazali kao nekoga ko je doveo ruski kapital u Crnu Goru i da je on „istočnjačko-pravoslavna žrtva“ koja je bila potrebna za ulazak u NATO.

„Zašto je sve ovo moralo da mi se desi? Da li sam ja zaista taj prvi, najveći kriminalac u Crnoj Gori. Da li sam ja taj koji je pokrao milione, koji ima hotele, koji ima banke, akcije, hidroelektrane, da li sam ja taj koji ima nepokretnosti u milionskim vrijednostima. Mom sinu su oduzeli stan u kom je živio i više nema gdje da živi”, obrazlagao je svoju „nevinost“ Marović. U Crnoj Gori hidroelektrane i banke ima porodica Đukanović, pa se sve čini da je Marović govoreći o najvećem „kriminalcu Crne Gore“, opisivao  svog dojučerašnjeg političkog saborca i prijatelja koji ga je izdao.

Kome pripada drugo mjesto na ljestvici kriminala, i da li je on na njoj, Marović nije objašnjavao. Niti ga je Knežević o tome pitao. Porijeklo Marovićeve narasle imovine, dok nije žrtvovan, nijesu bili tema razgovora. Marović tvrdi da je sporazume za tužilaštvom potpisao i priznao krivicu kako bi spasio porodicu.

Tokom razgovora izgnanika iz raja, Marović je najradije govorio o – moralu. No, obrazlažući to njegovo viđenje morala, gledalac je morao da se prisjeti mafijaških organizacija i njihovih „moralnih zakona“, omerte i raznoraznih pravila ćutanja.

„Moram priznati da me najviše boli da se ono što se meni i mojoj porodici desilo 2015. godine, u kom hapse moje djecu i brata, čitavu porodicu, moja majka umire gledajući šta se dešava. Ja ne mogu da zamislim da ja mogu to gledati, a da se to dešava Blažu i Lidiji, dok je Milo u nekom pritvoru“, pojašnjavao je svoju najveću bol Marović. I Knežević je podijelio sa gledaocima svoju muku, kako je pokušavao, kad su se institucije okrenule protiv njega, da dođe do Šefa. Uzalud.

Na kraju, valjda je nauk dvojici insajdera u pokušaju, ali i ostalima koji su još u raju, da u sistemu koji su kreirali Đukanović i njegovi, koji počiva na nepravdi, otimanju i kriminalu, ne može da bude pravde i morala. Uzalud suze. Treba nam neki novi sistem. I drugačija vlast. I naravno, drugačiji tužilac. Koji neće nakon svjedočenja insajdera, ma kakva ona bila, da protiv njih podiže optužnice, a veliča Šefa. I prijeti spartancima.

                                                                                                   Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SPORAZUM VLADE SA UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA: Buka zbog novog strateškog investitora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni model izgradnje turističkog rizorta sa nekretninama mješovite namjene u Crnoj Gori primjenjuje se već duži niz godina. Počev od projekta Porto Montenegro u Tivtu, preko projekta Luštica bay, do Resorta Portonovi.  Sve su ove investicije prošle skupštinsku proceduru. Crnogorski parlamentarci glasali su za njih bez uzbune koja prati dolazak novog velikog investitora, Mohameda Alabara

 

 

Storija o dolasku u Crnu Goru jednog od najvećih investitora u svjetskim razmjerama, milijardera Mohameda Ali Rashed Alabbara i njegove kompanije Eagle Hills, samo desetak dana nakon što je pobijedio na licitaciji za devet kupališta na Velikoj plaži, dobija nove obrise.

Bio je to kratak put od zakupca morske obale do strateškog investitora od nacionalnog interesa. Događaji se ređaju kao na filmskoj traci.  Vlada premijera Milojka Spajića preduzela je mjere da u rekordnom roku uspostavi partnerske odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemljom u čijem je sjedištu Abu Dabiu, registrovana moćna firma Eagle Hills Properties, specijalizovana za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine.

Na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 24.marta najprije je utvrđen Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji dvije zemlje u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Usvojen je i tekst Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, čiji sadžaj nije u potpunosti poznat crnogorskoj javnosti.

Na istoj sjednici utvrđen je i sastav sedmočlane delegacije Vlade na čelu sa premijerom, koja će uskoro otputovati u zvaničnu posjetu Emiratima, na pregovore oko zaključivanja ovog međudržavnog sporazuma.

Premijer je objelodanio da je predviđeno zaključivanje dokumenta na rok od pet godina, koji će se automatski obnavljati za isti period. Fokus buduće ekonomske saradnje usmjeren je na dva projekta. Na razvoj jednog projekta na Crnogorskom primorju, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene i izgradnju skijališta na sjeveru Crne Gore.

Ova dva projekta u oblasti turizma i razvoja nekretnina definisana su članom 1. teksta Sporazuma, kao strateški projekti od javnog interesa.

Sa tim u vezi premijer Spajić održao je sastanke sa predsjednicima primorskih i opština na sjeveru zemlje, koje je pozvao da dostave predloge razvojnih projekata koji bi mogli zainteresovati arapske investitore. Iako se čini da će prednost u odabiru lokacije za ulaganje u turističke kapacitete, imati Velika plaža u Ulcinju.

“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak jeste da stvaramo prilike a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata koji će osigurati bolji životni standard.  Potrebno je da kandidujete ideje ili projekte  za koje smatrate da vašu opštinu mogu da pokrenu naprijed”, poručio im je Spajić.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDU PLANTAŽE AD: Neko mulja

Objavljeno prije

na

Objavio:

STEGA je problematizovala poslovanje nekadašnjeg poljoprivrednog giganta analizirajući (nezvanične)  podatke o berbi, proizvodnji i prodaji vina, starim i novim dugovima, stanju vinograda… Odgovor iz državne kompanije nije odagnao sumnje. Vlada ćuti

 

 

Kuda idu Plantaže AD? Zaokupljena raznim zapaljivim temama javnost je ostala  prilično ravnodušna na polemiku između uprave Plantaža i udruženja STEGA o aktuelnom trenutku i budućnosti tog preduzeća.

Valjalo bi da je drugačije.  Uz EPCG, najvrjednije crnogorsko preduzeće u većinskom vlasništvu države i, opet uz EPCG, jedino za koje se državni parlament obavezao da će ga sačuvati u državnom vlasništvu, prolazi kroz višegodišnju, duboku krizu. Stanje je alarmantno, tvrde iz STEGA, navodeći kako je, od 2020. do danas, u Plantažama uništeno stotine hektara vinograda, da su kvalitetni kadrovi protjerani iz kompanije, tržište izgubljeno, troškovi poslovanja uvećani, dok su proizvodnja i kvalitet vina smanjeni.

”Prinosi grozđa su na istorijskom minimumu od 2021. godine ( u prosjeku su, u poslednje četiri godine od kada je došla nova uprava, godišnje manji za 5,1 milion kilograma, ili 40 odsto, od prethodnog četvorogodišnjeg prosječnog prinosa), dok je godišnja proizvodnja vina, u prosjeku, manja za oko četiri miliona litara”, navode iz STEGA u svom obraćanju. Ono je, kažu, prvo upućeno ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ali je izostala  reakcija iz njegovog resora. Zato su svoja saznanja podijelili sa javnošću.

“Izvoz vina Plantaža količinski pada, i to na svim tržištima, dok uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste”, navode u saopštenju. “Tako se u Crnoj Gori prošle godine u odnosu na 2019. uvoz vina povećao za oko 90 odsto ili za 6,5 miliona eura, doke je izvoz vina Plantaža 2023. u odnosu na 2019. manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda. Količinski je pad prodaje vina Plantaža u izvozu oko 10 odsto.”

Iz STEGA navode kako je i kvalitet proizvedenog vine u padu. To argumentuju podatkom o “drastično manjem” broju nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia). Prema njihovoj računici na tim takmičenjima je u periodu 2017.-2020. osvojeno 60, a od 2021. do 2024. godine svega 23 nagrade.

Iz Plantaža su, saopštenjem, reagovali na “brojne netačne tvrdnje o poslovanju tog preduzeća”. Sadašnja uprava je, navode,  ostvarila napredak u ključnim poslovnim segmentima “o čemu najbolje svjedoči pozitivan rezultat poslovanja, koji je nakon pet godina, ostvaren u 2024. godini”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo