Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA KATASTRA IZVORIŠNIH VODA: Ukradena vojna tajna

Objavljeno prije

na

Može li se ući u trag kapitalnom dokumentu pod nazivom Katastar izvorišnih voda na području opština Berane, Andrijevica i Petnjica, koji je kao vojna tajna sačinjen prije trideset godina? Ili će, možda, taj dokument, koji je plod ogromnog timskog rada i truda svojevremeno uloženog u njegovu izradu, ostati „izgubljen”?

Novi kadrovi u Sekretarijatu za poljoprivredu beranske Opštine intenzivirali su potragu za tim izuzetno vrijednim dokumentom, koji je iz arhive službe nestao bez traga prije nekoliko godina, tokom prethodne lokalne vlasti.

Riječ je o dokumentu koji je čuvan više od četvrt vijeka, sa željom da jednom bude iskorišćen u komercijalne svrhe. Originalni dokument najvjerovatnije je ukraden, a tretira se kao da je stradao u požaru, kada je izgorio poslovni centar Evropa, iznad kojeg su se u to vrijeme nalazile kancelarije Sekretarijata za poljoprivredu.

Načelnik ovog Sekretarijata Ranko Šćekić priča da je, od kada je preuzeo dužnost, postavio sebi zadatak da uđe u trag ovom dokument, za koji kaže da je od neprocjenjive vrijednosti.

„Ja prosto nemam riječi i ne bih mogao da vam kažem kolika je vrijednost tog dokumenta. Najtačnije je reći da je vrijednost neprocjenjiva. Taj dokument se u vrijeme kada je rađen vodio kao vojna tajna. Ne znam kada je s njega skinuta oznaka tajnosti, ali je ta oznaka do trenutka nestanka stajala na njegovim koricama”, kaže Šćekić.

On se zato što je dokument bio od značaja za vojsku, nada da bi jedan primjerak mogao biti negdje u vojnim arhivama.

„U državnom sam arhivu tražio i ovih dana dobio odgovor da ga nema. Ostalo je još da provjerimo neke depoe, gdje su neselektivno sklonjeni stari materijali iz Opštine, kao što su depoi u Spomen kući vojvode Gavra Vukovića. Tamo je bivša DPS vlast neselektivno lagerovala ogromnu opštinsku arhivsku građu. Nadam se, ipak, s obzirom na značaj, da bi Vojska Crne Gore morala imati jedan primjerak katastra izvorišta”, napominje Šćekić.

Ovaj poljoprivredni inženjer podsjeća da je katastar izvorišnih voda svojevremeno izradio tadašnji Zavod za urbanizam i projektovanje iz Ivangrada, i da je kao vrlo vrijedan dokument čuvan u resornom Sekretarijatu više od trideset godina.

„U tom obimnom dokumentu koji je nastao kao plod dvogodišnjeg terenskog rada, dati su podaci za tri hiljade izvora na području sadašnjih opština Berane, Andrijevica i Petnjica – o kapacitetu i temperaturi vode u četiri godišnja doba, nadmorskoj visini, načinu prilaza, široj i užoj lokaciji, geološkom sastavu okoline, mogućnosti kaptiranja, kao i mogućnosti eventualnog zagađivanja”, priča Šćekić.

On dodaje da su sva izvorišta vrlo precizno locirana, i da je uz te podatke bila priložena skica i topografska karta na kojoj su ucrtani.

„To su bili izuzetno vrijedni podaci. Svako izvorište je ispitano u pogledu fizičke, hemijske i bakteriološke ispravnosti vode. To je već nešto što je promjenljivo i što bi trebalo ponoviti, ali svi ostali podaci su trajni i vrlo precizni”, kaže načelnik Sekretarijata za poljoprivredu.

Upravo na osnovu ovog dokumenta utvrđeno je da na terenu koji je obuhvaćen istraživanjem, a koji se sada prostire na tri opštine, postoji najmanje trideset izvora pitke vode koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli da se koriste u komarcijalne svrhe, ali do sada ni jedan nije za to upotrijebljen, ne računajući one koji se upotrebljavaju za snabdijevanje naselja.

„Naravno, od tih tri hiljade izvora nijesu svi za komercijalne svrhe. Ali preko trideset ima kapacitet od pet do 50 litara u sekundi. Među njima bi se sigurno nekoliko našlo koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli biti ponuđeni za koncesije. Mi znamo šta to znači. Ako bi se neko pojavio i izgradio makar jednu fabriku za flaširanje, to bi za ovu siromašnu sredinu bio dobitak”, kaže Šćekić.

Načelnik Sekretarijata za poljoprivredu zaključuje da bi zbog svega toga najpreči zadatak bio da se ovaj dokument od neprocjenjive vrijednosti čim prije pronađe.

„Da taj posao počne iznova da se radi, ko zna koliko bi vremena i novca trebalo da se svi ti podaci ponovo prikupe. Simptomatično je da smo poslije tog požara pronašli ostatke mnogih drugih dokumenata, ali od ovog velikog, debljine petnaest centimetara i dobro ukoričenog, nije bilo nikakvog traga”, kaže Šćekić.

Njegov kolega inženjer Ilija Marković nema dilemu. Po njemu, Katastar izvorišnih voda za nekadašnju ivangradsku opštinu, nije izgorio već je ukraden.

„Siguran sam da je to neko odnio prije požara. Nije problem u tome što je odnio, nego u tome što to nikom ne treba. Ne može se prodati. A Opštini bi taj dokument značio mnogo, jer bi mogao biti informator o mogućnostima komercijalizacije izvorišnih potencijala, odnosno pitke vode”, kaže Marković.

Ni uzroci požara u kojem je do temelja izgorjela zgrada nekadašnjeg hotela Evropa i današnjeg istoimenog poslovnog centra, nikada nijesu utvrđeni. Nije bilo malo onih koji su poluglasno govorili da je požar podmetnut, da bi nikla nova i veća zgrada u glavnoj ulici, koja je do danas nezavršena.

Sve se dešavalo u vrijeme vladavine lokalnog DPS-a i tajkunizacije grada. Da bi relativizovali i umanjili štetu izazvanu ovim požarom, tadašnje gradske vlasti su obećavale da će se izgraditi nova zgrada, a za vrijedni dokument su tvrdili da nikada nije ni postojao u Opštini Berane. Od stručnjaka koji su ga za potrebe vojske i Opštine izrađivali prije AB revolucije, danas neki nijesu među živima, ili više nijesu u Beranama.

Da je dokument pod tim nazivom postojao i da je dugo nosio oznaku vojne tajne, svjedoče još samo inženjeri u resornom Sekretarijatu. Načelnik tog Sekretarijata Ranko Šćekić Monitoru je rekao da će se ovih dana obratiti dopisom Vojsci Crne Gore, s nadom da je u njihovim arhivama negdje ostao drugi primjerak vrijednog dokumenta.

Ili ga prije treba tražiti u nekoj privatnoj arhivi?

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo