Povežite se sa nama

Izdvojeno

SUDSKI EPILOG EKOCIDA U PLJEVALJSKIM RIJEKAMA: Sistem pao na ispitu

Objavljeno prije

na

Uzimanje uzoraka iz pljevaljskih rijeka, nakon pomora ribe u ljeto 2019. godine, nije urađeno prema propisima i standardima. Tom konstatacijom vještaka zaključen je sudski postupak. Civilni aktivisti tvrde da bi trebalo utvrditi da li je zaista i ko napravio propuste. Ali ne očekuju da će se to desiti

 

Osnovni državni tužilac (ODT) u Pljevljima Milivoje Tomčić odustao je od krivičnog gonjenja Elektroprivrede Crne Gore i četvorice rukovodilaca u Termoelektrani (TE) Pljevlja. ODT ih je, prvobitno, teretio za pomor velike količine ribe u rijekama Vezišnici i Ćehotini, početkom jula 2019. godine,  usljed ispuštanja otpadnih voda sa deponije Maljevac. Na toj lokaciji odlaže se otpad koji nastaje kao nusprodukt rada Termoelektrane.

Sudski proces je prekinut nakon što je vještak Snežana Didanović na ročištu u pljevaljskom sudu izjavila  da ne ostaje pri svom nalazu o uzrocima koji su doveli do uginuća ribe. Didanović je pred sudom kazala da uzorci vode iz rijeka nisu uzeti u skladu sa standardima te da se zbog toga ne može sa sigurnošću utvrditi uzrok pomora ribe. Objasnila je „da je tokom suđenja došla do novih činjenica koje ukazuju da njen nalaz ne može biti validan“. Čak je i zahvalila advokatima odbrane koji su joj „tokom postupka ukazali na činjenicu kako je uzet uzorak vode“.

Odbrana je, naime, na jednom od ranijih ročišta, tvrdila da je ispitivanje ribe izvršeno četiri dana nakon uginuća i da su ispitani samo uzorci iz Ćehotine, a ne i Vezišnice. Rečeno je i da su vode za analizu uzele nestručne osobe, ribolovci SRK Lipljen, te da uzorci vode nisu uzeti u skladu sa Vodičem o uzorkovanju iz 2016. godine. Navodno, uzorkovanje su radile „za to nekvalifikovane osobe u neadekvatnim posudama“ (plastičnim bocama, prim. Monitora).

Bojana Knežević, specijalista hemijske tehnologije iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), svjedočila je tokom postupka da su prilikom uzimanja uzoraka iz pljevaljskih rijeka primjenjivana pravila i standardi. Prema njenom mišljenju, nije važno što je voda uzorkovana plastičnim flašama. Za uzorkovanje i transport vode iz Ćehotine, objasnila je ona,  bio je odgovoran ekološki inspektor.

Do zakljčenja ovog broja iz pljevaljskog ODT Monitoru nijesu odgovorili na pitanje da li će zbog neadekvatnog sporovođenja postupka uzimanja uzoraka nekoga teretiti. Takođe, ni na pitanje da li je odustajanjem od krivičnog gonjenja slučaj pomora ribe konačno zatvoren. Minulih dana nije bilo ni naznaka da će nadležene inspekcije snositi odgvornost, zbog, kako tvrde iz NVO sektora, uništenog sudskog procesa. U civilnom sektoru su sigurni da je na slučaj „stavljena tačka“.

Milorad Mitrović iz NVO Breznica kaže da ne očekuje da će pred sudovima više biti riječi o pomoru ribe u Vezišnici i Ćehotini. „Ne očekujem da će se išta više dešavati. Viši sud će potvrditi presudu. Za pomor ribe, koji je najveći u istoriji ovog kraja, neće niko snositi odgovornost. Kao što nije ni minulih 40 godina, koliko traje ispuštanje otpadnih voda TE u pljevaljske rijeke. Jedino je jasno da se pod hitno mora mijenjati sistem, jer mijenjati ljude nije dovoljno“, kaže sagovornik Monitora.

Epilog pomenutog sudskog postupka pokazao je „nemoć i zarobljenost pravosudnih institucija“, tvrdi za Monitor ekološki aktivista Denis Mekić. „Aboliranje odgovornosti za ekocid predstavlja krajnje negativan primjer ostalim zagađivačima. Takođe, pokazuje i nedovoljnu spremnost države u rješavanju pitanja zaštite životne sredine iz Poglavlja 27. Ako se ne krene sistemski u rješavanje ovakvih problema, pitanje je dana kada će se ponovo desiti slični ekocidi. Slično se već desilo i na Limu“, kaže aktivista GI Sačuvajmo rijeke Crne Gore.

Predsjednik SRK Lipljen Vaso Knežević kaže da su „i tužilaštvo i sudstvo pali na ispitu“. On tvrdi da se još jednom pokazalo kako je Elektroprivreda „država u državi“, iznad zakona i svih sankcija. „Nadam se da će novo rukovodstvo EPCG ispraviti dosadašnji odnos prema Pljevljima i životnoj sredini u toj opštini. I da će im jedna od prvih aktivnosti biti priznanje krivice i ispravljanje nepravde, koja se nije desila samo u junu 2019. godine već traje decenijama“, očekuje Knežević.

Crnogorsko društvo i pravni sistem, odustajanjem osnovnog državnog tužioca od krivičnog gonjenja optuženih za ekološki incident, dotakli su dno, smatraju u pljevaljskoj NVO Legalis. Iz te organizacije su pozvali nadležne u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da preispitaju stručnost, nezavisnost i rad svoje službenice Didanović.

„Sudski vještak, tužilaštvo i sudstvo su pokazali da im nije bitna ekologija i zaštita životne sredine u Pljevljima i da su morali da udovolje odlazećim moćnicima iz EPCG koji decenijama uništavaju životnu sredinu u Pljevljima. Zbog čega i kako se ekološki vještak predomislio, sigurno je predmet istrage drugih organa, ali sudeći prema prvobitnim reakcijama nadležnih institucija, na ovaj slučaj stavljena je tačka, a tužilaštvo i sudstvo su pali na testu nezavisnosti i nepristrasnosti”, tvrde u toj NVO.

Odustajanjem od krivičnog gonjenja za pomor ribe u Ćehotini sudstvo i tužilaštvo su pokazali da su „nesposobni da slučaj procesuiraju valjano do kraja i kazne zagađivača“, smatraju iz Koalicije 27. I Demokrate su u jednom od saopštenja, nakon prekida sudskog postupka, kazali da  „postoji sumnja na tešku korupciju, konstruisanje i izvrtanje činjeničnog stanja zarad aboliranja odgovornosti predstavnika EPCG”. Oni su pozvali nadležne da detaljnije ispitaju te sumnje.

Inače, Zakonom o inspekcijskom nadozoru, postupak uzimanja uzoraka je  precizno definisan. Tako, u Članu 43 piše da je prilikom uzimanja uzoraka inspektor obavezan da  sačini zapisnik o uzimanju uzoraka, te uzorke zapečati i propisno označi. Takođe i da „pod istim uslovima i u isto vrijeme uzme najviše tri uzorka u količini potrebnoj za ispitivanje“.

Trebalo je da prođe 20 mjeseci pa da saznamo da sve to i nije tako prosto i jednostavno. Ili je, ipak, nešta drugo u pitanju.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada

 

 

 

Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.

Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.

Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.

Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.

Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.

Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim

Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo