Povežite se sa nama

MONITORING

SUDBINA KAP-a: Šta se mulja u crvenom mulju

Objavljeno prije

11 godina

na

kap-crveni-mulj

Pitanje je dana, kažu, kada će Veselin Perišić, stečajni upravnik KAP-a i ukrajinski biznismen Roman Denkovič, vlasnik firme Politropus Alternative iz Tivta, potpisati ugovor o prodaji bazena crvenog mulja. U istom paketu, za iznos od 450 hiljada eura, otići će i Institut za istraživanje i razvoj aluminijuma i KAP-ovo zemljište u Spužu.

Upućeni prenose kako se potpisivanje ugovora može očekivati krajem ove ili početkom sledeće sedmice. Ni oni ne mogu sa sigurnošću da procijene šta će zaključenje tog posla donijeti KAP-u, šta Denkoviču i njegovim partnerima a šta Crnoj Gori i građanima.

Prema tumačenju stečajnog upravnika, prodaja bazena crvenog mulja predstavlja ,,srećnu okolnost”. Perišić se poziva na stručne procjene prema kojima taj dio imovine KAP-a ,,ima veći teret nego vrijednost”. Tu je i konkretna opasnost od ekološke katastrofe. ,,Sadržaj bazena je na gornjoj granici i postoji opasnost od prelivanja. To bi značilo da bi bila ugrožena rijeka Morača i okolna naselja…”, naveo je Veselin Perišić.

Stečajnog upravnika obradovalo je i to što je Alternativa dostavila biznis plan o ulaganjima vrijednim 50 miliona i zapošljavanju 300 radnika. ,,Planiram da radim reciklažu crvenog mulja, izgradim fabriku za reciklažu tog i drugog otpada. Razdvajaćemo metale, kalcijumski i silikatatni dio i proizvoditi korisne proizvode”, najavio je Roman Denkovič u razgovoru za Vijesti.

Čitaoci Dana su ostali pomalo zbunjeni kada su od istog čovjeka dobili i dodatna objašnjenja : ,,Djelotvorne tehnologije za recikliranje crvenog mulja još nema”, kazao je Denkovič. ,,Postoje prototipovi i pokušaji kod

Britanaca i Grka, dok u Rusiji i Ukrajini pokušavaju reciklirati mulj u tri faze, što je preskupo”. On, naveo je, radi na novom rješenju ,,koje se u svijetu ne primjenjuje”, i za koje je neophodno, uz fabriku, imati makar 10-12 hektara zemlje. Vlasnik Politropusa precizira da će tu fabriku izgraditi za neke četiri godine.

Mogu li pomenute nepoznanice predstavljati problem za budući biznis? Prema već viđenim standardima, Politropus Alternative nije kompanija o čijoj se poslovnoj istoriji i vlasnicima možete informisati na brz i jednostavan način. Naprotiv. Sve što znamo o toj kompaniji jeste da je Denkovič, bivši pomorac, vlasnik 30 odsto njenih akcija. Ostatak je u posjedu of-šor kompanije. To je to.

Mogućnost reciklaže crvenog mulja, teoretski, nije novina. ,,Crveni mulj se, nakon određene prerade, može koristiti za proizvodnju cementa i keramike, u naftnoj industriji kao pigment, kao flokulant (bistrilo) za obradu otpadnih voda onečiščenih metalima…”, navodi Dinko Knežević, profesor Univerziteta u Beogradu.

,,Centar za ekotoksikološka ispitivanja iz Podgorice je utvrdio da se pepeo iz Termoelektrane u Pljevljima, crveni mulj iz KAP-a i grit (toksična smjesa koja ostaje nakon pjeskarenja brodova) iz Tivta, mogu preraditi u apsolutno bezopasan material”, obznanila je nedavno Ana Mišurović, predsjednica borda CETI-a, navodeći da su nadležni o tome obaviješteni još prije koju godinu.

Prema podacima o poslovanju KAP-a koje su za sobom ostavili menadžeri Deripaskinog CEAC-a, dijelom industrijskog otpada iz ove fabrike već se trgovalo radi reciklaže. ,,Do oktobra 2010. godine izvezeno je 23.000 tona anodnog ostatka, dok je od ugovorenih 500 tona otpada silumina realizovan izvoz 100 tona…”, navode nekadašnji menadžeri KAP-a. I oni su naglašavali kako je ,,posebno važna mogućnost ponovnog iskorišćavanja crvenog mulja, na primjer za proizvodnju crijepa…”.

Zašto su, onda, bazeni crvenog mulja i dalje ekološka bomba u srcu Crne Gore? Milenko Drakić, ekspert za aluminijsku industriju tvrdi: ,,Problem sa bazenima crvenog mulja niko u svijetu još nije riješio, jer su troškovi saniranja previsoki. U svakoj fabrici glinice situacija sa bazenima crvenog mulja je katastrofalna…”. Drakić naglašava: ,,Siguran sam da kupac bazena crvenog mulja nema iskustva u saniranju bazena koji su puni otrovne prašine”.

U Agenciji za zaštitu životne sredine kažu kako o Denkovičevim planovima znaju samo ono što su mogli pročitati u novinama. „Iz Politropus Alternative nam se još nijesu obraćali”, potvrdio je direktor Agencije Ervin Spahić.

Uz prodaju KAP-ovih bezena crvenog mulja, prihvaćene su i ponude za Preradu, Valjaonicu i Livnicu. Tako je stečajna masa postala bogatija za nekih 3,5 miliona eura. Međutim, postoji bojazan da su, istovremeno, potencijalni kupci iz svijeta aluminijske industrije odbijeni od nauma da se lociraju u Zetskoj dolini.

Predstavnik njemačke HGL-a Daniel Kluting je nakon prvog tendera za prodaju imovine KAP-a pojasnio da je njihov plan izgradnja nove fabrike aluminijuma, koju bi povezali sa Rudnicima boksita i fabrikama prerade. Kluting je tada pomenuo i investicije vrijedne 700 miliona eura.

Nakon prodaje bazena crvenog mulja postavlja se pitanje – da li je u Dajbabama moguća dalja prerada boksita i proizvodnja glinice? Ili je predstojeća prodaja bezena A i B istovremeno i najava skorog gašenja još jednog, nekada velikog, nikšićkog preduzeća?

Na prvi pogled čini se kako tu nema problema – Denkovič i partneri bi čak mogli biti srećni činjenicom da će neko dosipati sirovine u njihove rezervoare za proizvodnju građevinskog meterijala. Upozorava iskustvo nekadašnjih vlasnika Željezare. Njima je biznismen Miodrag Daka Davidović ispostavio račun za odlaganje otpada (nakon što je kupio deponiju). Da li će neko biti naivan da se izloži riziku? Kluting je saopštio da HGL diže ruke od KAP-a.

A šta će novi vlasnici KAP-ovih fabrika prerade raditi u slučaju da se ne pojavi kupac Elektrolize? Da li će i oni baciti svoj novac?

U podtekstu pregovara o sudbini KAP-a provlači se priča o proglašenju industrijske zone na prostoru koji okružuje nekadašnji Kombinat. Riječ je o, potencijalno, izuzetno vrijednom zemljištu. Izgleda da dio Vlade i neki potencijalni kupci o tome znaju mnogo više od drugih. Za koga je to dobro, kazaće nam se uskoro.

Pare ili život

U KAP-ovim bazenima A i B nalazi se, procijenjuju stručnjaci, nekih 7,5 miliona tona crvenog mulja. Bazen A, koji više nije u upotrebi, svojevremeno je obložen nepropusnim materijalom. Optimisti se, zato, nadaju da ništa od 3,5 miliona tona mulja koje se nalaze u njemu nije dospjelo u podzemne vode. Pesimisti upozoravaju da je rok trajanja materijala kojim je bazen obložen prije nekih 45 godina odavno istekao.

Sa bazenom B nema takvih dilema – on je predviđen za odlaganje suvog crvenog mulja, pa se računalo da mu ne treba nepropusna obloga. KAP se, međutim, zbog tehnoloških problema, vratio na praksu mokrog odlaganja otpada, tako da su četiri miliona tona crvenog mulja iz ovog bezena godinama u direktnom kontaktu sa podzemnim vodama iz sliva Skadarskog jezera.

O opasnostima od KAP-ovih bazena svjedoči i događaj iz oktobra 2010. kada je iz rezervoara crvenog mulja mađarske kompanije MAL, nakon njegovog urušavanja, isteklo 700.000 kubnih metara otpada (u Dajbabama je, zvanično, skladišteno nekih 450 hiljada kubika).

Crveno blato pokrilo je 800 hektara zemljišta. ,,Ono bi moglo biti neutralizovano posipanjem gipsa iz poljoprivredne avijacije”, saopštili su stručnjacu, ,,poslije posipanja gipsa, uslijediće uklanjanje oko dva centimetra zagađene zemlje, kako bi se zaštitili izvori vode i kako bi se zaustavilo širenje crvenog blata”. Poseban problem je, ispostavilo se, bilo to gdje ostaviti zemlju, na kojoj, navedeno je, ,,ako bi ostala tu gdje jeste, ne bi moglo ništa da se uzgaja punih 30 godina”.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo