Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve na čekanju

Objavljeno prije

na

Ulcinj je ponovo na čekanju. Čeka se kredit za opštinu, čeka se turistička sezona, čekaju novi hoteli. Čeka se i velelepni most, to čudo koje će urnisati kanal Port Milenu, nekada najveće mrestilište ribe na Mediteranu, čeka se rekonstrukcija dijela puta prema Sukobinu, čekaju se kružni tokovi… Iako je vrijeme dobilo ubrzanje, svi zacrtani projekti odvijaju se neshvatljivo sporo i otežano. To stvara utisak nemoći, a zbog pogoršavanja ekonomske i socijalne situacije, primjetno je i rastuće nezadovoljstvo građana. Čini se da će najviše problema biti s mostom na Port Mileni. Jer, svečano otvaranje tog infrastrukturnog objekta, koji će koštati čak 14 miliona eura, nedavno je odloženo za 13. jul. Ranije je bilo predivđeno da se to obavi 21. maja, za Dan nezavisnosti. No, prema svim procjenama teško je očekivati da će i novi rok, koji je saopštio ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar, biti ispoštovan i da će taj kapitalni infrastrukturni objekat do sredine jula biti u funkciji. Svaki dan je, kako pokazuju protekle sezone, nakon 8. jula za Ulcinj čist gubitak, jer se već tada stvaraju strašne gužve na putu koji vodi od grada prema Velikoj plaži i Adi, i obratno. Nevjerovatno je da projektanti i graditelji to ne znaju i da svojim neodgovornim činjenjem dovode u pitanje turističku sezonu u ovom gradu.

Naravno, dio odgovornosti snosi i lokalna vlast koja je vjerovala obećanjima investitora, a posebno zbog činjenice da se veoma kasno uključila u projektovanje pristupnih puteva oko mosta. Kako sada stvari stoje, na tom će prostoru do daljnjega biti ,,usko grlo”.

To je slučaj i s putem prema graničnom prijelazu Sukobin, kojim u Ulcinj stiže tri četvrtine turista. Jer, i rekonstrukcija tek 6,5 kilometara trase na tom putu će, ako je vjerovati zvaničnicima, biti završena tek krajem juna. Podaci pokazuju da je u prvih četiri mjeseci ove godine na tom prvom zajedničkom graničnom prijelazu u jugoistočnoj Evropi prošlo 30 odsto više ljudi nego u istom periodu prošle godine.

Da bi predstojeća sezona mogla da bude uspješna i da se šanse same od sebe nameću, ukazuje dobra posjeta oko 1. maja, kada je Ulcinj posjetilo više turista nego lani. No, ima puno mjesta za strah da će kašnjenje u pospremanju grada za sezonu i olako obećana brzina ugroziti očekivani rezultat. Ulcinj čeka paklenih 50 dana u julu i avgustu u kojima će praktično svi grozničavo pokušavati da što više zarade kako bi se bar malo udaljili iz nepodnošljive zone siromaštva u kojoj grca čitav grad i privreda. Vlasnici agencija tvrde da će ovog ljeta biti dosta gostiju ne samo iz regiona, već prije svega iz Srednje Evrope. U tim zemljama (Češka, Slovačka, Poljska) privredna situacija relativno je stabilna, a platežna moć zadovoljavajuća. ,,Dobre su najave i iz Rumunije, tako da optimizam nije bez osnova. Najvažnije je svakako imati dobar jun, kao i septembar. Ako nas vrijeme, kao prošle godine posluži, to će se, gotovo izvjesno, desiti”, kažu u ulcinjskoj agenciji Bonitaturs. No, kako upozoravaju, i ostale zemlje u regionu očekuju dobru sezonu i pojačanom propagandom, kvalitetnom ponudom i povoljnim cijenama bore se za svakog gosta. Zbog svega ovoga, ništa nam drugo ne preostaje nego da gostoljubivošću, čistoćom, prihvatljivim cijenama i dobrom uslugom pokušamo da nadoknadimo ogromne minuse.

Najviše posla mogle bi tokom ljeta imati inspekcije. Ne samo zbog poslovičnog haosa na ulicama, već i zbog želje državnih organa da prikupe novac od turističke takse. ,,Ne možemo biti zadovoljni onim što sada imamo, nekih 850 do 900 hiljada registrovanih noćenja na ulcinjskoj rivijeri”, kaže ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić. I u pravu je, jer u Ulcinju u špicu sezone svakog dana boravi najmanje 80 hiljada gostiju. Većina njih je smještena u vikend-naseljima Štoj, Liman i Kruče kod ,,rođaka, prijatelja i kumova”. Samo po toj osnovi državna i opštinska kasa ostaju kraće za bar dva miliona eura. Ako se zna da će ovogodišnji opštinski budžet u Ulcinju iznositi tek nešto više od pet miliona eura, onda je jasno da se radi o velikom novcu. Ostaje da se vidi kakve će rezultate dati najavljena akcija Ministrstva i lokalne uprave kojim će se ,,na minimum svesti broj neprijavljenih turista”. U svakom slučaju, Ulcinju je potrebna nova turistička priča, jer od dosadašnje su strahovito umorni i Ulcinjani i njihovi gosti.

Farsa

Ulcinjska Turistička organizacija još ima dva direktora. Ova farsa traje već punih šest mjeseci i neizvjesno je da li će se nastaviti i u sezoni. I sud je odlučio da je novi direktor Minir Karamanaga legalno izabran na tu funkciju, i da mu raniji čelnik TO Ali Redža mora ustupiti ključ od luksuzno uređenih prostorija u zgradi lokalne samouprave.

Ali, on je uložio žalbu na odluku Osnovnog suda, pa farsa još traje. Zato se prethodnih mjeseci dešavalo da je Karamanaga predstavljao turističku ponudu Ulcinja na jednom sajmu, a Redža na nekom drugom.

Dok je trajalo (i traje) ovo zamešateljstvo, nije urađen ni katalog malih ulcinjskih hotela, kako bi se bar donekle ublažili efekti dvodecenijskog uništavanja velikih ulcinjskih hotela. Mnogi građani u šali kažu da su, s obzirom na tužno stanje ulcinjskog turizma, toj opštini potrebna dva, pa i više direktora Turističke organizacije.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo