Povežite se sa nama

Izdvojeno

SUMNJE U NEZAKONITO ZAPOŠLJAVANJE I NAMJEŠTANJE KONKURSA U MINISTARSTVU ODBRANE: Koliko će koštati „nesnalaženje“ Olivere Injac

Objavljeno prije

na

Ministarka Injac je nedavno u televizijskom gostovanju komentarišući jednu od prijava za nezakonito zapošljavanje, kazala da nema riječi o namjeri da se radi nezakonito, već „možda o nekom nesnalaženju“. Izgleda da se njeni zaposleni u Ministarstvu kontinuirano ne snalaze kada je riječ o imenovanjima, zapošljavanjima i konkursima za stručne obuke i školavanja

 

Protiv ministarke odbrane Olivere Injac u Specijalnom državnom tužilaštvu trenutno su pokrenute tri krivične prijave. Dvije je, zbog navodnih nezakonitih zapošljavanja i postavljenja, podnio nekadašnji direktor Direktorata za ljudske resurse u tom resoru Mihailo Volkov, a posljednju je predao potpukovnik Vojske Crne Gore Igor Knežević zbog sumnji u diskriminaciju na javnom konkursu.

Knežević je prijavu podnio zbog protivzakonitog određivanja oficira za usavršavanje na Kraljevskom koledžu za odbrambene studije u Londonu. Prema njegovim navodima, Ministarstvo odbrane će na usavršavanje poslati trećerangranog oficira na javnom konkursu, a ne Kneževića, koji je bio prvorangirani.

On indirektno u prijavi iznosi sumnje da je javni oglas bio namješten. Kaže da nije bio obaviješten u roku od 15 dana nakon donošenja odluke, što je obaveza na osnovu člana 117 Zakona o Vojsci Crne Gore. Stručna komisija mu, tvrdi, još nije odgovorila na žalbu, zbog čega i dalje na zna zašto kao prvorangirani nije završio u Londonu.

On je je bio prvorangirani na listi sa 12 bodova. Na drugom mjestu je rangiran potpukovnik Miloje Knežević sa 11, na trećem kapetan fregate Goran Pajović koji je dobio 10 bodova, a na četvrtom potpukovnik Krunoslav Supnjak sa 9 bodova. Pajović je izabran da ide na usavršavanje.

„Šteta mi je nanesena s obzirom na to da je oglas bio za generalštabno usavršavanje, koje je vid karijernog usavršavanja i predstavlja neophodan uslov za unapređenje u čin pukovnika, odnosno generala… Poseban vid nematerijalne štete mi je nanešen profesionalnom i ljudskom diskriminacijom i potpunim obezvređivanjem sistema vrijednosti i standarda na kojima počiva Vojska Crne Gore i svaka druga vojska u demokratskim društvima“, navodi u prijavi Knežević.

U Ministarstvu odbrane tvrde da, iako prvorangirani, Knežević kasnije nije prošao neophodne provjere. Iz resora Olivere Injac u regovanju tvrde da je Knežević iznio u prijavi niz neistina. Kažu da nije ocijenjen kao kandidat koji ima najveći nivo poznavanja engleskog jezika, što je bio uslov za prijem u jednu od najprestižnijih vojno-obrazovnih ustanova. Takođe, ističu da Knežević nije planiran za postavljenje na dužnostima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore u narednom periodu za koje je potreban ovaj vid usavršavanja.

„Potpukovnik Knežević je odluku primio, nakon čega je u zakonskom roku imao pravo žalbe Komisiji za žalbe Vlade Crne Gore, što mu je obavještenjem i ukazano. Da li je potpukovnik Knežević iskoristio pravo na žalbu o predmetnoj odluci, Ministarstvo odbrane nije upoznato“, navodi se u reagovanju Ministarstva.

Knežević je nakon pisanja žalbi i interesovanja zašto je uskraćen za karijerno usavršavanje, smijenjen sa mjesta vršioca dužnosti Centra za obuku i raspoređen na mjesto vršioca dužnosti inspektora u ministarstvu odbrane. Kasnije je smijenjen i sa te pozicije. Ministarstvo odbrane optužuje Kneževića za nesavjestan i nezakonit rad u Centru za obuku što će, tvrde, istražiti nadležni u tom resoru.  Knežević „nije diran“ prije njegovih žalbi na izbor kandidata za usavršavanje. Posebno je zanimljivo da ga Ministarstvo sumnjiči za nezakoniti rad, a potom ga postavlja na mjesto inspektora – da otkriva nepravilnosti i nezakonitosti u tom resoru.

Ministarka Injac je nedavno u televizijskom gostovanju komentarišući jednu od ranijih prijava za nezakonito zapošljavanje, kazala da nema riječi o namjeri da se radi nezakonito, već „možda o nekom nesnalaženju“. Izgleda da se njeni zaposleni u Ministarstvu kontinuirano ne snalaze kada je riječ o imenovanjima, zapošljavanjima i konkursima za stručne obuke i školavanja.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i član Odbora za bezbjednost Raško Konjević uputio je predsjedniku tog skupštisnkog tijela Milanu Kneževiću inicijativu za kontrolno saslušanje ministarke odbrane Olivere Injac kako bi se prikupile informacije o eventualnim zloupotrebama prilikom konkursa za odlazak kadeta na vojne akademije u inostranstvu.

Mihailo Volkov podnio je u martu krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu kojom je teretio Injac za zloupotrebu položaja zbog navodnog nezakonitog zapošljavanja vojnog penzionera Miodraga Jokanovića i njegovog postavljanja u Obavještajno-bezbjednosni direktorat. Prema navodima iz prijave, osim rješenja o zapošljenju penzionisanog podoficira, ministarka je istog dana potpisala još nekoliko rješenja kojima se Jokanoviću utvrđuje osnovna zarada, specijalni dodatak od 10 odsto, rješenje o uvećanju zarade za 30 odsto, ali mu se određuje i takozvani beneficirani radni staž. Jokanović je penzioner još od aprila 2019. godine i rješenjem Fonda PIO ostvario je pravo – na starosnu penziju.

Injac je kazala da njeni pravnici tumače da je Jokanović zapošljen zakonito, jer nije penzionisan po sili zakona, već se „sam penzionisao“ kada je stekao uslove za penziju. On je, kako je pojasnila, u Fondu PIO „zamrzao“ svoju penziju i nastavio da radi dok se ne penzioniše „po sili zakona“.

Drugu krivičnu prijavu Volkov je podnio protiv ministarke odbrane tereteći je za zloupotrebu položaja prilikom postavljenja pukovnika Veljka Mališića. Prema navodima krivične prijave, ministarka Injac je tim prijedlozima „dovela u zabludu Vladu Crne Gore koja je u neznanju da je Veljko Mališić potpukovnik sa aktivnim postavljenjem u Vojsci Crne Gore“, donijela dva protivzakonita rješenja: prvo je Mališić imenovan odlukom Vlade Crne Gore na mjesto državnog sekretara, nešto kasnije je postavljen na mjesto v.d. direktora Direktorata za logistiku. Time je ministarka prekršila Ustav, koji kaže da Savjet za odbranu i bezbjednost raspoređuje oficire Vojske Crne Gore.

Injac je slučaj sa Mališićem nazvala „nesnalaženjem“. Kazala je da se ni u jednom od ovih slučajeva ne može govoriti o krivičnom djelu, jer po Krivičnom zakonu za izvršenje takvog djela potrebna je namjera da se vrši krivično djelo, koje ovdje, tvrdi, nije bilo.

Specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović ipak, kako se čini, sumnja da postoji makar osnov sumnje za izvršenje krivičnog djela. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je od Skupštine tražilo skidanje imuniteta ministarki odbrane.

Injac tvrdi da je prvi poziv dobila nakon što sin Lidije Mitrović nije dobio stipendiju za školovanje na Vojnoj akademiji u Grčkoj. Dva prvorangirana kadeta sa konkursa poslata su na školovanje, dok je osamnaestogodišnji Mitrović bio trećerangirani. Ministarka kaže da joj se Mitrovićeva sveti i proganja je zbog toga, ali da joj je čast da je goni tužilac bivše vlasti. U SDT-u tvrde da su istražne radnje u predmetu protiv Injac počele mnogo prije konkursa, i poručili joj da nadležnima dostavi sve dokaze o proganjanju.

Prema dokumentima koje je objavila Pobjeda, mladi Mitrović je u intervjuima ocijenjen kao najbolji, najbolje je uradio i testove, ali na kraju je završio kao treći na konačnoj listi.

Ukoliko krivične prijave u krajnjem ne prouzrokuju štetu državnom budžetu, nesnalaženja u resoru ministarke Injac svakako će nanijeti štetu Vladi i uticati na povjerenje građana u nju.

 

Sporni agenti OBD-a

U namjeri da reorganizuje Obavještajno-bezbjednosni direktorat (OBD), centar za prikupljanje i razmjenu svih klasifikovanih podataka sa NATO, nesnalaženje Olivere Injac primijetili su i patneri iz Alijanse. Ona je na rukovodeća mjesta imenovala, između ostalih, majora Radula Čovića, koji je bio akter ranijeg skandala zbog kompromitacije tajnih podataka NATO.

Ministarka je tada, prema pisanju medija, dobila upozorenje od vršioca dužnosti direktora OBD-a Aleksandra Šaranovića, kojem je 12. marta državna sekretarka Sandra Bulatović naredila pod prijetnjom vojne policije da napusti kancelariju i kasnije zabranila ulaz u zgradu Ministarstva odbrane.

Injac je komentarišući promjene u OBD-u kazala da su to ljudi koji su dugo u sistemu, da su profesionalni i da su zbog toga targetirani. Priča o kompromitaciji podatka je, kako je ocijenila, predimenzionirana priča.

„Čović je boravio u nekom centru za obuku, napravio je neki propust. Interesantno je da niko o tome nije govorio dugo vremena”, rekla je Injac, navodeći da se to desilo u periodu njenog prethodnika Predraga Boškovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo