Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDSKA KALVARIJA OPŠTINE ULCINJ: Sporovi pojeli godišnju platu

Objavljeno prije

na

Vijest o blokadi žiro-računa Opštine Ulcinj bila je 20. oktobra jedna od najvažnijih informacija u medijima. Tog dana je postala izvršna odluka Višeg suda u Podgorici prema kojoj je Opština Ulcinj dužna da isplati potraživanje advokatu iz Rožaja Nuši Kalaču. To potraživanje je ranije ispostavila firma Progres iz Pirota, koju je Kalač cesijom otkupio, a odnosila se na eksproprijaciju parking prostora iznad bivšeg hotela Galeb i saobraćajnice prije više od tri decenije.

Odlukom Višeg suda u Podgorici Opština Ulcinj je obavezana da isplati iznos od oko 320 hiljada, što uz zakonsku zateznu kamatu i troškove postupka, dostiže cifru od oko pola miliona eura.

Iz Opštine su saopštili da bi ukoliko ova odluka postane izvršna, to dovelo do teškog stanja u finansijama Opštine Ulcinj. Pozvali su na reakciju Vrhovno državno tužilaštvo izražavajući sumnju da u ovim postupanjima ima i koruptivnih elemenata.

O ovom slučaju upoznate su i druge instance u zemlji, pa se u lokalnoj upravi nadaju da će ovih dana Osnovni sud u Ulcinju donijeti odluku da se žiro-račun Opštine deblokira dok se ne donese odluka o reviziji, za što je zatraženo izjašnjenje viših sudskih instanci, te sprovede postupak za zaštitu zakonitosti.

„Od početka 2014. do danas je sa računa Opštine Ulcinj, uglavnom zbog sudskih odluka za sporove koji traju duže od tri decenije, skinuto nešto manje od dva miliona eura. Za nas je to veliki novac, odnosno dovoljno za zarade zapošljenih u jednoj godini”, kaže gradonačelnik Fatmir Đeka.

Inače, od kada je on preuzeo funkciju predsjednika Opštine, krajem februara 2014. godine, žiro-račun je bio u blokadi trećinu tog perioda. U pitanju su uglavnom zaostali sporovi koji se vode decenijama, ili se pak plaća po osnovi tzv. izgubljene dobiti privrednim društvima ili osobama koje su tužile Opštinu zbog njenih odluka.

Tako se, na primjer, već deceniju Opština sudi u predmetu poznatom kao Partizanski put, i po tom sporu je toj srpskoj firmi uplaćeno 1,3 miliona eura. U Opštini se nadaju da bi bar sredstva po osnovu kamate, u visini od 700 hiljada eura, mogli da povrate, jer je Vrhovni sud usvojio reviziju po tužbi opštinskog Sekretarijata za zaštitu imovine. „Angažovali smo advokatsku kancelariju, jer ovo rješenje treba da se prizna u Srbiji da bi Partizanskom putu bio blokiran račun”, kaže sekretar Sekretarijata Gzim Hadžibeti koji ističe da Privredni sud u Podgorici tek treba da utvrdi da li je ta srpska kompanija uopšte imala pravo na kamatu i u kom iznosu.

Za Opštinu Ulcinj je svakao najvažnije da je famozni slučaj „K 1″ vraćen na ponovno razmatranje pred Privrednim sudom jer je početkom ove godine, tužilac u sporu, Rekreaturs a.d., koja je dio Atlas grupe biznismena Duška Kneževića, potraživao čak 10,5 miliona eura! Predmet tog trodecenijskog spora je naknada štete zbog nezakonitog rada organa Opštine zbog štete prouzrokovane rušenjem bespravnih montažnih objekata SIZ-a za rekreaciju Kosova na ulcinjskoj Velikoj plaži.

No, za razliku od drugih slučajeva, u ovom sporu je Opština Ulcinj angažovala dobre advokate, a kao učinkovit pokazao se i politički i medijski pritisak na sudsku vlast koja je tek tada odlučila da taj predmet izuzme iz ruku sudije Milice Popović.

,,Bila je to prva velika dobijena bitka na putu odbrane pravde i istine, kao i spašavanja Opštine Ulcinj od organizovane pohare koju godinama spremaju domaći tajkuni u sprezi sa sudskim vlastima”, ocijenio je potpredsjednik Opštine Safet Beci.

Odvijanje ovog sudskog spora relaksiralo je lokalnu vlast, iako još uvijek lebdi u zraku prigovor o nenadležnosti Privrednog suda za ovu vrstu spora. Sama primjedba advokata Opštine Ulcinj da se više od 30 godina suđenje odvija pred nenadležnim sudom čini ovaj spor pravim skandalom.

A skandal je, naravno, bio i slučaj kada je Opštini Ulcinj 2012. godine prinudno naplaćeno oko 260 hiljada eura zbog duga manjeg od 10 hiljada eura!? Riječ je o slučaju Otrantkomerc, takođe starom tri decenije.

„Uvjereni smo da će sud uvažiti naš zahtjev za uklanjanje nepravilnosti u postupku izvršenja”, kaže Hadžibeti i dodaje da je i Viši sud taj postupak vratio na ponovno razmatranje.

Ukoliko bi se uvažili zahtjevi Opštine, onda bi se samo po osnovu slučaja Partizanski put i Otrantkomerc u gradsku kasu vratilo 950 hiljada eura.

Potpredsjednik Beci ističe da je pred lokalnom upravom još mnogo izazova. “Zadovoljan sam novim pristupom zastupanja pravnih sporova i nadam se da se zbog nečijeg nemara, javašluka ili moguće i prljavih dilova iz opštinske kase neće više izliti ni jedan jedini cent”, dodaje on.

U opozicionim strankama ističu da se informacija o sudskim sporovima mora naći na dnevnom redu lokalnog parlamenta. Ukazuje se takođe na zaključke tog doma od prije nekoliko godina kada je navedeno da se mora oformiti stručni tim koji će pratiti te sporove, predlagati mjere i akcije koje treba preduzimati kako se Opština ne bi našla pred bankrotom.

Takva mogućnost je otklonjena jer će do kraja ove godine Opština Ulcinj sa Ministarstvom finansija postići sporazum o sanacionom planu, u vrijednosti od oko 5,5 miliona eura. Na taj način će dug Opštine i javnih preduzeća čiji je ona osnivač doći na nulu, kažu u lokalnoj upravi i ističu da će se time osloboditi i viška zapošljenih.

No, prema mišljenju predsjednika Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omera Bajraktarija, ključni razlog finansijskih problema Opštine Ulcinj su njeni nedovoljni prihodi, koji ne odgovaraju situaciji na terenu. ,,Naš cilj treba da bude da pojačanim radom i angažovanjem povećamo prihode. A to se ne poklapa sa mjerama iz Sanacionog plana”, tvrdi Bajraktari, koji, inače, obavlja funkciju menadžera Opštine Ulcinj.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo