Povežite se sa nama

MONITORING

SUTORINA: Na pjeni od istorije

Objavljeno prije

na

Kopnene granice Crne Gore dugačke su nešto preko šest stotina kilometara. Šanse da desetu godišnjicu obnavljanja nezavisnosti ova zemlja dočeka razgraničena sa susjedima gotovo da ne postoje. Zasad je utvrđena samo granica sa Albanijom dugačka oko 170 kilometara. Oko granice sa Hrvatskom muke se muče oko Prevlake; utvrđivanje granice sa Srbijom nije ni počelo jer se Beogradu ne sviđa što Crna Gora namjerava da definiše granicu sa Kosovom; pregovori oko granice sa kosovskim vlastima traju. Najdužu granicu od 268 kilometara Crna Gora ima sa Bosnom i Hercegovinom, a na njoj je ovih dana nikla – Sutorina.

Početkom novembra na sva zvona je udaralo kako je Crna Gora utvrdila granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Uredno je prećutano da je odluka Vijeća ministara BiH, koje je utvrdilo predlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore,

tek dio procedure.

Istrovremeno sa predlogom vijeća ministara u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine stigao je predlog rezolucije o Sutorini poslanika Socijaldemokratske partije Denisa Bećirovića, kojim traži da to zakonodavno tijelo predlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim. Bećirović tvrdi da

da Crna Gora ne može dokazati vlasništvo nad Sutorinom.

Parlament je odgodio izjašnjavanje o Predlogu rezolucije o Sutorini do 27. februara, kada bi trebala biti završena javna rasprava o statusu teritorije. U međuvremenu Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazala je javnu raspravu za 24. februar.

Zagovornici ideje da Bosna i Hercegovina ima izlaz na more u Boki tvrde da je Crna Gora nesavjesni posjednik Sutorine i da ,,Crnogorcima nedostaje pravni papir”, koji ,,mogu dobiti ako Predsjedništvo BiH i Parlament usvoje Prijedlog granica sa Crnom Gorom. Crna Gora će prvi put imati Sutorinu”. Riječ je o sedam kilometara obale sa rijekom i mjestom Sutorina, Igalom, Njivicama i drugim selima.

Stvar, naravno, ima istorijske korijene. Istoričari objašnjavaju kako je, da bi na jugu i sjeveru izbjegla neposredni dodir s Mletačkom Republikom, tim svojim neugodnim susjedom, Dubrovačka Republika 1718. Turskoj ustupila svoj posjed Klek s izlaskom na more u Neumu i posjed Sutorinu u Boki Kotorskoj. Tako je Bosna i Hercegovina, kao turski posjed, na dva mjesta dobila izlaz na more, čime je Dubrovnik bio razdvojen od Mlečana. ,,To je ostao otomanski teritorij, nominalno i nakon Berlinskog kongresa i okupacije i računao se dijelom Bosne i Hercegovine u austrijsko vrijeme”, objasnio je u izjavi za Al Jazeeru istoričar Ivo Banac.

Po njegovim riječima, u razgraničenju pri uspostavljanju federalnih jedinica Jugoslavije 1945. godine crnogorski partijski čelnik Blažo Jovanović predložio je Đuru Pucaru-Starom, kolegi iz BiH, razmjenu teritorija između NR Bosne i Hercegovine i NR Crne Gore tako da Crna Gora preuzme sutorinski pivot za jedan šumski prostor u slivu Sutjeske. ,,Nisam istraživao jesu li taj dosta informalan dogovor ratificirale skupštine Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U svakom slučaju, od 1945. Sutorina se u FNRJ/SFRJ računa kao dio Crne Gore i kao takva je tretirana i od Bandinterove komisije”.

Crnogorskoj javnosti servirane su oko Sutorine razne priče. Jedna kaže da je riječ o beznačajnom pitanju koje ,,određeni krugovi i partije u BiH” pokreću iz dnevnopolitičkih interesa. Po drugoj, tu nešto muti Srpska pravoslavna crkva, odakle izvire treća teorija da je riječ o zavjeri da se, problematizovanjem graničnih sporova, spriječi ulazak Crne Gore u NATO iza čega, logično, stoje Rusi.

Nije se lako snaći u bosanskohercegovačkim političkim prilikama. Kad se odlučivalo u Parlamentarnoj skupštini SDS je bio protiv zaključaka, SNSD i SBB nisu bili u sali, dok su, kako prenose bh mediji, zastupnici nekih stranaka „šarali” – od podrške ili protivljenja, preko suzdržanosti do neglasanja. Među Srbima u BiH je slično. Dok, Slavko Vučurević, gradonačelnik Trebinja iz PDP-a, kaže da je ,,na Sutorinu stavljena tačka” i da ona pripada opštini Herceg Novi, predsjednik republike Srpske Milorad Dodik govori kako bi bio rad da BiH ,,dodirne” more.

,,Sutorina je najatraktivnija lokacija na cijelom Sredozemlju, ne postoji bolja turistička lokacija za izgradnju megahotela. To će biti naša Antalija ukoliko dobijemo ovaj spor. Kada dođete u velike turističke centre sa 100 hotela, to isto se može uraditi u Sutorini”, kazao je prof. dr Anton Jakauc na tribini Čija je Sutorina-od zablude do istine u organizaciji Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini.

,,Ako budemo mudro uradili, stvar će ići pred Međunarodni sud pravde u Hagu. Prva stvar koju će Sud pitati Crnu Goru je kako mogu dokazati vlasništvo. Oni to ne mogu dokazati jer ćemo mi dati Sudu Ustav FNRJ donesen 31. januara 1946. godine u čijem članu 12. stoji da se promjene granica mogu vršiti, ali to mora usvojiti Narodna skupština FNRJ na saveznom nivou uz saglasnost republika”, tvrdi profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić, koji najčešće istupa u ime neformalne grupe ,,za povratak Sutorine” u sastav BiH.

,,Imamo nedvojbene dokaze da je Sutorina naša i Crna Gora će izgubiti ovaj spor pred Međunarodnim sudom”, tvrdi Kurtćehajić.

Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH u odlasku, u analizi na svom blogu, upozorio je kako se pokretanje pitanja Sutorine pokušava iskoristiti za ostvarenje ratnih planova s konačnim ciljem uništenja BiH. ,,Vjerujem u dobre namjere onih koji traže da Sutorina po pravdi, povijesti i geografiji bude dio BiH. Nažalost, ovdje nije riječ o dobrim namjerama i lijepim željama, već o međunarodnom pravu. Sada na scenu izlaze oni koji svjesno daju podršku Sutorini kao bosanskohercegovačkom moru, ali sa sasvim drugim motivima, jasnim i stvarnim namjerama da se ‘raspakiraju’ međunarodno priznate granice BiH i stvori pravni okvir za njeno komadanje”.

Na problematizovanje pitanja čija je Sutorina vlast u Crnoj Gori je reagovala oštro. ,,Sutorina je dio Crne Gore zauvijek”, kazao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i precizirao da Crna Gora o tome neće nikada pregovarati i neće prihvatiti arbitražu i Međunarodni sud pravde. Vujanović je prethodno zbog Sutorine odgodio postavljenje ambasadora Crne Gore u Sarajevu.

Premijer Milo Đukanović sasvim se uživio u bajku koja kazuje da mu je uvijek bila na srcu samo i jedino cjelovitost BiH: ,,Da sam ja neko ko tamo učestvuje u političkom životu napamet mi ne bi padalo da otvaram pitanje validnosti tzv. avnojevskih granica, jer su avnojevske granice nešto što čuva Bosnu i Hercegovinu sve ovo vrijeme, upravo od ataka sa raznih adresa da se rasparča BIH”. Odbacio je mogućnost da Crna Gora pristane na međunarodnu arbitražu.

Arbitražnu komisija za Jugoslaviju u vrijeme njenog raspada činili su predsjednici ustavnih sudova Francuske, Njemačke, Italije, Španije i Belgije. Poznata je po imenu njenog predsjednika, Francuza Roberta Badintera. Badinterova komisija je 1992, godine propisala: „Demarkacione linije između Hrvatske i Srbije ili između Srbije i Bosne i Hercegovine ili, eventualno, između drugih susjednih nezavisnih država, moći će da se mijenjaju samo putem slobodnog i međusobnog dogovora. Ako se ne dogovori suprotno, ranije granice poprimaju karakter granica koje štiti međunarodno pravo. To je zaključak na koji navodi princip poštovanja teritorijalnog ,,status quo” i naročito princip: ,,uti posidetis juris qui”. To načelo znači da država stiče one državne granice koje je zatekla u trenutku proglašenja državne nezavisnosti. Smatra se opštevažećim u svijetu.

Pošto su nalaze Badinterove komisije priznali svi, teško je vjerovati da će BiH sada uspjeti da ikoga ubijedi kako se treba vratiti AVNOJ-u ili Berlinskom kongresu. Na drugoj strani, Crna Gora će, i ako se ispostavi da je u ovom slučaju imala sreće, vrlo vjerovatno nastaviti da razvlači i preskače razne važne državne poslove, uključujući i razgraničenja i da, do daljnjeg, važi za ,,primjer u regionu”. Sve dok ne iskrsne neka nova Sutorina, stara dobra Prevlaka ili ko zna koji Čakor.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo