Povežite se sa nama

OKO NAS

Surovo zatiranje tragova

Objavljeno prije

na

Gotovo nezapaženo prošla je vijest od prije desetak dana da su na graničnom prelazu Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru, uhvaćena dva albanska državljanina koji su kod sebe imali specijalnu eksplozivnu napravu, sa aktivacijom putem mobilnog telefona. Oni su pokušali da paklenu spravu unesu u našu državu. Ko je naručilac eksploziva i kome je bio namijenjen, ko je trebalo da bude žrtva – pitanja su na koja još nema zvaničnog odgovora. Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije uvjeren je da nekome nije bilo u interesu ni da se dobiju odgovori na ta pitanja.

„Normalna procedura bila bi da se ta dva albanska državljanina uhapse i da se pokuša doznati kome je trebalo da isporuče robu. Tada bi se moglo doznati i kome je bila namijenjena eksplozivna naprava. Umjesto toga šverceri su vraćeni albanskoj policiji i čitav slučaj je praktično zataškan”, kaže naš izvor.

On ovaj slučaj posmatra u svjetlu nedavnih ubistava u Crnoj Gori, odnosno kriminalnih obračuna u podzemlju.

„Bojim se da je nastavljen proces likvidacija i čišćenja tragova koji bi odbjeglog narko bosa Darka Šarića mogli dovesti sa nekim u vezu. Sigurno je da je i ova eksplozivna naprava imala kupca u Crnoj Gori i trebalo je doznati ko je to”, kaže Monitorov policijski izvor.

Nakon što su srpski zvaničnici najavili hapšenje Darka Šarića, napetost u njegovom okruženje raste. Ubistvo Pljevljaka Luke Popovića (31), koji je promijenio ranije ime Dario, ponovo je uzburkalo duhove.

„Nedavno je u Nikšiću, na autobuskoj stanici ubijen Vidak M. Vorotović (34), zvani Vinko, brat Marka Vorotovića (32), istaknutog člana narko klana Darka Šarića”, podsjeća naš izvor.

On napominje da je ubijeni Vorotović bio povezan sa Jovicom Jocom Zindovićem (36), bivšim zetom Darka i Duška Šarića, koji je prije nekoliko dana iz revolvera magnum smit veson, kako tvrdi iz nehata, ubio Luku Popovića, brata od strica supruge Darka Šarića.

Motivi surove likvidacije Vorotovića, koji je odranije poznat policiji ne samo u Crnoj Gori, još nijesu rasvijetljeni. Nije mali broj onih koji ovu likvidaciju dovode u vezu sa Vidakovim bratom Markom.

Zbog učešća u švercu preko dvije tone kokaina iz Latinske Amerike, Marko je uhapšen u prvom ,,talasu” akcije Balkanski ratnik i poslije dvije godine negiranja, priznao je učešće u narko poslovima nagodio se sa specijalnim tužilaštvom u Beogradu, prihvatajući zatvorsku kaznu od devet godina.

Prije ulaska u Šarićevu ekipu, Marko je bio šef obezbjeđenja diskoteke Maksimus u Kotoru, a kasnije i tjelohranitelj njenog vlasnika Dragana Dudića, zvanog Fric, koji je prije dvije godine ubijen u Kotoru. Dudić je inače bio Šarićev bliski prijatelj i saradnik i bio je pod prismotrom italijanske i grčke policije zbog šverca narkotika, odnosno pranja para.

Na koji su način bili povezani ubijeni Vorotović i Zindović? Obojica su prije nekoliko godina uhapšeni sa još osam saradnika kao članovi grupe koja je planirala da likvidira Veselina Bujića iz Bara.

Nesuđeni atentatori koristili su stan odbjeglog narko bosa Rožajca Safeta Kalića, a ključ im je dao Kalićev kum Duško Šarić koji je nedavno osuđen u Višem sudu u Bijelom Polju na osmogodišnju zatvorsku kaznu zbog pranja para.

Jovica Zindović, koji je uvijek nosio po dva pištolja, uhapšen je 2008. godine po tajnoj Interpolovoj potjernici, koju je za njim raspisala Slovenija, zbog ubistva kralja crnogorskog podzemlja u toj zemlji Miša Vujičića. Slovenačka policija, kako je procurilo poslije ubistva Vujičića, imala je saznanja ko je naredio njegovo ubistvo. Tvrđeno je da je ta osoba u bliskim odnosima sa Zindovićem i da u hijerarhiji crnogorske mafije zauzima drugo mjesto. Dokazi o tome nikada nisu prikupljeni, a ni Zindović nije izručen Sloveniji zbog nepostojanja ugovora o međusobnom izručenju građana dvije zemlje. Sumnjalo se da je riječ o obračunu zbog konkurencije na narko tržištu, a navodno je Zindović sa leđa likvidirao Vujičića zajedno sa Slobodanom Šepićem (47), kome se kasnije izgubio svaki trag.

Prije toga, Vujičić je bio sumnjičen za ubistvo drugog crnogorskog kriminalnog bosa Veselina Jovovića.

,,Očigledno, sva ova ubistva svjedoče o tome da je u pitanju razračun u Šarićevom klanu, ali i među onima koji su imali bilo kakve dodirne veze sa tim. Da će biti nastavljeni obračuni, čulo se i na sahrani Popovića u Pljevljima. Postoji realan strah da se rat unutar narko kartela proširi i na ulice crnogorskih gradova”, kaže Monitorov izvor.

Da je rat unutar Šarićevog kartela počeo, bilo je jasno još u novembru 2011. godine kada je u Beranama podmetnuta eksplozivna naprava i raznesen lokal u izgradnji, u prizemlju višespratnice u centru grada. Kasnije je utvrđeno da je vrlo profesionalno i „odmjereno” upotrijebljen plastični eksploziv.

„Bila je to opomena Drašku Vukoviću, koji se tada predao srpskom tužilaštvu za organizovani kriminal i prijavio za svjedoka saradnika u procesu protiv Šarića. Budući da se lokal, na koga god se formalno knjižio, dovodio u vezu sa Vukovićem, vjeruje se da je mafija poruku uputila upravo njemu”, smatra Monitorov policijski izvor.

U septembru iste godine objavljeno je da se Vitomir Bajić (44) objesio u italijanskom zatvoru u gradu Komo. On je izručen Italiji pošto je uhapšen u Budvi zbog sumnje da je član grupe Darka Šarića.

Dva mjeseca kasnije u zatvorskoj ćeliji Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu nađen je mrtav Milivoje Terzić iz Pljevalja, osumnjičen da je učestvovao u reketiranju majke Darka i Duška Šarića.

Sredinom prošle godine ubijen je u beogradskom naselju Žarkovo Pljevljak Radojica Joksović, brat od strica Nebojše Joksovića, svjedoka saradnika u procesu protiv Darka Šarića. U medijima se komentarisalo da je to bila opomena, ali i osveta za svjedočenje protiv Šarića i njegovih ljudi.

„Za braću Šarić u Crnoj Gori, na direktan ili indirektan način radilo je od tri do četiri hiljade ljudi. To je za crnogorske prilike velika, ako ne i najveća mreža. U zatvoru se iz Crne Gore nalazi svega njih sedam, osam”, kaže naš sagovornik.

Monitorov izvor je uvjeren i da sve ukazuje na to da je mnogo ljudi ugroženo najavom hapšenja Darka Šarića.

„Ovo je sada još opasnija situacija. Šarić nije bio vrh piramide, to nije tajna. Šta ako se i on sada pojavi u ulozi svjedoka saradnika. Koga on može da optuži, to tek možemo da naslutimo. Zato i strahujem od novih odmazdi i likvidacija, od uklanjanja tragova”, kaže Monitorov dobro obaviješteni izvor.

Obruč oko Darka Šarića

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je prije nekoliko dana da očekuje hapšenje Darka Šarića. Predsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić takođe je potvrdio da se steže obruč oko odbjeglog narko-bosa Darka Šarića i da će sljedeći korak biti njegovo hapšenje.

Državni sekretar MUP-a Srbije Vladimir Božović kazao je da apsolutno postoji politička volja da se uhapsi Šarić i da nema govora da bilo ko iz vlade hoće da štiti odbjeglog narko-bosa.

Darko Šarić skriva se u BiH, na pojasu od Sarajeva do Banjaluke, i istražni organi već su ga locirali, objavio je portal trojka.rs, pozivajući se na izvore bliske bosanskoj obavještajnoj agenciji SIPA. Izvor portala kaže da su strane službe, prije svega američka DEA i njemački BND, locirale Šarića prije nekoliko mjeseci na teritoriji BiH.

Beogradski Nedeljnik objavio je da je Šarić u rukama američke Agencije za borbu protiv narkotika i agenata CIA i da je pronašao utočište kod Ciriha, odakle pokušava da se prebaci u neku od država regiona (Albanija, Makedonija, BiH), o čemu je Monitor ranije pisao.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo