„Gladni smo. Hoćemo da radimo. Radnici nijesu napravili ni euro minusa preduzeću, već su nam odbijali poreze i doprinose na plate. Gdje su otišla ta sredstva? Tri puta nam se smanjivala plata, a nijednom se nijesmo pobunili”, počeo je svoje izlaganje pred odbronicima SO Herceg Novi, Mladen Krivokapić, predstavnik radnika još jednog privrednog giganta, Jadranskog Brodogradilišta Bijela (JBB), koje je na volšeban način otišlo u stečaj.

,,Brodogradilište je jedno bogato preduzeće koje može da radi i koje ima perspektivu ali je namjereno nekom prijatelju ili poslovnom partneru i zato neće da ga privatizuju kao što bi trebalo da se privatizuje. Oni hoće da ga kupe kao suvu imovinu i hoće da dođu ovdje i da za 5 miliona eura, po cijeni polovine jednoga doka, kupe čitavo privredno preduzeće a radnike da otjeraju kući”, kazao je predsjednik Komisije za praćene privatizacija, Janko Vučinić.

Obraćajući se radnicima Brodogradilišta, koji se od prvog jula, kada je uveden stečaj, okupljaju ispred kapije firme, Vučinić je poručio da je za trenutno stanje u Bijeloj isključivo kriva crnogorska Vlada i menadžment JBB. Jer u protivnom, zapitao se Vučinić, kao bi bilo moguće da od ne tako davno uspješnog preduzeća, se došlo do situacije da se u frimi u kojoj je ,,2011. godine neko dobio nagradu za uspješno poslovanje, a za četiri godine se došlo u situaciju da radnici traže svoja prava na ulici”.

,,.Kako to sad odjednom da se poreska uprava pojavi i traži potraživanja, zašto to nije urađeno kao naprimjer sa Elektroprivredom da taj dug se konvertuje u akcije? Zato što im treba JBB kao imovina i bez radnika da bi se neko žestoko ugradio na vašoj muci i da bi vas istjerao iz ovoga Brodogradilišta”, poručio je Vučinić radnicima kojih je 200 i koji su rekli da neće odustati od okupljanja ispred kapije svog, sada već bivšeg preduzeća, dok im se ne ispuni ono što im po zakonu pripada.

To je prije svega povezivanje radnog staža za 5 i po godina, od 2009. godine, pa onda i isplata plata za pola marta, april, maj i jun, zaostalih zimnica, stanarina, kao i sredstava iz stambenog fonda u koji je menadžment bio dužan da uplaćujuje 2 odsto od bruto zarada godišnje.

,,Mi samo tražimo ono što nam pripada”, poručuju radnici. S druge strane Poreska uprava, na osnovu čijeg zahtjeva je i uveden stečaj, najviše potražuje od Brodogradilišta – oko 6 miliona eura za poreze i doprinose za tadašnjih skoro 400 radnika. Sporazumni raskid radnog odnosa i otpremnine dobilo je uoči stečaja, 126 radnika koji su se ranije prijavili za odlazak. Prošle i pretprošle godine sporazumni raskid je potpisalo još po toliko radnika i svi su isplaćeni. Ostalo je još 194 radnika koji su dobili rješenja o otkazu. Pored njih tu je i 70 radnika koji imaju više od 30 godina radnog staža koji po novom Zakonu o stečaju stiču pravo na penziju.

,,Kako se mogu osjećati kada poslije toliko godina, odjednom, mi kažu da više ne radim u firmi u kojoj sam proveo cijeli svoj radni vijek i koja mi je bila jedini izvor egzistenicje, meni i mojoj familiji”, kaže za Monitor, Ranko Kovačević kojem je na dan uvođenja stečaja u Jadransko Brodogradilište svega sedam dana nedostajelo da upotpuni 30 godina radnog staža u jednoj od nekada najznačajniijih firmi u Crnoj Gori.

,,Sada zbog tih sedam dana ne mogu ni u penziju i stojim ovdje sa kolegama ispred kapije Brodogradilišta osjećajući se kao da nikada nisam ušao u tu kapiju, eto to su nam napravili ljudi koji vode firmu”, kaže Kovačević.

Prije nešto manje od tri godine menadžment Brodogradilišta se hvalio da je firmu održao konkurentnom ne izgubivši niti jednog klijenta uprkos vrlo izraženoj krizi u brodogradnji koja traje od 2009. godine. Potom je Brodogradilište, prema podacima objavljenim na sajtu Montenegroberze u prvoj polovini 2013. godine imalo i dobit od 57,47 hiljada eura, da bi godinu kasnije, u prvoj polovini 2014. godine gubitak iznosio 1,35 miliona eura. Tokom prošle godine 86 brodova bilo je na remontu, a u menadžmentu su tvrdili da je riječ samo o manjim opravkama.

Ukupan dug Jadranskog Brodogradilišta Bijela trenutno iznosi više od 13 miliona eura, a imovina je procjenjena na više od 30 miliona. Na zvaničnom sajtu Brodogradilišta uz stoji da vrhunski kvalitet radova potvrđuju i međunarodni sertifikati ISO 9002 i ISO 14000. Brodogradilište je potpuno opremljeno za remont i rekonstrukciju brodova i drugih plovila svih vrsta i namjena, bez obzira na veličinu oštećenja i obim rekonstruktivnog zahvata. Raspolaže sa dva plutajuća doka dužine 250m i 184m, ima operativnu obalu ukupne dužine 1120 metara, poseduje tri remorkera, veliki broj raznih tipova dizalica nosivosti od 2,5 do 50 tona, obimna i raznovrsna energetska postrojenja, savremena komunikaciona sredstva, kao i sve potrebne radioničke kapacitete i opremu.

Brodogradilište je opremljeno i za izradu manjih plovnih objekata kao što su: barže za razne namjene sa i bez vlastitog pogona, pontoni, radne platforme i slično.

Na zvaničnom sajtu stoji i da proizvodi raznovrsnu pomorsku opremu, poput pilona, cjevovoda prečnika od 400 mm pa nadalje, rezervoare i sve vrste čeličnih konstrukcija, uključujući i procesnu opremu.

,,Dugi niz godina se radi na sistematskom uništavanju Jadranskog brodogradilišta i njegovoj pripremi za privatizaciju. Novljani su za Vladu građani drugog reda”, kazala je predsjednica OO SNP HN, Danijela Đurović na pomenutom zasjedanju lokalnog parlamenta, gdje su i vlast i pozicija glasali da Opština kao jednokratnu pomoć pregovaračkom timu zaposlenih obezbijedi 10 hiljada eura.

Po predlogu Zorana Kovačevića iz DPS-a, Opština će predložiti Vladi da kao većinski vlasnik, preko fondova, preuzme obavezu da prije realizacije stečajnog postupka poveže radni staž radnicima Brodogradilišta, a iz stečajne mase podmiri novonastale troškove budžeta. Zatim će predložiti Vladi da prije realizacije stečajnog postupka isplati zaostale zarade i ostale naknade, zimnicu i stanarinu, uz preporuku da se hitno isplati najmanje jedna plata, kao i da pokuša da nađe rješenje u okviru budžetskih rezervi i obezbijedi sredstva za isplatu otpremnina po važećem kolektivnom ugovoru ili, ako to nije moguće, da se u okviru povjerilačkih potraživanja iz stečajne mase obezbijede sredstva za podmirenje otpremnina. SO Herceg Novi će predložiti Vladi da ubrza stečajni postupak i omogući sprovođenje programa remonta, proizvodnje jahti, megajahti, kruzinga i osavremenjivanje postojeće djelatnosti radi podizanja ekonomske održivosti i otvaranja radnih mjesta. Usvojen je zaključak nezavisnog odbornika Obrada Gojkovića da opština traži od Vlade da svim zaposlenim na dan uvođenja stečaja garantuje zadržavanje takovg statusa, kao i zaključak Miloša Konjevića (Novska lista) da Državna revizorska institucija ispita poslovanje JBB-a u poslednjih pet godina i da ga dostavi na uvid javnosti.

,,Šta će nama značiti njihova podrška koju su nam dali danas u skupštini ja ne znam, vidjećemo. Ali ono što znam sigurno je da mi ne odustajemo niti od jednog našeg zahtjeva i da nastavljamo naša okupljanja i proteste dok nam se ne ispune ti zahtjev, ustvari ono što nam po zakonu pripada. Znači i dalje svaki dan ovdje u 7 sati ujutru”, zaključio je Mladen Krivokapić.

Nebojša MANDIĆ