Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sveta je samo vlast

Objavljeno prije

na

Nema odmora dok traje obnova – i u ovoj godini već smo temeljno pretresli više važnih pitanja. Da li je, na primjer, predsjednik jedne partije ustao dok je svirala himna i je li, kako bi on ustao, himna nezakonito skraćena. Zanimali smo se: kad treba i đe treba sahraniti kosti čovjeka koji nema grob preko dvadeset godina i ko treba, a ko nikako ne smije, da drži opijelo. Sticajem okolnosti čovjek je bio gospodar ove zemlje, osnovao joj je prijestonicu. Limena crkva i dalje se solidno drži, kako na Rumiji, tako i među temama kojima se zamajava ovdašnja javnost. Kokain, korupcija, kriminal, smanjenje plata – trice su spram pitanja da li djeca na početku nastave treba da otpjevaju himnu. Za najnoviji hit postarao se Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović lično. U intervjuu na TVCG objasnio je kako poštuje stav 14 patrijarha i arhiepiskopa koji nijesu priznali Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Onda se malo zanio i kazao kako je mitropolit Amfilohije uvijek poštovao crnogorsku naciju: ,,Mitropolit Amfilohije nikada nije osporavao crnogorsku naciju bez obzira na to što se on lično osjeća Srbinom.” Podigla se kuka, motika, analitika, Raško Konjević.

Danima smo saznavali šta ko o Vujanovićevim izjavama misli. Nađeni su, nije bilo teško, citati u kojima mitropolit, i te kako, osporava crnogorsku naciju. Vujanoviću je pripisano nedržavničko ponašanje i pristrasnost prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Upućen je da prouči ,,Krmčiju svetoga Save koja je prevod vizantijskog zakonopravila i koja služi kao zvanični zbornik kanona kojima se upravlja srpskom Crkvom”. Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević ocijenio je da podređivanje države ,,okupatorskoj crkvi u Crnoj Gori” nanosi nenadoknadivu štetu i crnogorskom međunarodnom ugledu jer “nas vraća u vrijeme za koje smo mislili da je za vazda zatvoreno nakon referenduma 2006. godine”. Odbrusio je predsjedniku da ga građani Crne Gore, posebno Crnogorci, nijesu birali da tumači kanonsko pravo. Liberalna partija pozvala je Vujanovića da podnese ostavku. Hujalo je danima.

Vujanović je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao kako nikada nije arbitrirao, niti bilo koga favorizovao ili potcjenjivao u crkvenim odnosima u Crnoj Gori. Uz poštovanje ustavnog principa odvojenosti države i crkve, saopštio je, kaže, ono što je čuo od najviših crkvenih zvaničnika, kojima ta arbitraža pripada. O učestalim štrajkovima glađu valjda ništa nije čuo, pa ništa nije ni saopštio. Niko ga nije ni pitao.

Prije urgentnih pitanja o mišljenjima Vaseljenskog i ostalih patrijarha pažnja naše javnosti usmjerena je ka Ivanu Crnojeviću, gospodaru Zete i Crne Gore i osnivaču Cetinja. Preciznije, ka njegovim kostima koje su iz crkve na Ćipuru iskopane 1986. godine, a zatim godinama držane u Službi društvenog knjigovodstva. Sad su u depou Narodnog muzeja.

Sad je Vlada usvojila program Cetinje – grad kulture 2010-2013, u kojem se planira, između ostalog, da se u toku 2010, godine, 520 godina od njegove smrti, pohrane zemni ostaci Ivana Crnojevića. Vlada je uzela sebi pravo da odredi grobno mjesto, obaviješteni izvori su javili kako bi to moglo biti neko od uzvišenja u okolini Cetinja,sa koga se pruža pogled na čitav grad.

Branislav Radulović iz Udruženja pravnika Crne Gore podsjeća da je jedno od temeljnih prava svakog čovjeka da njegovi zemni ostaci budu primjereno pohranjeni, a mjesto ukopa obilježeno. On smatra da se relativizacijom datuma i mjesta sahrane može napraviti veća greška od one da Ivan Crnojević više od 24 godine ne može da ostvari pravo na svoj grob. ,,Nesporno je da je to Ćipur i 4. jul ove godine kada se navršava 520 godina od njegove smrti.”

Ne bi, možda , bilo sporno, da nam ne treba igara. Silni stupci i minuti se još mogu potrošiti i narod valjano izdijeliti oko toga hoće li obred na sahrani obaviti sveštenici Mitropolije crnogorsko-primorske ili Crnogorske pravoslavne crkve. Ćipur ili Belveder, pitanje je sad. Doduše, izbori na Cetinju su prošli – možda Ivan Crnojević pričeka. Navikao je već, a može još poslužiti.

Ni milije ni važnije vijesti na samom početku godine nije bilo: predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić ustao je prilikom intoniranja crnogorske državne himne Oj svijetla majska zoro na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Bijelo Polje. “U jednom važnom sadržaju simbolike Milić je pokazao da je spreman za to da iskaže poštovanje prema himni i ja pozdravljam i poštujem njegov čin”, kazao je nazočni predsjednik Filip Vujanović.

Poslije se ispostavilo da je dizanju prethodio dogovor iza zatvorenih vrata. Gradonačelnik Bijelog Polja Tarzan Milošević obećao je da će himnu skratiti za dvije strofe, Milić da će u tom slučaju, stajati postojano. Nedopustivo – rekli su i jedni i drugi. Jedni, jer je himna državno znamenje koje se ne smije prekrajati, drugi zato što se ne može ukazivati poštovanje pjesmi koja ima stihove Sekule Drljevića. ,,Tada je u Bijelom Polju otvoren prostor za još jednu zakonsku inicijativu koja će biti od strane onih koji hoće da politika bude struka kojom se rješavaju stvari – o definiciji trobojke”, rekao je Milić. SNP predlaže da se izmijeni Zakon o državnim simbolima tako što bi himna bila skraćena za dvije strofe i trobojka uvela kao ,,narodna zastava”. Biće toga još.

Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije, upozorio je da izvršna vlast u vezi sa državnim simbolima sve češće čini toliko ustupaka dijelu opozicije da je to postalo zabrinjavajuće. On je predložio da učenici u Crnoj Gori pjevaju državnu himnu prije nastave ,,Samo na taj način se može razvijati patriotizam i ljubav prema našoj državi, a državni tužilac mora da reaguje na sva buduća skraćivanja i neizvođenja himne u situacijama kako to propisuje Zakon o državnim simbolima u članovima 21 i 22″. Ruku na srce, to je knap posao za naše državno tužilaštvo.

Popović je prije nekoliko dana ukazao i na ,,mlitavost” naše države koja nema snage da ukloni crkvu “koja je kao provokacija postavljena na vrh Rumije”. Pozvao je ministra Gvozdenovića da podnese ostavku. Limena crkva donešena vojnim helikopterom ondašnje Vojske Srbije i Crne Gore neiscrpna je tema već četiri godine. Obrnuta srazmjera između njene veličine i broja vjernika koji su ikad u nju ušli, s jedne, i broja informacija koje sudbinu ove crkve prate, sa druge strane, sigurno obara neki svjetski rekord.

Iako s vremena na vrijeme ne mogu da odole, srpske partije su rjeđe nego ranije saigrači vlastima u potezanju ,,identitetskih” pitanja. I bez njih nađe se ko će zatražiti da se srpskoj djeci u školama omogući da uče srpsku istoriju. Tek toliko da festival krene.

Himna, grb, crkva, zastava, istorija, samo su dio repertoara koji vlast koristi da bi ostala – vlast. Pored redovnog asortimana tema za podjele, uoči izbora se aktiviraju i specijalne ponude. Podnošenje krivičnih prijava koje nikad neće biti prihvaćene i suđenja za ratne zločine odavno su ovdje dio predizborne kampanje – uoči posljednjih parlamentarnih izbora počelo je suđenje za zločine u Morinju. Nebojša Ranisavljević, optužen za otmicu putnika iz voza u Štrpcima uhapšen je tokom predizborne kampanje 1996. Vlast je preko televizije javila rodbini i ostatku svijeta da je 19 putnika iz voza 671 – pobijeno. Suđenje Ranisavljeviću počelo je uoči vanrednih parlamentarnih 1998, pa uoči predsjedničkih 2001. godine…

Ništa ovdje nije sveto – ni grob, ni crkva, ni žrtva. Samo vlast.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo