Još ne postoji potpuni konsenzus oko spremnosti da Crna Gora dobije datum za otvaranje pristupnih pregovora. Nekoliko država je rezervisano po tom pitanju, ali, za sada, ipak, u Crnoj Gori možete biti umjereni optimisti”. To je Monitoru rekao jedan funkcioner Evropske komisije. On je dodao da će već početkom naredne sedmice početi da se politički uobličava preporuka, a da je osnova za rad pozitivno mišljenje koje je prošlog mjeseca dala EK u Izvještaju o napretku.
PROVJERA: Iz kabineta evropskog komesara za proširenje Štefana Filea potvrđeno je da on ovih dana dosta putuje i održava intenzivne kontakte sa zemljama članicama, lobirajući za stav da ne treba odgađati odluku o tome da Crna Gora napravi narednog mjeseca novi, značajan korak u pridruživanju EU. U Briselu je prevladao stav da samo proaktivna evropska politika na Balkanu donosi stabilnost u tom „dvorištu Unije”.
Neke članice, kao što je to slučaj sa Francuskom, traže da se „pribjegne pažljivoj i stalnoj provjeri sposobnosti zemalja kandidata da djelotvorno sprovode uslove”. Ukoliko bi Pariz nastavio da insistira na takvom stavu, a u tome ga slijedile Holandija, Švedska i Belgija, a posebno ako to učine Njemačka i Velika Britanija, onda bi Crna Gora dobila datum u martu ili najkasnije u junu naredne godine. Nakon usvajanja Lisabonskog ustava, Savjet EU se sastaje četiri puta godišnje.
CIJENA: Neki analitičari u Briselu smatraju da bi premijeri Unije mogli 9. decembra tek zaključiti da su „sa interesovanjem primili na znanje” prijedlog EK da se sa Podgoricom pokrenu pristupni pregovori. No, i oni smatraju da je odluka na crnogorskim zvaničnicima koji moraju staviti na uvid nepobitne dokaze da se istinski i temeljno sprovode zakoni vezani za uspostavljanje pravog nezavisnog sudstva kao preduslova opipljive borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
„To bi moralo da dovede do brzih sudskih postupaka i hapšenja krupnih riba, kao što se to događa u Hrvatskoj”, kaže posmatrač u sjedištu EU Dragan Blagojević.
On ističe da će, pošto je i hrvatska politička pozornica, a posebno vladajuća Hrvatska demokratska zajednica, bila uzdrmana nužnom borbom protiv korupcije, takvu cijenu morati da plate i ostale zemlje regiona, uključujući i Crnu Goru.
„EU, naročito poslije lošeg iskustva sa Rumunijom i Bugarskom, nikako neće i ne može prihvatiti da u članstvo uđe neka zemlja koja u svoje državne i ekonomske strukture ima ugrađenu korupciju i organizovani kriminal”, tvrdi Blagojević.
Naprosto, evropske države više ne žele da unose nove probleme u svoju zajednicu.
POLJSKA: U glavnom gradu Poljske, zemlje koja u ovom polugodištu predsjedava Unijom, kažu da je raspoloženje među članicama mješovito kada su u pitanju evrointegracije Zapadnog Balkana.
„Vjerujemo da će Evropski savjet donijeti odluku o otvaranju pregovora sa Crnom Gorom. Još postoje neka otvorena pitanja i problemi, ali imamo nekoliko nedjelja da na tome radimo zajedno sa Komisijom, zemljama članicama i Podgoricom”, saopšteno je iz poljskog Ministarstva spoljnih poslova.
Poljska je, inače, uz ostale članice Višegradske grupe (Mađarska, Češka i Slovačka) najupornija u zahtjevu da se dosljedno nastavi sa politikom proširenja Unije. Njeni zvaničnici su kao prioritet svog predsjedavanja Unijom upravo istakli nužnost davanja jačeg integracionog impulsa balkanskim zemljama i izrazili solidarnost sa njima.
„Drago mi je da u zemljama Višegradske grupe nije iščezao taj optimizam i uvjerenje da put u Uniju mora biti otvoren uprkos sadašnjem pesimističkom pogledu na prijem novih članica”, rekao je poljski premijer Donald Tusk.
LEKCIJE: Da je pesimizam u nekim zemljama Unije realan potvrđuje istaknuta članica Evropskog parlamenta Ulrike Lunaček.
„Mislim da je to činjenica i da se ne tiče toliko razvoja situacije na samom Balkanu, već je velikim dijelom povezan sa povećanjem socijalne nesigurnosti unutar EU, ali i sa efektima proširenja iz 2004. i 2007. godine kada, prema mom mišljenju, nijesmo dovoljno ‘pritisli’ neke od novoprimljenih zemalja da ispune sve preduslove”, rekla je ta austrijska političarka. Stoga je proces ulaska u zajednicu evropskih zemalja sve zahtjevniji i komplikovaniji.
„To je dijelom zbog političkih razloga, i to neću da krijem. Postoji i osjećaj teškoća koji je u zemljama članicama generisan kroz prethodna proširenja. A mi smo takođe naučili izvjesne lekcije iz načina na koji su ona sprovedena”, kaže generalni direktor za proširenje u EK Stefano Sanino.
POUKA: Da i crnogorski čelnici znaju šta im je činiti potvrdio je njima naklonjeni šef Delegacije EK u Podgorici Leopold Maurer.
„Do 9. decembra imamo priliku i da dodatno utičemo na mišljenje Evropskog savjeta, i to konkretnim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala”, rekao je on.
Maurer se nada da će Vlada Crne Gore učiniti sve da zabilježi rezultate u toj oblasti ne samo, kako je naglasio, da bi se dobio datum početka pristupnih pregovora već zbog regulisanja tog problema u samoj državi. Stoga, crnogorski zvaničnici ili parlamentarci nemaju razloga niđe da putuju! Evropske države ubijediće da je naša zemlja zaslužila da dobije datum pristupnih pregovora samo ako ispune bar dio domaćih zadataka. Mada je istina da se uz pritisak i podršku evropskih zemalja, kao i SAD-a, to nevoljno prinošenja žrtava obavlja mnogo lakše.
Veličina najveća prednost
Najveća prednost Crne Gore u evropskim integracijama je, bar za sada, njena veličina. To je ključni razlog što je ona odabrana za dokaz da politika proširenja nije zaustavljena, te što je euro ovđe, uz prećutnu saglasnost Evropske centralne banke, zvanično sredstvo plaćanja. Nada da će tako ostati leži u sljedećoj činjenici: ova mala država i ovaj mali eurizovani sistem ne mogu ni teorijski narušiti projekcije, politike i parametre Unije i eurozone.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice