Ministarka nauke Crne Gore Sanja Vlahović obznanila je ove nedjelje da je spajanje dvije crnogorske akademije nemoguće. Fizički i pravno, objasnila je Vlahovićeva. Ministarka je imala dobru volju da udruži podijeljene crnogorske akademike. Početkom godine prezentirala je vladinu ideju predsjednicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Momiru Đuroviću i Božidaru Nikoliću. No, u zemlji dvojnog identiteta, zemlji sa dvije crkve, sa dva sindikata… ideja o objedinjavanju bilo čega često se doživi kao jeres.
,,To je nonsens, jer se nigdje u svijetu nacionalna institucija ne udružuje sa nevladinom organizacijom”, poručio je predsjednik CANU Đurović i ponovio da su ,,nezapamćena ikakva udruživanja nacionalne akademije sa nevladinim organizacijama”.
S druge strane, iz DANU ponavljaju da su uvijek bili spremni za saradnju sa CANU.
Božidar Nikolić, predsjednik DANU, u više navrata istakao je da smatra da na malom prostoru kakva je Crna Gora ne treba razdvajati ni naučnike ni institucije, već svi treba da rade u interesu države.
,,Za potrebe Crne Gore je neophodno objediniti sve naučne potencijale na jedno mjesto”, kaže Nikolić.
Iz DANU su kazali i da su spremni da se objedinjena akademija zove Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), dodajući da se ne boje utapanja DANU u novu koncepciju.
U Ministarstvu prosvjete ističu da će u okviru pregovora sa Evropskom unijom među prvima biti otvoreno i poglavlje 25, koje se tiče nauke i istraživanja. Jedna od preporuka EU (Lisabonska strategija je) je ,,više istraživanja i inovacija: zajednički pristup”. Teško da će razjedinjeni naučni potencijal u dvije akademije pomoći ažurnosti u zatvaranju ovog predpristupnog poglavlja.
Iako se iz Ministarstva nauke ponavlja da se država neće miješati u odnose dvije akademije, najavljeno je da će izmjenama Zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti pokušati da pronađu adekvatno rješenje kako bi ta institucija sarađivala sa DANU.
,,Mi ćemo u narednom periodu nastojati da kroz novi zakon nađemo kompromisno rješenje gdje će se naučni potencijal obje akademije staviti u funkciju ostvarivanja zajedničkog cilja. Potrebno je i korisno da naučnici iz obje institucije sarađuju, jer će se tako lakše sprovoditi strateški projekti važni za Crnu Goru”, rekla je ministarka Vlahović, ističući da je jedan od prioritetnih projekata i enciklopedija Crne Gore.
Upravo na kapitalnom projektu Enciklopedije Crne Gore, čija izrada s prekidima traje skoro pola vijeka, radile su obje akademije. Bezuspješno.
Nakon što je 1991. ukinut Leksikografski zavod Crne Gore, ogromna građa i trotomni Alfabetar predati su CANU. Finansiranje ponovnog rada na enciklopediji počelo je tek 1996. godine. Para nije manjkalo pa je CANU za izradu Enciklopedije dobila ogromne novce. Nije ih najbolje iskoristila, jer do 2000. godine, kada je Vlada prestala da finansira izradu Enciklopedije, prvi tom je, tvrde u CANU, bio u završnoj fazi. Malo je falilo da ga štampaju, umjesto toga, za utjehu, objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore. Kao i do tada rad na Enciklopediji uglavnom su usporavali različiti stavovi prema nacionalnoj kulturi.
Zebeći da bi CANU, koja je 1987. organizovala naučni skup Društvena svojina kao osnova produkcionih odnosa u samoupravnom socijalizmu, a samo tri godine kasnije Kosovski boj u istoriji, tradiciji i stvaralaštvu Crne Gore, mogla nešto pogriješiti, posebno što se tiče nacionalne kulture i istorije, vlast je rad na Enciklopediji povjerila novoformiranoj Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti. Iako Vlada nije zvanično obustavila finansiranje CANU kao nosioca ovog projekta, prestala je da im za njega daje novac i postala jedan od sponzora DANU.
Sreten Perović, akademik DANU, glavni urednik Enciklopedije, ranije je u Vijestima objasnio da je DANU za tri godine, sa šezdesetak saradnika, napravila za jednotomnu bilingvalnu Enciklopediju oko 60 odsto jedinica.
,,Ali nijesmo bili u stanju ni to da objavimo. Ipak, oko 600 enciklopedijskih jedinica je objavljeno u Crnogorskom književnom listu”, kazao je Perović.
On je izračunao da je takva, jednotomna Enciklopedija, trebalo da ima najmanje 4,5 hiljada jedinica i da bi, ako se objavi samo na crnogorskom jeziku, mogla da košta oko 800 hiljada eura.
Kako su zbog krize manjkale pare, finansiranje ovog projekta je obustavljeno 2005. Od tada u radu akademija nema kapitalnih projekata ako se izuzme kolosalno zamišljena prošlogodišnja studija Crna Gora u 21. vijeku u eri kompetitivnosti. Projekat koji je koštao blizu milion eura i na kome je 15 mjeseci radilo 10 autora i oko 150 saradnika, po objavljivanju je pretrpio brojne kritike. U strategiji koju je CANU izradila na zahtjev Vlade tretirana su pitanja energetike, životne sredine i održivog razvoja, integracija u evropske i evroatlantske strukture, izgradnja i funkcionisanje Crne Gore, populacioni aspekti, pitanja vrijednosti, kulturno okruženje, obrazovanje, nauka i tehnologija i ekonomija. Jedan od zaključaka do kojih su akademici došli prezentirao je predsjednik Đurović preporukom da treba ponovo aktuelizovati priču o potapanju Tare: „Primjer možda najkarakterističniji jeste pitanje preispitivanja Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, kao i preispitivanje daljeg postojanja zabrane na korišćenje nuklearne energije za energetske svrhe.”
Dok CANU za ovakve i slične projekte dobija dodatni novac iz budžeta, DANU, od jula 2005, ne dobija redovnu pomoć ni od sponzora ni od države. Djela im se uglavnom publikuju ako dobiju sredstva preko konkursa za projekte Ministarstva kulture. CANU u vrijeme krize ima milionski budžet – ovogodišnji je preko milion i 300.000 eura, dok je prošlogodišnji bio nešto manje od dva miliona.
Za CANU je krajem prošle godine počela gradnja nove zgrade. Biće izgrađena za 15 mjeseci, površine 6.000 kvadrata, cijena preko šest miliona eura. Interesantno je da se gradi u dvorištu postojeće zgrade Medicinsko-regrutnog centra u Podgorici, u okviru kompleksa od tri zasebna objekta u kojima će pored CANU biti smješteni Ministarstvo odbrane i Generalštab.
Ministarka nauke Vlahovićeva je više puta istakla da je naučni potencijal s kojim raspolažu članovi obje akademije izuzetan, ali i da je velika šteta što dvije akademije naučni potencijal troše na razmirice i sukobljavanja. CANU ima 40 članova u radnom sastavu (redovnih 31 i vanrednih devet) i 28 dopisnih članova. Od 24 stalna člana u radnom sastavu Dukljanske akademiji 22 je dobitnika 13-julske nagrade.
Kada je došla na čelo Ministarstva nauke Sanja Vlahović je saopštila da Ministarstvo nema ingerencije da zadire u samostalnost naučnih institucija, ali da se Evropi moramo predstaviti kao homogena naučno-istraživačka zajednica. Posljednje izjave za medije govore da je ministarka shvatila da akademici, kao ni cjelokupno društvo, još nijesu stasali za bilo kakvu vrstu zajedništva.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice