Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUTKINJA IVANA BECIĆ PRIHVATILA JEMSTVO KOREANSKOG „KRIPTO MOGULA“: Preko kripto love do slobode

Objavljeno prije

na

Osnovni sud u Podgorici treba da odluči o žalbi tužioca Harisa Šabotića, kako bi sudsko rješenje o prihvatanju kaucije za korejske biznismene Do Kvona i Chand Juna postalo pravosnažno. Sudovi SAD, Južne Koreje i Singapura, gdje je bilo sjedište TerraLabsa, optužili su korejskog kripto magnata za multimilionsku prevaru sa hartijama od vrijednosti. Interpol je u septembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za Do Kvonom

 

Južnokoreanac Do Hjeong Kvon jedan je od osnivača i izvršni direktor firme TerraLabs, iz koje su potekle dvije nekada popularne kriptovalute Terra i Luna. Firma je funkcionisala i rasla sve do maja prošle godine, kada su njihove cijene pale skoro na nulu. Do Kvon je toliko bio popularan u svijetu kripto biznisa da je u svjetskim medijima dobio status „kripto mogula“, a magazin Forbes ga je 2019. godine istakao kao vodećeg mladog lidera u kategoriji finansije i rizični kapital.

Pad vrijednosti njegovih kriptovaluta pogodio je šire kripto tržište i većina sličnih internet novčanica doživjela je pad. Procjenjuje se da je kripto industrija izgubila 42 milijarde dolara, dok su mnogi investitori kompanije TerraLabs ostali bez životne ušteđevine. Sudovi Sjedinjenih Američkih Država, Južne Koreje i Singapura, gdje je bilo sjedište TerraLabsa, optužili su korejskog kripto magnata za multimilionsku prevaru sa hartijama od vrijednosti. Zbog optužbi za kriminalno udruživanje Interpol je u septembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za Do Kvonom.

Iako je tvrdio da ne postoji nadležnost država za „imovinu na internetu“, Do Kvon se dugo krio po svijetu. Nakon gotovo godinu, u martu, isplivao je u Crnoj Gori, i   na podgoričkom aerodromu uhapšen sa lažnim pasošima i pod drugim imenom.

Američki sudski organi su nedugo nakon hapšenja podigli optužnicu protiv korejskog biznismena, dok su interesovanje za njega izrazili i Singapur i Južna Koreja, čije optužnice odavno čekaju Do Kwona. Međutim, ministar pravde Marko Kovač kazao je da će se korejski državljani Do Kvon i njegov dugogodišnji poslovni suradnik Hon Čand Jun, takođe uhapšen na aerodromu sa lažnim ispravama, izručiti tek nakon što se protiv njih okončaju sudski postupci u Crnoj Gori.

Pred Osnovnim sudom u Podgorici je prošle sedmice počelo suđenje Koreancima zbog falsifikovanja službene isprave. Osnovni tužilac Haris Šabotić podigao je optužni predlog, u kojem se sumnjiče da su falsifikovali pasoš Kostarike, kao i pasoš i ličnu kartu Belgije. Koreanci su se izjasnili kao nevini i ponudili po 400.000 eura jemstva, kako bi ih sud pustio da izađu iz zatvora.

Njihov pravni zastupnik – advokat Branko Anđelić tražio je da se ublaži mjera nadzora, tako što bi im se odredio kućni pritvor. Do Kwon i Chand Jun garantovali su da neće napuštati stan, da će se javljati nadležnom organu i da će se odazivati na svaki poziv suda. Tokom suđenja bi boravili u aprtmanu, koji je registrovan na podgoričku firmu Dalla Nonna čiji je vlasnik Anđelićeva supruga.

„Jednostavna odluka za sudiju. Moji klijenti nemaju namjeru da nigdje bježe, prosto njihov život nije kriminalan i u svjetlu ovakvih dokaza njima nije u interesu ništa sem istine i potvrde njihove odbrane da pasoši nisu falsifikovani“, rekao je Anđelić Vijestima.

Sutkinja Ivana Becić prihvatila je jemstvo Južnokorejaca dan nakon sudskog ročišta. Tužilac se žalio na ovu odluku, pa će Do Kvon i njegov saradnik u zatvoru ostati dok rješenje suda ne postane pravosnažno.

Šabotić se jemstvu protivio i na ročištu. Tada je rekao da je ponuda neuvjerljiva i da ponuđeni iznos neće garantovati njihovo prisustvo u Crnoj Gori, kada se zna o  o kakvom profilu biznismena je riječ. Obojica su tvrdili da će njihove žene uplatiti jemstvo i da su srednjeg imovnog stanja. Chand Jun je, međutim, sudu rekao da je „težak“ otprilike pet miliona eura, dok Do Kvon o svom imovnom stanju nije želio da govori u prisustvu medija.

„Za ovim licima su raspisane dvije Interpolove crvene potjernice i uhvaćeni su na aerodormu prilikom pokušaja da napuste zemlju. Protiv njih se vode krivični postupci u drugim državama, pa ne vidim ništa što ih veže da ostanu u državi. Garancije koje pominju me nijesu uvjerile“, kazao je Šabotić.

Tužilaštvo nije odgovorilo na pitanja Monitora. Prema nezvaničnim podacima našeg lista, tužilac je sve šta je rekao pred sudom detaljnije obrazložio u žalbi na sudsko rješenje o prihvatanju jemstva. U rješenju navodno nije precizirano kako će jemstvo biti uplaćeno, niti je precizirano da kripto biznismeni ne smiju napuštati stan. Takođe, nije pojašnjeno kojim će se mjerama nadzora obezbijediti prisustvo korejskog dua – da li će biti praćeni posredstvom nanogice ili će prostorije obezbjeđivati policija.

Osnovni sud u Podgorici tvrdi da je uz prihvaćeno jemstvo korejskim državljanima određena i mjera nadzora – zabrana napuštanja stana. Napominju da se na navedeno rješenje žalilo Osnovno državno tužilaštvo.

„S tim u vezi, sud je cijenio da jemstvo uz izrečenu mjeru nadzora, kao mjeru prisustva okrivljenih i za nesmetano vođenje postupka, u znatnoj mjeri supstituiše pritvor“, navodi se u odgovoru suda na pitanja Monitora.

Oni su, međutim, kazali da nijesu nadležni za sprovođenje mjere nadzora, već je to u nadležnosti Uprave policije. Odgovorili su i da još nijesu odlučili o vraćanju predmeta korejskim državljanima koje je tražila odbrana.

Do Kvon i Chang Jun traže da im se vrate svi predmeti koji su „privremeno oduzeti“ prilikom hapšenja, a koji se ne nalaze u spisima krivičnog predmeta koji se vodi pred podgoričkim Osnovnim sudom. U spisima ovog predmeta nalaze se samo lična dokumenta i putne isprave, dok su dodatno oduzeti drugi dokumenti, lap-topovi, mobilni telefoni i druga oprema. Svjetski mediji pišu da bi na tim uređajima mogla da se nalazi vrijedna imovina korejskih biznismena u kriptovalutama. Sud je prihvatio predlog odbrane da se zvanično, posredstvom međunarodne pravne pomoći, Kostarika i Belgija pitaju da li su pasoši falsifikovani. Tužilac je na ročištu kazao da bi to bespotrebno odužilo proces, s obzirom da su svi dokazi sadržani u prepiskama podgoričkog Interpola, Europola i policije San Hozea (Kostarika). Sud je prihvatio predlog advokata Anđelića. Anđelić nije odgovarao na pozive i poruke novinara Monitora.

Za ovaj slučaj do sada su se interesovali mediji od Južne Koreje do Sjedinjenih Američkih Država. Gotovo svi biznis portali, novine i magazini pišu o uhapšenom kripto mogulu. Crna Gora je dospjela na naslovnice svjetskih finansijskih magazina i portala. Na žalost, ne zbog državne ekonomije.

 

Nikola Jovanović: Kako Koreancima sloboda, a Božoviću zatvor?

Predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović (DF) pitao je kako je moguće da je državljanima Južne Koreje omogućeno da se brane sa slobode, a da se predsjedniku Opštine Milu Božoviću određuje pritvor do dva mjeseca. Predsjednik budvanskog DF-a uhapšen je 13. aprila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog optužbi da je stvorio kriminalnu organizaciju, a sumnjiče ga i da je učestvovao u najmanje tri transporta kokaina.

„Istovremeno se odlukom Višeg suda predsjedniku Opštine Budva određuje pritvor do dva mjeseca i ne prihvata se odluka SO Budva i peticija preko 4.000 građana da mu se odredi blaža mjera obezbjeđenja. Lica koja su puštena da se brane sa slobode su uhapšena prilikom pokušaja napuštanja Crne Gore sa lažnim dokumentima, dok se Milo Božović nalazio u svom porodičnom domu. Izgleda da je najveći problem što je za pet godina napuštao Crnu Goru uglavnom službeno, 55 puta, i svaki put se vraćao u Budvu, gdje živi i obavlja funkciju predsjednika“, naglasio je Jovanović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo