Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sud odlučio – Mugoša je zakon

Objavljeno prije

na

Ledina na Starom Aerodromu koju je kompanija Carine prije tri godine kupila od Glavnog grada i dalje se proteže od novinskih članaka, preko sudova, sve do izvještaja o mogućim slučajevima korupcije. No, i pored toga – sve ostaje isto.

,,Tri godine nakon što je otkrivena afera, Carine i dalje uživaju pravo na sporne parcele, čija namjena je u međuvremenu promijenjena u stambeno-poslovne sadržaje čime je dodatno obezvrijeđen i onako minorni iznos koji je vlasnik kompanije Carine Čedomir Popović platio za 15.000 kvadrata na Starom aerodromu”, tvrde u Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.

HOĆE IM SE: Odlukom gradonačelnika da se promijeni plan za taj dio grada, Popoviću je omogućeno da dodatno zaradi na spornim parcelama kroz izgradnju stanova za tržište.

A na ruku Carinama i gradonačelniku Miomiru Mugoši koji je kreator čitave transakcije ide i najnovija sudska odluka. Viši sud je preinačio presudu Osnovnog suda kojom su ugovori između Glavnog garda i Carina proglašeni ništavnim.

Analogija se nameće: gradonačelnik je u svom poslu sa Carinama uspio da za saigrača dobije Viši sud, po istom principu po kome se državno tužilaštvo svrstalo na njegovu stranu nakon što je Miomir Mugoša sa sinom Miljanom fizički napao urednika i fotoreportera Vijesti. Nepoznanica je samo da li je ta kooperativnost proizvod sistemskih ili ličnih veza.

U MANS-u smatraju da je Odluka Višeg suda u najmanju ruku skandalozna i pozivaju vrhovnu državnu tužiteljku Ranku Čarapić da, uprkos interesima i pritiscima da se ovaj slučaj zataška, procesuira novu krivičnu prijavu te NVO.

Uz to u ovoj NVO koja od početka prati dešavanja oko sporne prodaje zemlje Carinama tvrde da se Viši sud pozvao na akt koji u momentu sklapanja ugovora o prodaji 15.000 kvadrata zemljišta nije bio na snazi, pa samim tim nije mogao ni proizvoditi pravne posljedice.

ISTOPILO SE 11 MILIONA: Suština priče je u tome što je prije tri godine oglašena licitacija za dvije parcele površine 7.158 i 8.047 metara kvadratnih. Na licitaciji su pobijedile Carine koje su ponudile najvišu cijenu – 970 eura po kvadratu jedne parcele i 810 eura po kvadratu druge parcele. Ostali učesnici su sa licitacije pošli ubijeđeni da će Čedo Popović za izlicitirane parcele u gradsku kasu uliti preko 13 miliona eura. No, nešto kasnije se ispostavilo da je Popoviću to bilo premnogo, pa je licitacija poništena, a umjesto da se ide na novu, Glavni grad je koristeći preparcelizaciju kao izgovor, dao Popoviću te iste te parcele po znatno manjoj cijeni – 165 eura po kvadratu.

Glavni grad je time oštećen za – 11 miliona eura.

NIKOME NIŠTA: Zbog sumnje da su upravo za tu sumu oštetili budžet Glavnog grada MANS je prije tri godine podnio krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Miomira Mugoše i tadašnjeg direktora Direkcije za imovinu, Dragana Đukića.

Dejan Milovac, direktor MANS-ovog programa za urbanizam objašnjava kako je Osnovno državno tužilaštvo odbilo ovu krivičnu prijavu krajem 2008. godine, uz obrazloženje da su ugovori sa Carinama zaključeni u skladu sa zakonom. „Tužilaštvo se pozvalo na Odluku o građevinskom zemljištu iz 2002. godine koja nije bila na snazi u momentu zaključivanja ugovora, pa u skladu sa tim nije ni mogla biti osnov za zaključenje ugovora”, kaže Milovac.

Od vrhovnog državnog tužioca zatraženo je da preispita ovakvu odluku Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ali odgovor su uzalud čekali. “Tražili smo da nam se na uvid stave spise istrage koja je vođena godinu dana, ali je tužilaštvo i to odbilo”, kaže Milovac.

MUGI U STRAZBURU: Spornu licitaciju od prije tri godine ne mogu zaboraviti ni neki od njenih aktera. Jedan od njih je Veselin Šofranac, vlasnik firme Šofranac koja se takođe nadmetala za placeve na Starom aerodromu. On je „zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava” podnio reviziju na pravosnažnu odluku Višeg suda u Podgorici kojom je utvrđeno da nema osnova za poništenje kupoprodajnog ugovora između Glavnog grada i kompanije.

Vlasnik firme Šofranac, koji je podnio tužbu Osnovnom sudu, rekao je da je Viši sud donio odluku koja je kod pravnika, sudija i advokata koji su ga konataktirali izazvala čuđenje, jer je preinačena prvostepena presuda koja je prema mišljenju mnogih jedna od najčistijih izrečenih presuda do sada.

Spreman je, kaže on, da sa ovim sporom ide i do Strazbura.

,,Zakonom o građevinskom zemljištu koji je bio u primjeni u vremenu zaključenja osporenih ugovora, precizno je propisano u kojim slučajevima se prenos prava na gradskom građevinskom zemljištu može vršiti bez javnog nadmetanja ili prikupljanja ponuda na osnovu javnog oglasa.Tom odredbom nije predviđena mogućnost da kompletiranje urbanističke parcele može biti osnov za prenos prava na gradskom građevinskom zemljištu neposrednom pogodbom,” naglašava se u reviziji, dodajući da je Glavni grad po svemu sudeći pripremao teren za prodaju, tj. dokompletiranje ove parcele.

Revizijom se predlaže da Vrhovni sud Crne Gore ukine presudu Višeg suda i predmet vrati na ponovno suđenje dragom vijeću ili, pak, usvoji reviziju i preinači pobijanu presudu na način što će potvrditi presudu Osnovnog suda.

A ko će ovoga puta biti jači – Mugoša ili zakon? „Teško” pitanje.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo