Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve za birano društvo

Objavljeno prije

na

Rade Vojvodić, direktor RTCG, traži da građani izdvoje dodatnih 300 hiljada eura kako bi javni servis ispunio svoju zakonsku obavezu – besplatno predstavljanje nosilaca izbornih listi, za koju je Vojvodić valjda morao i ranije znati. Direktor RTCG kao da je zatečen činjenicom da vodi javni servis. Kako je pojasnio na posljednjoj sjednici Savjeta RTCG, održanoj u utorak on će od Vlade tražiti 300 hiljada eura kako bi RTCG ispunila tu obavezu. Godišnje se za RTCG iz državne kase izdvaja oko deset miliona eura. Posljednjim izmjenama medijskih zakona RTCG je opet vraćena na budžet.

Vojvodić tvrdi da je zakonska odredba o besplatnom predstavljanju nosilaca izbornih lista u stvari – gušenje javnog servisa. ,,To javni servis pretvara u oglasnu tablu partija”, kazao je Vojvodić na sjednici Savjeta.

Borca za medijske slobode, ne brine to što informativni program javnog servisa podsjeća na uradak službe za informisanje Vlade Crne Gore, ili predsjednika DPS-a. Niti što u udarnom terminu, na uvodnoj špici dnevnika u 19 i 30 stoji logo hotela Avala, koji se povezuje sa porodicom bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Rade Vojvodić i sam ima poslovne veze sa kim treba. On je osnivač kompanije T- mobile koja je potom osnovala Đukanovićevu kompaniju Global Montenegro.

Vojvodić je na sjednici istakao da će zbog besplatnog predstavljanja nosilaca izbornih lista ,,izgubiti komercijalni marketing”. Pohvalio se da je za četiri mjeseca RTCG od marketinga prihodovala čak 950 hiljada eura.

,,Kada sam došao na ovu poziciju, računao sam na novac od kampanje, a bićemo u minusu 500-600 hiljada”, kazao je on. „Zbog toga na kraju godine ne mogu da odgovaram za biznis plan”, zaključio je Vojvodić.

Na stranu što povećanje sredstava od marketinga i nije neki podvig kad imate uticajne prijatelje kojima je u interesu da kontrolišu RTCG. Vojvodić, bitnije, nije objasnio kako je većina novca od marketinga u stvari utrošena u komercijalne i sportske programe, umjesto u programe koje bi RTCG učinile onim što treba da bude – javni servis svih građana.

Kako stoji i u finansijskom planu, RTCG je za prenos evropskog prvenstva u fudbalu, Lige šampiona, Evrovizije i filmskog i serijskog programa ove godine izdvojila oko 900 hiljada eura, koliko se Vojvodić i hvali da je prihodovao od marketinga u četiri mjeseca. Planom, pri tom, nijesu obuhvaćeni prenosi Vimbldona i Olimpijade na koju je RTCG imala ekskluzivno pravo prenosa na kom je morala zaraditi mnogo od marketinga.

Istovremeno, sportske programe koje je Vojvodić ,,priuštio” gledaocima, građani su za mnogo manje novca mogli gledati na kablovskoj, ili džabe na privatnim televizijama. Ovako su izdvojili preko million eura.

Za deset miliona koje građani godišnje izdvoje za RTCG, ni traga od servisa građana. Afere, poskupljenja, protesti, kao da se dešavaju u nekoj drugoj Crnoj Gori. Bjesomučno repriziranje sportskih pobjeda i sviranja himne imaju efekta i na izbore i izborni rezultat Vojvodićevog prijatelja. I to o našem trošku.

Vojvodić je do prelaska na RTCG bio direktor Televizije IN, koju je ostavio u dugovima. Više izvora tvrdilo je da iza te televizije stoji kapital još jednog Đukanovićevog prijatelja, Stanka Subotića. Vojvodić je dio kadrova sa te televizije doveo u RTCG, a oni su zapošljavani mimo propisa i dogovora sa članovima Savjeta, o čemu je Monitor i ranije pisao.

Posljednji kvartalni finansijski izvještaj pokazao je da RTCG i dalje posluje sa gubitkom, te da bi ako tako nastavi godišnji dug te medijske kuće do kraja godine mogao dostići sumu od oko tri miliona eura, koliko je iznosio i dug za prošlu godinu, dok je na čelu RTCG bio Branko Vojičić. Vojvodić je na čelo RTCG izabran kao umješni menadžer, nakon što je Vojičić smijenjen jer nije domaćinski poslovao.

Menadžerstvo Vojvodića počelo je kreditnim zaduženjima. Krajem prošle godine RTCG je od Podgoričke banke povukla kredit od oko 2, 5 miliona eura, za koji je garancije dalo Ministarstvo finansija. Od tog novca, milion eura utrošeno je na plaćanje zaostalih dugova, dok je million i po eura utrošeno na otpremnine. Vojvodić još nije ispunio obećanje iz biznis plana, pa RTCG i dalje ima višak od oko 80 zaposlenih.

To nije jedino zaduženje RTCG. Novi kredit RTCG je, prema registru zaloga, podigla u avgustu ove godine u Prvoj banci braće Đukanović. Prema registru , u ponedjeljak, 3. septembra ove godine, upisan je kredit koji je u avgustu RTCG uzela od Prve banke. Prema registru, RTCG je založila opremu vrijednu 311. 541. 938 eura. Kredit je prethodno odobren od strane Savjeta, a iznosi oko 150 hiljada eura, koje će valjda biti utrošene za obnovu opreme.

Čim je Vojvodić izabran, postalo je jasno da Vojičića nijesu smijenili oni koji žele istinske promjene i transformaciju RTCG u javni servis, već oni koji su ga iza zavjese postavili. U međuvremenu je sud presudio u korist Vojičića, tvrdeći da je nezakonito smijenjen, i naložio da se bivši direktor vrati na neko drugo radno mjesto u RTCG. Vojvodić je na sjednici prokomentarisao da će Vojičića rasporediti za dopisnika iz Šavnika. Bahata duhovitost nerijetko se viđa kod Đukanovićevih prijatelja i saputnika dok su u milosti. I Vojičić je dok je vodio RTCG znao biti duhovit.

Hoće li najnovija kreditna zaduženja RTCG vraćati građani ili Vojvodićeva menadžerska umješnost, ne zna se. No gotovo je izvjesno da će građani vraćati milionske kredite drugog državnog medija.

Imaju zašto. U Pobjedi istina nema puno sporta, ali je udarnički zastupljena disciplina udara na one koji kritikuju ,,šefa”.

Pobjeda je akcionarsko društvo čiji je najveći akcionar, sa čak 86 posto – država, odnosno Vlada. Taj podatak lako je pronaći u mnogim berzanskim pa i vladinim dokumentima. Vlada je, o čemu je Monitor ranije detaljno pisao, više miliona eura dala za dugove te novine, koja je nezakonito u vlasništvu države skoro deceniju.

Nedavno je Tanjug objavio da se Pobjeda odskoro štampa u Sarajevu, u štampariji Dnevnog Avaza koji kontroliše Fahrudin Radončić, takođe prijatelj Mila Đukanovića. Prema pisanju te agencije, Pobjeda će štampariju ustupiti Zavodu za udžbenike, a Vlada će zauzvrat preuzeti dugoročne kredite Pobjede od 6,7 miliona eura, koliko iznose krediti te medijske kuće prema Podgoričkoj i Erste banci.Ako se taj scenario obistini, Avaz će Pobjedu, kako je i tražio, dobiti bez dugova.

Radončić je u međuvremenu izabran za ministra bezbjednosti u BiH. On je najavio da će se tamo odreći Avaza i posla sa medijima. Hoće li u Crnoj Gori nastaviti medijski biznis, ne zna se, ali je gotovo izvjesno da će crnogorskim građanima, u amanet ostati da vraćaju i 6,7 miliona eura duga Pobjede.

Trista hiljada za RTCG neće se ni osjetiti. Ako taj novac bude odobren, neće biti prvi put da je Vlada darežljiva prema Đukanovićevim prijateljima. Sve za društvo.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo