Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŠVERC CIGARETA I SVJEDOČENJA: Nije imao ko da čuje

Objavljeno prije

na

Rožajski policajci i drugi insajderi koji su mnogo ranije svjedočili o švercu cigareta bili su heroji, to je i danas jasno. Hapšenje bivšeg direktora UP na to dodatno ukazuje

 

Kada je  u jesen 2011. godine bivši načelnik policije iz Rožaja, Šemso Dedeić, progovorio o načinima organizovanja kriminalnih grupa i švercu duvana, za koji je rekao da nikada nije prestao, tadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović, javno ga je prekorio.

Dedeić je bio načelnik policije u Rožajama u najtežim vremenima, skoro čitavu deceniju, kada bi se sabrale sve godine u kojima je imenovan, smjenjivan, pa ponovo imenovan.

Još prije deceniju ovaj čovjek je pričao da šverc duvana nikada nije prestao i da je prisutan na čitavom graničnom pojasu Crne Gore. Kako je svjedočio, jedna od linija vodi i preko Rožaja kao pograničnog grada sa Kosovom i Srbijom, ali je objašnjavao da su ljudi sa ovih prostora koji se bave tom vrstom šverca, posljednji u lancu.

Dedeić je smatrao da borba protiv duvanskog šverca ne treba da se vodi na periferiji, već bliže centrima. Ovaj bivši policijski službenik postavio je pitanje ko omogućava da toliko robe izlazi bez akciznih markica.

Dedeić je još tada pozivao državne organe koji se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala da provjere to što on priča, i u nekoliko navrata poslije toga ponovio da u potpunosti stoji iza toga što je rekao.

Umjesto da pokrene istragu, tadašnji direktor UP Veselin Veljović ga je prekorio što, navodno, o tome nije govorio dok je bio u službi, na šta je Dedeić odgovorio da je pričao i tada, „tamo gdje je trebalo“.

U godinama koje su uslijedile slučajevi zaplenjivanja kamiona sa cigaretama i kasnijeg vraćanja vlasnicima pod nadzorom i u pratnji policije, nizali su se jedan za drugim.

Svi ti slučajevi potvrđivali su da je šverc duvana bio državni posao i da je policija pružala logistiku i pratnju kamionima do graničnih prelaza, sve do u novije vrijeme. Jedan policijski inspektor ispričao je ovih dana kako je  ne tako davno nakon svađe sa kolegom u Rožajama, dao ostavku na mjesto komandira u tom gradu i vratio se drugim poslovima u službi.

“Ne znam kako sam tada izvukao živu glavu. Najmanje koristi od toga imala je država, najviše pojedinci vezani za jednu poznatu crnogorsku kompaniju. Nakon pada Veljovića, vidjećemo da li će pasti i neki policijski službenici u gradovima kroz koje su se kretali tovari cigareta na putu prema Kosovu” – kazao je taj policijski službenik.

Svjedočenje o švercu policajce iz Rožaja  odvelo je u azil iz kojeg se jedan od njih, Enver Dacić, nikada nije vratio. Dacić je bio prinuđen da u Luksemburgu zatraži policijsku zaštitu, nakon činjenice da su se u toj državi dvije osobe, jedna iz Berana i druga iz Bara, raspitivale za njega u blizini mjesta gdje stanuje.

On je Monitoru tada ispričao da je primijetio dva muškarca da ga prate. Da to nije bila slučajnost, shvatio je kada mu je prodavac u obližnjem marketu, naš čovjek, rekao da su se te osobe raspitivale za njega, gdje živi, s kim i tome slično. Nije se dvoumio i prijavio je slučaj tamošnjoj policiji. Na osnovu dokumentacije i onog što se zna šta mu se dešavalo u Crnoj Gori, odmah je dobio zaštitu.

Njegov kolega Mithad Nurković je utočište pronašao na sjeveru Švedske. Hamdo Murić i Rešad Kalač su bili u istoj zemlji, nešto južnije. Sva trojica su dobili dozvole za rad, besplatno školovanje za djecu, pravo na zdravstvene usluge i novčanu pomoć.

U Crnoj Gori je od rožajskih policajaca koji su tada javno progovorili o švercu, ostao samo Nedžad Kuč. Otišao bi i on, ali nije mogao ostaviti bolesne  roditelje.

Rožajski policajci su vlastima u zemljama u kojima su našli utočište dali na uvid kompletnu dokumentaciju o prekograničnom švercu koju su posjedovali, sa spiskovima crnogorskih policijskih službenika i građana umiješanih u te prljave poslove. Sve to su ranije dali tadašnjim crnogorskim državnim organima, ali ništa nije pomoglo.

Međunarodna zajednica je pomogla. Izvršila je pritisak na crnogorske vlasti, i osim Dacića, svi ostali su se vratili u Crnu Goru i vraćeni na poslove u policiji.

Ostalo je zapamćeno. Granični policajci iz Rožaja, revoltirani  otpuštanjem, počeli su da iznose u javnost veliki broj podataka i malo poznatih informacija o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu.

Oni su „načeli“ priču o mojkovačkoj fabrici duvana, otkrili su da se šverc cigareta obavlja tri puta nedjeljno, da nema pravila kojim danima se to radi. Od njih je javnost mogla saznati za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama, i oko grada. Neke od tih magacina, prema njihovim riječima, obezbjeđivali su naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja.

Otpušteni granični policajci su pričali o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta, o stočarskom naselju na potezu Giljevo Polje  – Crni Vrh koje koristi kao magacin.

Da je kao magacin služila i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji, takođe su svjedočili, kao i da im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe, odnosno kako su sklanjani od strane policijskih starješina da bi se šverc nesmetano odvijao.

Ispričali su i o mnogim prijavljenim slučajevima šverca i osobama uhvaćenim u švercu svakojake robe, kao i droge koja se donosi i preuzima kod starog spomenika na Hajli.

Rožajski policajci su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka i upozorili da će početi da prozivaju imenima i švercere i policijske starješine koji pomažu prekogranični šverc.

Dobro obaviješteni insajderi su tvrdili da crnogorski kriminalci koji sarađuju sa kosovskim kriminalnim klanovima, u lancu opasnih veza, moraju imati debelu zaštitu crnogorskih vlasti i moćnih pojedinaca.

Samoubistvo jednog od načelnika policije u Rožajama 2011. godine,  Ernada Kalača, nikada nije do kraja rasvijetljeno. Ovaj čovjek je pronađen mrtav na grobu svoje kćerke, a pričalo se kako je bio spreman da dokumentuje mnogo činjenica o švercu. Sve to je ostavilo mučan utisak da su u opasnosti svi u tom lancu koji pokušaju da izađu iz njega i o tome progovore.

Kada je u međuvremenu progovorio i snimcima dokumentovao šverc cigareta  lovac iz Rožaja, Muharem Fejzić, takođe se našao u životnoj opasnosti. Otet je, negdje odveden, mučen, sam ne zna kako je pobjegao. Na kraju mu je suđeno u Crnoj Gori zbog toga što je navodno oklevetao pripadnike ANB za koje je tvrdio da su logistika šverca. Tada je napustio Crnu Goru, a vratio se još nije.

Rožajski policajci i drugi insajderi bili su heroji toga vremena, to je tek danas jasno.  Dešavanja ovih dana i hapšenje nekadašnjeg direktora UP govore u prilog tome .

                        Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo