Trenutno ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda. Predstavnici mjesnih zajednica navode da otkup uglavnom vrše nakupci i da su proizvođači lišeni sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave ovim djelatnostima
Lokalna uprava u Beranama pokušaće da na svojoj teritoriji organizuje i uspostavi mrežu otkupnih centara za šumske plodove, ljekovito bilje i pečurke, kako bi na taj način pomogli da se ovaj veliki prirodni resurs iskoristi bolje nego do sada.
Predsjednik Opštine Tihomir Bogavac je kazao da su svjesni ovog problema i da će sa pozicije lokalne uprave alarmirati nadležne državne organe.
,,Od državnih organa očekujemo da nam pomognu da se organizuje otkup tržišnih viškova šumskih plodova, kako i ova sezona ne bi bila loša za sakupljače, od kojih je mnogima to značajan izvor zarade za izdržavanje porodica”, rekao je Bogavac.
On je objasnio da već od ranije u strateškim dokumentima Opštine Berane posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.
,,U višegodišnjem investicionom planu navodi se da su ljekovito bilje i šumski plodovi u koje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali beranske opštine”, dodao je Bogavac.
Iz lokalne uprave su pokrenuli inicijativu koja predviđa ponovno otvaranje otkupnih centara, s obzirom na to da su svi objekti u kojima su se svojevremeno plasirali tržišni viškovi odavno prepušteni propadanju.
Menadžer Opštine Vladimir Đaković ističe da su određeni predlozi već upućeni pojedinim državnim institucijama, s ciljem da se uspostavi organizovani otkup tržišnih viškova.
„Sačinili smo određene predloge radi revitalizacije nekadašnjih otkupnih centara koji odavno nijesu u funkciji. Uputili smo ih državnim institucijama s namjerom da ovo pitanje zajednički rješavamo, s obzirom da ni samo zakonodavstvo nije precizno regulisalo kako ovu problematiku treba tretirati”, kaže Đaković.
On objašnjava da ni vlasnička struktura bivših zadruga nije jasno definisana.
Trenutno ni u jednom mjesnom centru, pa ni u gradu, ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.
Predstavnici mjesnih zajednica navode da otkup uglavnom vrše nakupci i da su proizvođači lišeni sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave ovim djelatnostima.
,,Tokom posljednjih decenija prošlog vijeka u skoro svim mjesnim centrima postojali su otkupni centri. U tim centrima lokalno stanovništvo je moglo da plasira svoje tržišne viškove, kao i velike količine ljekobilja i šumskih plodova. Isplate su bivale redovne tako da su ljudi, baveći se tim poslovima, ostvarivali značajan dohodak. Međutim, tokom tranzicionih procesa svi ti centri su ugašeni dok je imovina prepuštana konstantnom propadanju. O postojanju tih centara danas jedino svjedoče ostaci ruiniranih objekata”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Polica Boban Veljić.
Veljić smatra da su otkupni centri namjerno ugašeni kako bi se, po unaprijed pripremljenom konceptu, uništilo selo i poljoprivreda.
,,Posljednjih decenija vlast je od seljaka namjerno pravila siromaha, kako bi ga kasnije lako kupovala uoči svih izbora. U tome je i uspjela, jer danas u našim selima uzorna gazdinstva su postala rijetkost. Ta ista vlast je ugasila otkupne centre koji su davali mogućnost individualnim proizvođačima da na lak način plasiraju svoje tržišne viškove. Onda su počeli mladim ljudima da dijele socijale da bi ih radno ubogaljili. Za sve to vrijeme ogromna stredstva iz agrobudžeta su odlazila u pogrešnom smjeru. Time je jednim neozbiljnim i nedomaćinskim odnosom uništeno nešto što je moglo da predstvalja realnu razvojnu šansu”, smatra Veljić.
Nakon što je u pogledu industrijalizacije, poslije tajkunskih privatizacija, sjever vratila čitav vijek unazad, država je pogasila sve centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih tržnih viškova.
Otkupni centri su uglavnom gašeni do dvijehiljadite godine, a potom je prije nekoliko godina donešen Zakon o kooperativama.
Po tom zakonu sve nekadašnje zemljoradničke zadruge, ako su i sačuvane u bilo kojem obliku, morale su da se preregistruju u kooperativne centre.
Poljoprivredni proizvodjači su od tada prepušteni na milost i nemilost nakupaca.
„Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa posljednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u opštini Berane živi na seoskom području“, navode predstavnici mjesnih zajednica.
Sagovornici Monitora podsjećaju da i pored izvanrednih prirodnih resursa, ni u jednom seoskom mjesnom centru u Beranama, sada ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.
O tome da ih je nekada bilo samo na području Berana više nego sada u čitavoj državi, govore ostaci ruševina u selima Lubnice, Polica, Šekular, Štitari, kao i prigradskom naselju Buče. U kakvom su stanju ti nekadašnji veliki objekti bolje je ne zagledivati. Čiji su, u velikom broju slučajeva se i ne zna.
Monitor je ranije pisao o tome kako je uništena i preprodata najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore, koja je bila potpuno funkcionalna i kako se na njenom mjestu u Beranama sada nalazi jedan veliki trgovinski objekat.
Ta hladnjača nekada je bila prepuna šumskih plodova koji su tu dobro uskladišteni mogli stajati duže vrijeme, čekajući najboljeg kupca i najbolji moment za prodaju.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović i predsjednik Opštine Berane dogovorili su nedavno da se u ovom gradu izgradi takozvana kuća poljoprivrede, odnosno jedan objekat pod čijim krovom bi bile sve državne i opštineske službe koje su u funkciji razvoja pojoprivrede i pomoći poljoprivrednicima.
,,Sredstva za izgradnju kuće poljoprivrede obezbijeđena su preko Svjetske banke. Raduje i činjenica da je utvrđena lokacija na kojoj će se graditi ovaj objekat”, rekao je Stijović.
On je naglasio da će ta kuća stajati na usluzi poljoprivrednim proizvođačima i po pitanju izrade projekata na osnovu kojih mogu da apliciraju za sredstva koja se opredjeljuju iz agrobudžeta.
,,Važnost ove kuće je prvenstveno u tome da ljudi iz ovih krajeva neće ubuduće morati da idu za Podgoricu kako bi po pitanju poljoprivrede dobili određene usluge i ostvarili neka svoja prava”, kazao je ministar.
Samo da ta priča ne bude kao ona u Andrijevici. Bivše vlasti su uložile dva miliona eura u izgradnju takozvane Kuće voća u tom gradiću, ali taj objekat, koji je, između ostalog, trebalo da bude i mjesto otkupa tržnih viškova i prerade šumskih plodova, do sada nije stavljen u funkciju.
U čitavom regionu Polimlja i šire nakupci su u potpunosti preuzeli posao otkupa šumskih plodova. Dobro obaviješteni sagovornici kažu da oni novac uglavnom unaprijed dobijaju iz jednog grada u Srbiji, gdje kasnije predaju otkupljenu robu, da bi se odatle distribuirala dalje u inostranstvo.
Dobro bi bilo da se realizuje ideja lokalne uprave u Beranama o otkupu šumskih plodova. Još bolje bi bilo da se na nivou države organizuje otkup na sjeveru. Tako bi se spriječile ucjene od strane nakupaca, a i više bogatstva šumskih plodova ostajalo bi u Crnoj Gori.
Tufik Softić
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice