Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠUME I PLJAČKE, VDT REAGOVAO: Igra ili obračun?

Objavljeno prije

na

Ovih dana se oglasio Vrhovni državni tužilac  koji je dao obavezujuće Uputstvo rukovodiocima i zamjenicima rukovodilaca državnih tužilaštava da intenziviraju rad u predmetima –  krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora. Ivica Stanković je, svim rukovodiocima ukazao na hitnost u postupanju Šta se u tužilaštvu čekalo do sada, ne zna se. Tužbe od strane stanovništva na sjeveru države, pljuštale su godinama

 

 

Na području Andrijevice u oblasti gazdovanja šumama vlada haotično stanje.  Zbog takve situacije došlo je i do nekih personalnih promjena u podružnici, odnosno lokalnoj jedinici Uprave za šume u tom gradu.

Sagovornik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je Monitoru da takvo stanje vlada godinama.

“Pet velikih šumskih odjeljenja potpuno je uništeno. Novi direktor Uprave za šume PJ Andrijevica odbio je da potpiše neke zapisnike, i kako će se to sve završiti, ostaje da se vidi” – rekao je taj sagovornik.

Da je bespravna sječa, odnosno krađa šusmke građe u Andrijevici masovna  govori i činjenica je zbog tih krivičnih djela u dijelu Gradušnjice i Jelovice ranije suspendovan  jedan šumar, a prijava je proslijeđena Odsjeku za privredni kriminal Centra bezbjednosti Berane.

Predstavnici Koordinacionog međuresorskog tima za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu, nakon što su održali sastanak na terenu sa mještanima, konstatovali su da je takozvana gazdinska jedinica Gradišnica – Jelovica označena kao prostor sa najvećim nelegalnim aktivnostima na području opštine Andrijevica.

Oni su podsjetili da je na prostoru ove gazdinske jedinice identifikovana bespravna sječa četinara u većem obimu. Tada je protiv odgovornog službenika Uprave za šume pokrenut disciplinski postupak i vještačenje koje je bilo neophodno u ovom slučaju.

Još tada je predsjednik Koordinacionog tima Milosav Anđelić izjavio da je riječ o bespravnoj sječi koju nadležni organi nijesu blagovremeno prijavljivali, te da je jasno da su u ove aktivnosti uključeni pojedini službenici Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica. Aali i ostali akteri u lancu vezano za promet nelegalno posječenog drveta.

“Nakon obilaska terena i analize stanja predstavnici međuresorskog tima su odlučili da svu raspoloživu dokumentaciju dostave Specijalnom državnom tužilaštvu. Ukupna drvna masa koja je posječena je preko 7.000 kubika, šumar je suspendovan i prijava proslijeđena Odsjeku za privredni kriminal CB Berane” – navedeno je tada u izvještaju Koordinacionog tima.

Iz resornog ministarstva je naglašeno da će državni organi biti istrajni u namjeri da se sve počinioce bespravnih aktivnosti u šumarstvu privredu pravdi, u cilju realizacije aktivnosti na očuvanju šumskih resursa i njihovom održivom gazdovanju.

Koordinacioni tim je, kako je tada saopšteno, posebnu pažnju posvetio otkrivanju i procesuiranju bespravnih sječa na području više područnih jedinica u opštinama na sjeveru Crne Gore.

“Intenzivno se sprovodi i kontrola preduzeća korisnika šuma, prvenstveno sa aspekta njihovog zakonitog poslovanja, ažurne dokumentacije i izmirenih obaveza prema zaposlenim i državi. Na tom planu pokrenute su mjere za prinudnu naplatu potraživanja i izricanje novčanih kazni” – kazali su iz tog tima.

Od tada je prošlo skoro godinu i po, a tek ovih dana se oglasio Vrhovni državni tužilac  koji je, kako je saopšteno, dao obavezujuće Uputstvo rukovodiocima i zamjenicima rukovodilaca državnih tužilaštava da intenziviraju rad u predmetima iz Glave 25 Krivičnog zakonika Crne Gore – krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora.

Ivica Stanković je, kako je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, svim rukovodiocima ukazao na hitnost u postupanju.

“Na sjednici Vlade Crne Gore, koja je održana 27. 02 2020. godine, konstatovano je da pojedine nadležne institucije neadekvatno reaguju u predmetima koji se tiču kršenja zakona u oblasti šumarstva. Vlada je uputila poziv Tužilaštvu da aktuelizuje rad na predmetima koji su pokrenuti, a tiču se kršenja zakona u oblasti šumarstva” – saopšteno je iz VTD-a.

Šta se u tužilaštvu čekalo do sada, ne zna se. Tužbea od strane  stanovništva na sjeveru države, pljuštale su svih ovih godina.

Nije zaboravljeno kako su stanovnici beranskih prigradskih naselja i sela Kaludra, Donja Ržanica, Donje Luge i Zagorje držali u blokadi put koji vodi ka planinskim katunima Cmiljevice, onemogućujući na taj način koncesionare da eksploatišu šumu na tom području.

Oni su zahtijevali da koncesionari poprave puteve i naprave betonske mostove koji su u godinama nemilisrdne eksploatacije uništeni prolaskom teško natovarenih kamiona i druge šumske mehanizacije. Takođe su tražili da se preispitaju raspodjele koncesija i da se omogući svim vlasnicima pilana na ovom području da rade, a ne samo odabranim.

„Mi smo gospodi iz policije stavili do znanja da nadležni u ovoj oblasti treba da uvedu više reda, ukoliko misle dobro i državi i lokalnom stanovništvu“  – izjavili su neki od njih nakon što su privedeni u policiju.

Mještani ove četiri mjesne zajednice sa područja beranske opštine tvrde da se procedura oko dodjele koncesija na šume ne sprovedi u skladu sa zakonom i da opravdano sumnjaju da cijeli postupak prate koruptivne radnje i podsjetili da su te svoje tvrdnje tvrdnje predočili nadležnom sudu, državnom tužilaštvu, Upravi za šume, predsjednicima države i Vlade, lokalnoj upravi, kao i međunarodnim institucijama u Crnoj Gori.

Oni su izražavali nadu da će tužilaštvo „prečešljati“ sve pojedinosti vezane za dodjelu koncesija i produženje ugovora privilegovanim koncesionarima.

I mještani Šekulara, takođe u beranskoj opštini, u više navrata su blokirali puteve i onemogućavali odvoz drvne građe, iznuđujući na taj način ulaganja u infrastrukturu.

Valja se prisjetiti da su i udruženi drvoprađivači iz Berana, njih tridesetak, uputili oštar protest Upravi za šume iznoseći neslaganje sa načinom dodjele koncesija u državnim šumama, tvrdeći da se procedura dodjele koncesija ne sprovodi u skladu sa zakonom i da sumnjaju da cijeli postupak prati korupcija.

Jedan od drvoprerađivača sa sjevera odavno je upozoravao da je pri ovakvom načinu raspodjele koncesija, država na velikom gubitku dok se povlašteni kocesionari enormno bogate za kratko vrijeme.

“Rijetkim i privilegovanim koncesionarima čamovina se prodaje za svega petnaest eura po kubiku, a bukovina za šest eura. Kada to preprodaju oni za kratko vrijeme stiču bogatstvo. Voze auta od sto hiljada eura, prave zgrade. To je šumarska mafija” – kaže ovaj drvoprerađivač.

I on je apelovao da se stane na kraj takvim manipulacijama jer, kako smatra, šume treba da budu u funkciji razvoja čitave zajednice, a ne samo pojedinaca.

Monitor je ranije pisao i o tome kako su se građani sa područja Bihora, iz dijaspore, pobunili protiv nekontrolisane sječe šume na području sela Dobrodole, dokumentujući sve to satelitskim snimcima određenih lokaliteta prije i poslije sječe.

Brzo ćemo saznati da li su Vlada i Vrhovno državno tužilaštvo riješili da se zaista uhvate u koštac sa ovim problemima, ili se borba protiv korupcije i kriminala samo fingira u susret otvaranju poglavlja koje se tiče zaštite životne sredine.  Kandidata za procesuiranje ima dosta. Ne samo u Andrijevici, već na čitavom sjeveru.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U SLUČAJU UBISTVA LJUBIŠE MRDAKA I PLJAČKE POŠTE U NIKŠIĆU: Ubijanje pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sud i tužilaštvo prebacuju odgovornost za oslobađajuću presudu jedni na druge, supruga ubijenog Ljubiše Mrdaka saopštila je da su ovakvom presudom Ljubišu ubili drugi put

 

 

Oslobađajuća presuda za pljačku nikšićke pošte i ubistvo Ljubiše Mrdaka, koju je u utorak donio sudija podgoričkog Višeg suda Veljko Radovanović izazvala je burne reakcije i kritike na račuin bezbjednosnog i pravosudnog sistema Crne Gore. Zbog ovog djela se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću, koji su nakon izricanja prvostepene presude pušteni iz spuškog zatvora.

Iz obrazloženja presude sudije Radovanovića,  zaključuje se  da je istraga traljavo vođena, te da tokom istražnog postupka nijesu prikupljeni dokazi kojima bi se potvrdilo ono što je tužilaštvo tvrdilo – da su optuženi 20.novembra 2021.godine u Nikšiću počinili razbojništvo tokom kojeg su ubili radnika obezbjeđenja Pošte, Ljubišu Mrdaka.

Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.

„ Na neki način je sudsko vijeće stavljeno pred svršen čin jer je moralo da sudi na osnovu ovakve optužnice. Morao je sud da vodi istragu. Saslušano je na više desetina svjedoka, pregledano je na desetine sati video snimaka“, saopštio je sudija Radovanović. .

On je kazao da se iz optužnice nije moglo utvrditi ni ko je ispalio smrtonosne hitce u Mrdaka.

„Stoji činjenica da je sud imao mogućnost da utvrdi pojedinačnu odgovornost optuženih što je i pokušao, preuzimajući istražnu ulogu, ali ni jedan od svjedoka nije mogao da prepozna optužene. Sud je imao u vidu sve dokaze podnesene od strane tužilaštva i navode odbrane. Sud smatra da se krivično pravna odgovornost nije mogla utvrditi na jasan i nedvosmislen način“,  kazao je između ostalog Radovanović u obrazloženju presude, navodeći propuste tužilačke istrage koja je, kako smatra, dovela do ovakve optužnice.

U obrazloženju oslobađajuće odluke sudija Radovanović je dodao i da su u pojedinim segmentima tvrdnje Višeg državnog tužilaštva ostale na nivou osnova sumnje a u nekim na nivou indicije ili čak ni na tome.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara
ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor posjeduje presudu koja potvrđuje da je A.K.,  za kojim policija traga zbog silovanja maloljetnice,  povratnik. Što je Uprava policije prećutala u saopštenju medijima

 

 

Drugi slučaj silovanja maloljetne osobe u Bijelom polju za dva mjeseca. U prvom slučaju osumnjičeni je uhapšen, dok se u nedavno počinjenom seksulanom zločinu za počiniocem intezivno traga. Riječ je o povratniku,  što je policija prećutala kada su 13.februara dostavili saopštenje medijima.

„Uprava policije preduzima intenzivne mjere i radnje povodom prijave da je jedno maloljetno lice silovano. Policijski službenici su kao osumnjičenog identifikovali lice A.K.(39), za kojim se intenzivno traga“, saopštili su kratko. I apelovali na medije da  u cilju zaštite maloljetne žrtve izvještavaju sa posebnom pažnjom i senzibilitetom.

Uprava policije je, međutim,  prećutala podatak da je riječ o nasilnom povratniku za kojim se traga zbog silovanja kćerke, a koji je 2014.godine pravosnažno osuđivan zbog pokušaja silovanja i to maloljetne sestrične. Informacija da se radi o pravosnažno osuđivanoj osobi zvanično je potvrđeno iz bjelopoljskog Višeg suda.

“Pravosnažnom presudom ovog suda K.br. 55/2013 od 17.02.2014. godine, okrivljeni A.K. oglašen je krivim zbog krivičnog djela silovanje u pokušaju iz čl. 204 stav 4 u vezi stava 1 KZ, u vezi čl. 20 KZ-a i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Presuda ovog suda je potvrđena presudom Apelacionog suda Crne Gore, Kž.br. 56/2014 od 19.05.2014. godine. Drugi postupak vođen protiv istog je pred ovim sudom okončan nepravosnažnom presudom ovog suda, K.br. 18/23 od 04.11.2024. godine, kojom je okrivljeni A.K. oslobođen od optužbe da je izvršio krivično djelo silovanje iz čl. 204 stav 1 KZ CG, jer nije dokazano da je izvršio krivično djelo za koje je optužen“, piše u odgovoru Višeg suda u Bijelom Polju.

Monitor je u u posjedu osuđujuće presude, ali  poštujući pravo na privatnost i dostojanstvo žrtve, većinu djelova neće objaviti. Samo one koji ukazuju da je A.K. u konkretnom slučaju postupao sa umišljajem.

„Prije svega, valja istaći, da se osuđujuća presuda ne temelji samo na prvom iskazu optuženog K. A. Glavni dokazi koji upućuju na optuženog K. A. kao izvršioca predmetnog krivičnog djela, jesu i iskaz svjedoka – oštećene H. J. … Svjedok Z. M. potvrdio je navode oštećene, kazavši da je radio u prodavnici gdje je utrčala oštećena uplakana i tražila od njega da je sakrije kazavši mu ‘da se D. ružno ponašao prema njoj”, misleći na optuženog…a bio je u stanju da shvati značaj svog djela i da upravlja svojim postupcima, što je utvrđeno iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka – psihijatra K.G., a svoju upornost i želju da dovrši predmetno djelo ukazao je i svojim ponašanjem nakon napuštanja vodenice i dolaskom u B., ponovo je oštećenu, mimo njene volje uzeo u naručje i nosio prema napuštenoj kući, kada je oštećena pozvala majku telefonom, pa kada je optuženi to shvatio spustio je oštećenu, što je ona iskoristila i trčeći se udaljila od njega, o čemu je takođe uvjerljivo u svom iskazu o svemu tome kazala H. J. i upravo utrčavanjem u prodavnicu kod svjedoka Z. M. Zahtijevanje od njega da je sakrije u stvari je bilo bjekstvo oštećene u cilju sprječavanja optuženog da ne dovrši započeto krivično djelo“, piše u obrazloženju sudija Apelacionog suda koje su potvrdile petogodišnju robiju odbjeglom silovatelju.

Prema nezvaničnim informacijama iz policije odbjegli Bjelopoljac je naoružan i opasan po okolinu. Navodno  posjeduje oružje, što je lično saopštio pripadnicima policije koju su uspjeli da, nakon što je slučaj prijavljen, stupe u kontakt sa njim. To je ujedno i razlog zbog čega mještani bjelopoljskih sela žive u strahu o čemu pišu i po društvenim mrežama.

S druge strane Uprava policije nastavlja da ćuti i ne odgovara šta su preduzeli kako bi odbjegli Bjelopoljac bio uhapšen. Nema odgovora ni da li je tačno da bježi naoružan i da li je opravdan strah građana koji brinu za bezbjednost djece.

Prema javno dostupnom izvještajima Ministarstva unutrašnjih poslova, maloljetnici su tokom 2021,2022. i 2023  bili žrtve u skoro 80 slučajeva seksulanih prestupa, a broj tih krivičih djela se povećava iz godine u godinu.

Prema dostupnom izvještaju za 2021.godinu registrovano je 36 krivičnih djela protiv polne slobode, što već tada je ukazivalo na povećanje u odnosu na uporedni period od 33,3 posto.

„Od čega: 8 kd silovanje što je smanjenje od 11,1% u odnosu na uporednu godinu. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 8 kd obljuba sa djetetom, 16 kd nedozvoljena polna radnja; 4 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 8 krivičnih djela, od kojih je 7 kd rasvijetljeno – za sada je ostalo nerasvijetljeno 1 kd dječja pornografija, što čini procenat rasvijetljenosti 87,5%. Krivična djela prijavljena su nadležnim tužiocima sa 29 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 29 lica, među kojima 11 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela je 35 lica, od kojih 24 maloljetna“, piše u izvještaju

Godinu kasnije broj krivičnih djela se povećao pa je registrovano 40 krivičnih djela protiv polne slobode, dok se broj kričnih djela „silovanje“ povećao za čak 100 posto.

„Ukazuje na povećanje u odnosu na uporedni period od 11%, od čega: 16 kd silovanje, od kojih jedno u produženom trajanju, što je povećanje od 100% u odnosu na uporednu godinu, i 1 kd silovanje u pokušaju. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 1 kd obljuba sa djetetom – u produženom trajanju, 14 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih dva u vezi sa obljubom sa djetetom; 8 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 10 krivičnih djela i sva su rasvijetljena. Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 35 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 39 lica, sve muškog pola, među kojima 12 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 39 lica, od kojih 36 ženskog pola, među kojima 23 maloljetna lica, navodi se u dostupnom izvještaju.

Godinu kasnije, prema izbješaju ua 2023.godinu, opet se bilježi povećanje ovih krivičnih djela.

„Tokom 2023.godine registrovana su 54 krivična djela protiv polne slobode, čime je obim kriminala u ovoj oblasti u odnosu na uporedni period povećan za 35 posto. Evidentirano je 15 kd silovanje, što je smanjenje od 6,2% u odnosu na uporednu godinu, od kojih 3 kd po NN izvršiocu i sva tri su naknadno rasvijetljena. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 7 kd obljuba sa djetetom, 18 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih 1 u produženom trajanju; 1 kd posredovanje u vršenju prostitucije; 11 kd dječja pornografija; 1 kd navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju kd protiv polne slobode; 1 kd mamljenje djeteta u cilju vršenja kd protiv polne slobode. Nepoznati izvršioci počinili su 11 krivičnih djela od kojih je 9 rasvijetljeno Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 50 krivičnih prijava, kojima su obuhvaćena 52 lica, sve muškog pola, među kojima 9 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 49 lica, od kojih je 48 ženskog pola, među kojima 25 maloljetnih lica“, navodi se u izvještaju.

Koliko je slučajeva zabilježeno tokom prošle godine nije poznato.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAVIČAJNI MUZEJI NA SJEVERU: Izložba nebrige

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak adekvatnih uslova za čuvanje zbirki u zavičajnim muzejima na sjeveru Crne Gore  predstavlja ozbiljan izazov za očuvanje kulturnog nasljeđa tog regiona. Muzejima često nedostaju sredstva i infrastruktura koja bi omogućila pravilno skladištenje i izlaganje zbirki, čime se povećava rizik njihovog trajnog propadanja

 

 

„Katastrofa“,  tako direktor Muzeja u Bijelom Polju Željko Raičević za Monitor počinje priču o uslovima u kojima već pet godina, koliko traje rekonstrukcija te ustanove, rade zaposleni, ali i uslovima u kojima se čuvaju vrijedne zbirke.

Rekonstrukcija muzeja, koja je trebalo da bude dobar primjer brige o kulturnoj baštini na sjeveru, počela je 2020. godine i trebalo je da bude završena iste godine. Međutim, ni sada se ne nazire kraj radova rekonstrukcije zgrade, na kojoj su se smjenjivali različiti izvođači radova, gradilo, a potom i, zbog lošeg kvaliteta radova, rušilo već urađeno. Zaposleni i zbirke Muzeja smještene su godinama u metalnom kontejneru.

„Ne znam kada će radovi biti okončani. Nedavno sam se obratio resornom ministarstvu. Trudimo se da obavljamo adekvatnu zaštitu sedam zbirki, koje su zajedno sa nama zaposlenima u istom kontejneru, ali to, nažalost, utiče, prije svega, na naše zdravlje. Složeni procesi zaštite uključuju i upotrebu hemijskih sredstava, a mi to obavljamo u prostoriji koja je jednim vratima odvojena od ostalog radnog prostora. Naravno, zbirke su nedostupne javnosti, a da bih vam odgovorio na pitanje kada bi radovi mogli biti završeni, treba i sam da dobijem precizne informacije od nadležnih“, kaže Raičević.

Koliko mogu, tvrdi, njegove se kolege trude oko zaštite. Redovno kontrolišu stanje predmeta i tretiraju ih hemijskim sredstvima (lavandom, sredstvima protiv sipca i moljaca). „U takvim uslovima je radilo i stručno osoblje muzeja, pa zbog smještaja u neadekvatnom prostoru nisu bili ugroženi samo predmeti muzeja, već i zdravlje zaposlenih“, kaže sagovornik Monitora.

Radove na rekonstrukciji Ministarstvo kulture i medija finansira preko Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Opštine Bijelo Polje. Prema onome što je do sada poznato javnosti, prethodni izvođač, nadzor i projektant radova načinili su niz grešaka koje su usporile obnovu ustanove. Povodom toga je i formiran predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u tom gradu.

Nadležni do sada nijesu ni pokazali ažurnost da zbirke Muzeja smjeste na neko adekvatnije mjesto. Prije šest godina Raičević je u usmenom razgovoru sa predstavnicima resora kulture imao razgovor koji je nagovještavao da bi se za predmete iz tog muzeja trebalo naći mjesto u nekoj uslovnijoj prostoriji. Jedna od ideja bila je i da se transportuju u Narodni muzej Crne Gore na Cetinju. Uprava Muzeja je od toga odustala, jer se očekivalo da rekonstrukcija muzeja potraje svega nekoliko mjeseci, tokom 2020. godine. Radovi na rekonstrukciji su započeti 1. juna, a trebalo je da budu završeni 31. oktobra te godine.Iz UNDP su ranije novinarima kazali da je u rekonstrukciju Muzeja uloženo preko 300.000 eura.

Tek malo bolje stanje je u Zavičajnom muzeju u Pljevljima, gdje je odavno problem prokišnjavanje depoa i vlaga. To je potvrđeno i u nedavnom donešenom Programu rada te ustanove, koji je potpisala direktorica Dejana Drobnjak.

„Problem prokišnjavanja depoa i pojave vlage je sve izraženiji, s obzirom na to da vlaga uzrokuje kolonije i propadanje muzejskog materijala. Pitanje je do kada će se moći kontrolisati optimalnost u depou i ko bi trebalo da snosi odgovornost u slučaju štetnih posljedica, da li osnivač Opština, koja je vlasnik i samog objekta u kojem se Muzej nalazi, ili rukovodilac, koji je upravo nadležnim organima više puta ukazivao na problem prokišnjavanja na objektu Doma kulture, u dijelu koji je ustupljen Muzeju na korišćenje“, napisala je direktorica Drobnjak u Programu.

Za razliku od bjelopoljskog, pljevaljski muzej, odnosno zgrada Centra za kulturu u kojoj je smješten, renovirana je prije šest godina. Renoviranje je trajalo  12 godina i poreske obveznike koštalo pet miliona eura.

Direktorka Zavičajnog muzeja je nedavno lokalni parlament obavijestila da je više puta ukazivala na neophodnost loše izvedenih radova. Tvrdi da se „prilikom rekonstrukcije objekta više vodilo računa o njegovom arhitektonskom izgledu nego o građevinskim, optimalnim bezbjednosnim uslovima, energetskoj efikasnosti, prostornoj iskorišćenosti i pristupačnosti“. Objasnila je i da je prokišnjavanje izraženo duž noseće grede spoljašnjeg zida, kao i na spojevima metalne konstrukcije na zastakljenim terasama u izložbenom prostoru i suterenu.

Drugi muzejski depo nalazi se u zgradi Skupštine opštine,  izvan zgrade u kojoj je smješten Muzej. No, muzejski predmeti, kao ni zaduženi za brigu o njima, napisala je direktorica, nijesu ni u tom prostoru  bezbjedni.

Na ideju o gradnji novog objekta u kojem bi bio smješten pljevaljski muzej, očigledno, odavno se zaboravilo. „Prethodno su bile predložene dvije lokacije za objekat Muzeja, u parku ispod pošte, gdje je idealna pozicija za ustanovu kulture, i druga na prostranoj zaravni na obodu brda Stražica, u blizini meteorološke stanice, koja je u opštinskom vlasništvu. Nijedna nije prihvaćena“, podsjeća se u  Programu rada.

Iako je minulih godina ulagano u eksterijer, ni objekat Zavičajnog muzeja u Kolašinu nije bez problema. Branislav Jeknić, direktor Centra za kulturu, u okviru kojeg je i Muzej, za Monitor kaže da je neophodno da se ove godine uradi projekat renoviranja unutrašnjosti muzeja.

„Projekat muzeja koji je rađen u ranijem periodu je stručno odrađen u domenu građevinskih radova i određenih postavki, ali su potrebne određene dopune u projektu za koje su potrebna velika sredstva. Potrebno je uraditi novi projekat električnih instalacija, kako bi se omogućilo grijanje i instalacija uređaja za regulaciju optimalnih uslova u depou u kojem se nalaze umjetničke slike“, objašnjava on.

Tvrdi da je kolašinskom Muzeju potreban projekat video-nadzora i interneta, te galerijskog prostora (spuštenog plafona, rasvjete i sistema za kačenje slika u galeriji). Kada se svi ti poslovi okončaju, naglašava, potrebno je uraditi novi savremeni plan izlaganja Muzeja i digitalnu prezentaciju.

Kolika će biti šteta neadekvatnog čuvanja vrijedne baštine, koja je dio zbirki muzeja na sjeveru, tek treba da se utvrdi, ukoliko za to bude volje. Takođe, bilo bi očekivano i da se utvrdi odgovornost svih koji su doprinijeli da godinama vrijedno nasljeđe bude smješteno daleko od očiju javnosti u neadekvatnim uslovima. Sagovornici Monitora ukazuju i na potrebu povećanog ulaganja u obuku stručnog kadra, kao i da se pronađu alternativna rješenja za bolje upravljanje i zaštitu kulturnih dobara.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo