Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STRATEGIJA SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE: Da se prebrine

Objavljeno prije

na

Na posljednjoj sjednici Vlade usvojen je predlog Srategije socijalne i dječije zaštite za period od 2018. do 2022. godine. Sve na vrijeme, sa vizijom, ciljevima i zadacima, jedino je, između velikih riječi teško uočiti – strategiju.

„Vlada Crne Gore u procesu preuzimanja neophodnih aktivnosti na poboljšanju socijalno-ekonomskog položaja građana, dosljedno se opredjeljuje za jasno strateško planiranje s ciljem da se unaprijedi položaj građana u oblasti socijalne i dječje zaštite”, piše na početku dokumenta i taj nivo uopštenosti do kraja nije napušten.

O udaljenosti Strategije i stvarnosti govori izvještaj o „konsultovanju zainteresovane javnosti u postupku pripreme Nacrta strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period 2018-2022. godine”. Javni poziv upućen je za konsultacije građanima, stručnim i naučnim institucijama, državnim organima, strukovnim udruženjima, političkim strankama, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organima i udruženjima. Zainteresovane javnosti nije bilo.

,,Nakon isteka roka za konsultovanje izvršili smo uvid i konstatovali da nije bilo zainteresovanih subjekata, odnosno da u predviđenom roku Ministarstvu rada i socijalnog staranja nijesu dostavljeni komentari, inicijative, predlozi i sugestije, u pisanom ili elektronskom obliku”, izvijestili su nadležni.

Teško je povjerovati da javnost zaista nije zanimalo šta Vlada planira u vezi sa socijalnom i dječijom zaštitom, mnogo je vjerovatnije da nešto nije u redu sa komunikacijom između Vlade i stanovnika Crne Gore. Naravno ne treba isključiti mogućnost da se neki dokumenti, iako bi morali biti važni, pišu – čisto da bi bili napisani, ne da bi ih neko komentarisao ili štagod sugerisao.

Sve u svemu, reklo bi se da je, u trenutku donošenja, najzanimljiviji domet Strategije u stvari pregled stanja u oblasti socijalne i dječje zaštite.

Oblast socijalne i dječje zaštite, kako je objašnjeno u dokumentu, uređena je zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti koji je donijet u junu 2013. i više puta mijenjan 2015. 2016. i 2017. godine. Riječ je o onim đavoljim izmjenama koje su usvajane većinom koju su u parlamentu činili opozicija i odmetnuta Socijaldemokratska partija.

Pozitivni efekti zakona u značajnoj mjeri su narušeni dopunama iz 2015. kojima je uvedeno novo pravo na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece koji je počeo da se primjenjuje u januaru 2016. Takođe, na predlog grupe poslanika, usvojena je i dopuna zakona kojom je propisano da pravo na dodatak na djecu može ostvariti dijete koje pohađa osnovnu ili srednju školu, pod uslovom da mu roditelji ne primaju socijalna i materijalna davanja po bilo kom osnovu, a nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe.

Završilo se, kao što znamo, tako što je 1. jula ove godine na snagu stupila još jedna izmjena zakona – ona kojom je ,,izvršena odluka Ustavnog suda o ukidanju nakanada po osnovu rođenja troje i više djece”.

Nakon tog trenutka Vlada je obavila i u strategiji se pohvalila šminkanjima koja je sprovela kako bi zamazala ukidanje naknada za majke. Na primjer: propisani su blaži uslovi za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje „koji se odnose na vlasništvo stočnog fonda za pojedince i porodice koje žive u ruralnom području, čime će se porodice motivisati da ostanu da žive na selu”.

Tako je definisano ,,uslovno grlo”. Čine ga: krava odnosno bik, konj, dvije junice, deset ovaca, deset koza, pet svinja. E, sad pravo na materijalno obezbjeđenje može ostvariti porodica koja nema u vlasništvu više od dva „uslovna grla”. Sve u svemu, na život na selu treba da vas podstakne to što imate desetoro krmadi i materijalno obezbjeđenje. Ili dvije krave i MOP.

Uvećanjem dječijeg dodatka za djecu korisnike MOP-a za 20 odsto Vlada je ,,pokrila” ukidanje dječjeg dodatka za djecu čija su oba roditelja nezaposlena i ne primaju nikakvu pomoć od države. Uvećani dječji dodatak iznosi 23,68 eura. Mudra je to i nadasve velikodušna politika.

Suptilna je naša Vlada – nema jednakosti za novorođenčad. Ukoliko je roditelj, usvojitelj ili staralac korisnik prava na materijalno obezbjeđenje naknada za novorođeno dijete porasla je na 130,88 eura. Ostaloj novorođenčadi pripada, kao i ranije 109.07 eura.

Ne raste nam, nego leti dži-di-pi, čudo smo u regionu, ali nam materijalno obezbjeđenje porodice ne mrda – 66,68 eura za pojedinca do 126,77 eura sa porodicu za pet i više članova. U petočlanoj porodici, po glavi– 84 centa dnevno.

U julu ove godine pravo na materijalno obezbjeđenje koristile su 7.374 porodice sa 22.112 članova. Ličnu invalidninu prima 2.356 osoba, dodatak za njegu i pomoć 13.386. Dodatak za djecu prima 10.876 „korisnika”.

Uvođenjem informacionog sistema socijalnog staranja – čuvenog socijalnog kartona – smanjen je broj korisnika prava na materijalno obezbjeđenje i prava na dodatak za djecu. U poređenju sa julom 2013. kada je bilo 14.066 porodica, sa 41.566 članova – korisnika materijalnog obezbjeđenja, u januaru ove godine ovo pravo koristilo je 8.060 porodica sa 24.261 članom. Iako je broj korisnika gotovo prepolovljen, niko iz vlade nikad nije objasnio kad je i kako je odlučeno šta će se dešavati sa novcem koji je „ušteđen” nakon što su sa spiskova korisnika socijalne pomoći izbrisani oni koji na nju nijesu imali pravo. Mogla su socijalna davanja biti povećana, a svaka para je mogla, recimo i da kapne ne bi li se platila ta Limenka.

U periodu od januara 2015. do 2017. porastao je broj korisnika dodatka za njegu i pomoć sa 10.069 na 15.634 korisnika. Sjetićete se, 2016. bili su izbori, a penzioneri koji najčešće dobijaju ovu vrstu pomoći nemaju ovdje razloga da budu prezadovoljni. Valjalo je kapnuti – ispred centara za socijalni rad čekalo se u ogromnim redovima. Mogao bi se taj proces zvati njegovanje glasova.

Dobro, sad je tu strategija i cilj joj je da unaprijedi kvalitet života korisnika socijalne i dječje zaštite. Mjere kojim se to planira postići su, pored ostalog, preispitivanje odredbi zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, unaprjeđenje funkcionisanja centara za socijalni rad, unaprjeđivanje materijalnih davanja, sistema kvaliteta…

Tu je i ,,Mapiranje potreba korisnika radi unaprjeđenja strateškog lokalnog planiranja uspostavljanja inovativnih usluga”. U tom smislu treba „izraditi analizu o potrebama građana za uslugama u socijalnoj i dječjoj zaštiti u svim opštinama”. II kvartal 2018. godine

Da. Za potrebe izrade nove strategije urađena je Analiza primjene strategije socijalne i dječje zaštite 2013- 2017. godine iz stručnu i tehničku pomoć UNICEF-a.

,,Stategija sama po sebi ne može da donese promjenu i razvoj, ona tome može samo da doprinese. Stvarne promjene i razvoj ne nalaze se u strateškim mjerama niti u propisima koje Strategija targetira kao predmet izmjena. Promjene se nalaze u nematerijalnoj i društvenoj sferi kulture – načinu na koji zajednica funkcioniše, procesu prihvatanja, prijema vrijednosti i selekcije odnosno odbijanja modela ponašanja”, piše, pored ostalog, u analizi čiji je autor Vladan Jovanović, regionalni samostalni konsultant u oblasti socijalne zaštite, porodičnog prava, prava djeteta, medijacije, ljudskih i manjinskih prava.

U analizi prethodne strategije piše i da se, bez krupnih promjena koje postanu održive i dugotrajne, reforma socijalne i dječje zaštite pretvara ,,tek u riječ iza koje se kriju sitniji zahvati, najčešće u izmjeni propisa”. Ne bi se reklo da je taj uvid pretjerano korišten u pripremi nove strategije.

,,Linija horizonta očekivanja od daljih promjena u sistemu socijalne i dječje zaštite treba da bude pomjerena. Umjesto da se horizont završava s izmjenom propisa, ma kako kvalitetni oni bili, linija se mora izmjestiti ka: pokazivanju stalne spremnosti da se proklamovani princip i propisana mjera realizuju; nepristajanju na polovična rješenja, osim ako ona nijesu iznuđena neodložnim potrebama prakse i vrlo kratkotrajna; stalnoj spremnosti na debatu i preispitivanja, u koje su uključeni svi relevantni društveni akteri, što uključuje i organizacije civilnog društva; spremnosti da se rezultati debate i drugačija stanovišta ne odbaciju olako, radi zadržavanja početnih stavova eksponenata (državne) moći…”, još su neki od djelova Analize. Gotovo da bi se mogao raspisati oglas: ko nađe šta je iz Analize prethodne strategije primijenjeno u novoj, nagrađuje se putovanjem u zemlju sa stvarnom socijalnom politikom, po izboru.

Ovo je Crna Gora, zemlja socijalne pravde. Po Ustavu. Osamdeset četiri centa dnevno svakoj glavi koja nema od čega drugog da živi mjera je te pravde.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo