Povežite se sa nama

FOKUS

SUBOTIĆEVA SARADNICA NUDI OTKUP BANKARSKIH DUGOVA PORODICE MINISTRA BRANIMIRA GVOZDENOVIĆA: Cane se vraća na Sveti Stefan?

Objavljeno prije

na

Of-šor kompanija Weripo consulting Inc, koju prema našem izvoru zastupa Olivera Ilinčić, bivša direktorica u Futuri plus Stanka Subotića Caneta, ponudila je nedavno NLB Montenegro banci million eura da otkupi dugovanja podgoričke kompanije Planet, povezane sa ministrom uređenja prostora Branimirom Gvozdenovićem.

Radi se o više kredita koje je ta firma, čiji je osnivač Gvozdenovićev pašenog Ljubiša Šestović, povukla prije nekoliko godina radi gradnje stambenog kompleksa na samoj obali, u Pržnu. Prema podacima iz katastra, na tim nekretninama na potezu Svetog Stefana upisane su hipoteke zbog četiri kredita koje je kompanija Planet od jeseni 2010. do proljeća 2011. godine uzela u NLB banci, ukupno – tri i po miliona eura. Toliki je i trenutni dug Planeta.

Planet je milionske kredite od NLB-a dobio za vrijeme stare uprave u banci, kada je jedan od direktora NLB-a bio Darko Radunović, sadašnji izvršni direktor Prve banke braće Đukanović. Radunović je inače školski drug i blizak prijatelj Branimira Gvozdenovića.

Ukoliko bi NLB banka prihvatila ponudu, misteriozna of-šor kompanija došla bi do nekretnine vrijedne više miliona na Svetom Stefanu za samo milion eura.

Prema informacijama i izvorima Monitora, nova uprava NLB banke nije za sada prihvatila ponudu Weripo consulting Inc. ,,Domaći kadrovi u banci su bili za to da se prihvati ponuda, ali Slovenci su uzdržani i to je sada na ledu”, kaže za Monitor dobro upućen izvor.

Ilinčićeva se pominjala u više istraga crnogorskog tužilaštva, povezanih sa sumnjivim bankarskim transakcijama i trgovinom nekretninama. Ova bivša direktorica deviznog sektora u Narodnoj banci Jugoslavije postala je 2004. godine savjetnica Svetozara Marovića, u vrijeme dok je on bio na čelu Srbije i Crne Gore (SCG), da bi sa te funkcije u junu 2006. postala direktorica Canetove Future plus.

Prema pisanju medija, crnogorsko tužilaštvo vodi istragu o nekoliko sumnjivih poslova Ilinčićeve, među kojima su transakcije obavljane preko firme Good location properties, koja se povezuje sa Subotićem. Preko te kompanije Ilinčićeva je poslovala sa ljudima povezanim sa Svetozarom Marovićem. Njeno ime se pominjalo i u tužilačkoj istrazi oko kompanije SP Luna i nedavne afere Košljun u koju je bila uključena budvanska lokalna vlast.

Ilinčićeva je zastupnica više misterioznih of-šor kompanija, a najveći broj njih dovodi se u vezu upravo sa kapitalom Subotića.

Sumnja da se iza ponude NLB banci krije Subotić, premijerov prijatelj iz duvanskih dana koji je odavno bacio oko na Sveti Stefan, osnovana je.

,,To su povjerljive informacije i lične stvari. Molim vas da ne pišete o tome, jer bi to nanijelo štetu mojoj kompaniji. Znate li vi ko je Olivera Ilinčić?”, kazao je za Monitor Šestović. Na kraju, nakon sugestija da se pisanje odgodi, Šestović je demantovao da Ilinčićeva otkupljuje dugovanja kompanije koju je osnovao.

„Taj posao je u toku. Radi se isključivo o odnosu između banke i mene, i ne mogu da dajem izjave da ne bih ugrozio transakciju. Olivera Ilinčić nema nikakve veze sa ovim poslom. Da li je neko neki papir potpisao, to ne znam”, kazao je za Monitor Dejan Stojović, Šestovićev partner i suosnivač Planeta. On, međutim, ne demantuje da kompanija Weripo consulting Inc stoji iza ponude oko otkupa duga.

Stojović se odnedavno vodi kao jedini vlasnik kompanije, koju je sa Šestovićem osnovao u avgustu 2002. godine. Prema njegovim riječima, Šestović je nedavno napustio Planet zbog finansijskih problema u kompaniji.

,,Vjerujte mi da smo u tim finansijskim problemima dobrim dijelom zbog pisanja Monitora i medija o tome da smo nezakonito dobili dozvolu za gradnju u Pržnu od Gvozdenovića mimo urbanističkih propisa”, kaže on.

Monitor je više puta pisao da kompleks koji je Planet izgradio u Pržnu ne zadovoljava urbanističke standarde, ali da bez obzira na to ima blagonaklonost Gvozdenovića, čije im je ministarstvo izdalo dozvolu za gradnju 2009. godine. Na parceli u Pržnu, na kojoj je ta kompanija izgradila hiljade kvadrata, nekada je bila mala kamena kuća obrasla mediteranskim zelenilom.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) upozoravala je da je Šestović izgradio stambeni kompleks od 4.600 metara kvadratnih u Pržnu, gdje je nacrtom DUP-a bila predviđena gradnja manja za 1.100 kvadratnih metara.

Gvozdenović je potpisao saglasnost na nacrt DUP-a samo dan nakon što je dobio zahtjev od Opštine Budva, povećavši objekat svog pašenoga.

,,Šestović i Stojović su samo cover, to su Branovi poslovi”, kaže za Monitor dobro upućeni crnogorski zvaničnik. Gvozdenović je za Monitor nedavno demantovao da se njegov kapital nalazi u privatnim kompanijama Ljubiše Šestovića i Radenka Radojičića.

Sumnju da je ministar Gvozdenović ipak stvarni vlasnik Planeta u javnosti je pojačalo to što je ministrov pašenog mijenjao djelatnost kompanije i vrstu biznisa u zavisnosti od resora koji bi Gvozdenović preuzimao. A šta god bi započeo, Šestovića je pratila sreća sa tenderima, dozvolama i planovima.

MANS je ukazivao i da je Gvozdenović bio u konfliktu interesa kada je kao ministar uređenja prostora odlučivao u procesu donošenja urbanističkih planova za prostor Bjelasice i Komova, gdje je Šestović posjedovao više parcela. U posjed tih parcela Šestović je došao samo dva mjeseca nakon što je Vlada donijela odluku o pristupanju izradi planske dokumentacije za Bjelasicu i Komove. Posao na izradi planova za Bjelasicu Vlada je dodijelila RZUP-u Aca Đukanovića, premijerovog brata, takođe vlasnika ogromnog kompleksa na Bjelasici.

Dio vrijedne Šestovićeve imovine, narasle u vrijeme Gvozdenovićevog ministrovanja, sada bi za male pare mogao završiti u rukama misteriozne of-šor kompanije.

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, već duže upozorava na trend da se preko of-šor kompanija i sumnjivih fondova otkupljuju vrijedne nekretnine pod hipotekama banaka i pomaže bankrotiranim i prezaduženim crnogorskim biznismenima.

,,Ogroman novac, koji je vrh režima i mafije stekao od nelegalnih švercerskih aktivnosti, korupcije i narko biznisa godinama je dislociran na račune of-šor firmi širom svijeta. Najnoviji trendovi u reformama regulative of-šor rajeva primoravaju te zemlje da se otvaraju prema istražnim i poreskim organima, zbog čega je vrhu crnogorskog režima i mafije sve rizičnije poslovanje preko tih firmi”, kaže Medojević za Monitor.

Još prošlog ljeta, kaže Medojević, dobio sam pouzdane informacije da su oni odlučili da iskoriste svoje političke i kriminalne veze i uticaj kako bi plasirali što više prljavog novca u poslove u regionu. Najatraktivnije mete su upravo neneplativi krediti tajkuna, garantovani vrijednim nekretninama i KAP, dodaje Medojević.

Medojević je upozoravao i da se privatizacija KAP-a finansira iz sumnjivih fondova. ,,Ko finansira nabavku novih sirovina, struje i ostale troškove poslovanja KAP-a i pere pare od kriminala, pitanje je na koje ćemo odgovor čekati do promjene ovog režima”.

Lider PzP navodi da je ukupan nominalni iznos neneplativih kredita znatno preko 500 miliona eura, a prema nekim procjenama bliži se i milijardi eura.

,,Dužnici koji su uglavnom u korupcionaškim šemama sa menadžmentom banaka, najveći dio uzetih kredita su iznijeli na privatne račune van zemlje, a ostale su hipoteke na nekretninama koje banke ne mogu da naplate. Banke su u panici i spremne da prodaju svoja nenaplativa potraživanja i hipoteke bilo kome ko da neku ponudu. Ponude sada stižu od of-šor kompanija iza kojih stoje vrh režima i mafije,” tvrdi Medojević.

Nakon oslobađajuće presude u Beogradu, poštenom građaninu Subotiću dobro bi došao još jedan kompleks na Svetom Stefanu. Blizu mora i prijatelja.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se  još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe

 

 

Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal,  dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju  – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.

Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je  izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica  presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.

Sve u svemu,  trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je  – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.

Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka.  Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.

Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude  i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo