Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STRANI ZVANIČNICI O MILU ĐUKANOVIĆU I CRNOJ GORI: Ruski dolari i politička tama

Objavljeno prije

na

Milo Đukanović je devedesetih godina prošlog vijeka novac za izbore obezbjeđivao iz Rusije. To tvrdi Aleksandar Vladimirovič Ruckoj, nekadašnji potpredsjednik Ruske Federacije. On je to prije nekoliko dana izjavio na ruskoj televiziji Cargrad.

Na pitanje voditelja šta se dešava u Crnoj Gori i ima li sličnosti sa dešavanjima u Ukrajini, Ruckoj je, kako su prenijeli mnogi mediji kod nas i u inostranstvu, odgovorio:

„To su ljudi koji okreću zastavu na onu stranu na koju vjetar duva. Znam Đukanovića od 1991. godine. Meni su tada pozvonili iz administracije Borisa Nikolajeviča (Jeljcina), i zamolili me da se sretnem sa njim i porazgovaramo. Sa kakvim ciljem je on došao? Đukanović je došao u Rusiju da prosi novac za izbore. I sumu je naznačio – od 10 do 15 miliona dolara. Mi u to vrijeme nijesmo baš bogato živjeli, no tu sumu je bilo moguće dati i mi smo tu sumu dali.”

Na pitanje novinara da li je novac dat lično Đukanoviću, nekadašnji zamjenik Borisa Jeljcina je odgovorio: „Da! I kad slušam šta danas govori Đukanović, ja se sjećam šta je on tada govorio, kada smo se susreli. Da smo mi jedne vjere, da smo mi Sloveni, da smo mi pravoslavni, da je nemoguće zaboraviti podvig sovjetskog oficira i vojnika, da smo mi jedno… šta sve nije govorio”.

Osvrćući se na Đukanovićeve današnje izjave, Ruckoj tvrdi da će Đukanović ,,sigurno završiti loše”.

,,Ne pretendujem na predviđanje, ali ja osjećam da će on završiti loše, zato što je on stao protiv svih”.

Početkom oktobra ove godine, uoči parlamentarnih izbora Đukanović je pominjao ruski novac, ali u sasvim drugom kontekstu.

Sada već bivši premijer i aktuelni lider Demokratske partije socijalista rekao je da Rusija ,,velikim novcem, tajnim kanalima” pokušava da utiče na rezultate izbora u Crnoj Gori.

Gostujući na televiziji Pink M, Đukanović je kazao da razumije globalne interese i potrebu Rusije da se ponaša u skladu s njima, ali ne da Rusija kao tradicionalni saveznik Crne Gore ne poštuje njenu slobodu izbora.

Optužujući opoziciju da pokušava da Crnu Goru usmjeri prema interesima nekad Srbije, a sada Rusije, Đukanović je ustvrdio da su predstavnici opozicije ,,klečali” na nekim važnim međunarodnim adresama, moleći da se Crnoj Gori ne dozvoli referendum o obnovi nezavisnosti, nosili su navodno komprimitujuće papire protiv Đukanovića ,,nekom tribunalu” u Italiji i pozivali strane investitore da ne ulažu novac u razvojne projekte u Crnoj Gori. Obratite pažnju na ovo – klečali!

Nekoliko dana kasnije, tačnije tri dana pred izbore, u intervjuu za Rojters, Đukanović se požalio da Rusija zasipa novcem predizbornu kampanju u Crnoj Gori kako bi poremetila napredovanje ka članstvu u NATO.

,,Rusija je angažovala ozbiljna finansijska sredstva koja su, pretpostavljam, omogućena preko njihovih oligarha i kanalisana tajnim putevima kroz Srbiju i Republiku Srpsku”, rekao je Đukanović.

Rusija i opozicione partije su za Rojters negirali navode da je Moskva intervenisala u predizbornoj kampanji. Prema Rojtersu, najsnažniji aduti opozicije protiv Đukanovića predstavljaju optužbe da se premijer služi taktikom zastrašivanja, nepotizmom, optužbama da Crnu Goru tretira kao lično vlasništvo, kao i to da su interesi Rusije u Crnoj Gori povećani upravo za vrijeme negove vlasti.

Vlast u Crnoj Gori se tri decenije održava korupcijom, a podjele na podobne i nepodbne vode autokratiji, ocijenio je u utorak njemački poslanik i izaslanik za Zapadni Balkan i Crnu Goru Josip Juratović.

,,Vjerujem opoziciji kad tvrdi da se državne institucije zloupotrebljavaju u političke svrhe osobnih interesa jedne klike koja se korupcijom održava već tri decenije na vlasti”, kazao je Juratović, uz opasku ,,da je uspostavljanje vlade bez učešća gotovo pola parlamenta jako neukusno”.

Ne smije se nikako dozvoliti da vlada radi bez kontrole od strane opozicije”, poručio je Juratović.

Prema njegovim riječima ,,politička situacija u Crnoj Gori je krhka i nestabilna zbog neizgrađenih stabilnih institucija političkog i pravnog sistema”.

Poslanik Bundestaga je uvjeren da su na regularnost parlamentarnih izbora uticala hapšenja zbog državnog udara, konstatujući da se ,,nešto sumnjivo dešavalo”.

,,Neko je očito imao neki interes da to medijski plasira, međutim teško je odgonetnuti ko i zašto. Naravno da takve situacije utiču na odluke građana na izborima i to je još jedna činjenica koja govori o tami političkog života u Crnoj Gori”, ocijenio je Juratović, dodajući da dileme u vezi sa udarom treba riješiti argumentima i dokazima.

Time se, kako je rekao Juratović, mora baviti nezavisno državno tužilaštvo bez političke spekulacije, poput one doskorašnjeg premijera Mila Đukanovića da su odgovorni političari iz DF-a a da su tome doprinijeli mediji i NVO.

,,Svaka optužba koja nije potkrijepljena dokazima trajno nanosi štetu i baca sjenu na državni sistem te opravdano izaziva nesigurnost i nepovjerenje građana. Jedno demokratsko društvo je otvoreno sa mnogo različitih aktera a podjela društva na podobne i nepodobne vodi ka autokratiji koja je, pak, predvorje diktature”, rekao je Juratović Vijestima.

DPS i njegovi mediji na sve ovo odgovoriće, po starom običaju, hvalospjevima da je Crna Gora – lider u regionu. Naravno, lider za primjer.

BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE
Đukanović i Rusi

Komentarišući za Monitor tvrdnje Aleksandra Ruckoja, analitičar geopolitike Blagoje Grahovac kaže:
– U svojoj političkoj karijeri Milo Đukanović je strastveno zagovarao najmanje pet političkih ideologija. Na svakoj od njih (koje su inače bile opozit onoj prethodnoj) , on je još strastvenije gradio svoju političku karijeru i učvršćivao svoju političku moć. Kako mu je to pošlo za rukom kada je ideologije mijenjao brže nego što vrcava preljubnica mijenja svoje partnere? Tako što mu nagoni ličnog interesa imaju veću snagu od snage njegovih svih ideologija zajedno i što je u sveopštem duhovnom i moralnom potonuću u Crnoj Gori odabrao dovoljnu diviziju glasača nalik sebi, pa je postao vrlo vješt i prodavac i preprodavac svojih ideologija. U tom kontekstu treba posmatrati petnaest miliona dolara iz 1991. godine oko kojih se spore Milo Đukanović i Aleksandar Ruckoj, tadašnji potpedsjednik vlade RF. Tada su njih dvojica bili čvrsti zagovornici iste političke ideologije. Javnosti je poznat pokušaj Aleksandra Ruckoja da izvrši državni udar zbog čega je bombardovan ruski Beli dvor u kojem se on, zajedno sa zavjernicima, bio zabarikadirao. Javnosti ću otkriti neke nepoznate detalje. Pukovnici Aleksandar Ruckoj, Džohar Dudajev i Ljubiša Veličković , inače svi piloti MIG-a 29, su 1989. godine bili u istoj klasi Ratne škole u Moskvi. Tada su se jedan drugom zakleli na vjernost da će životima braniti komunizam sovjetskog tipa. Saznavši za tu njihovu zakletvu na vjernost iz komande RV i PVO JNA pokrenut je postupak za prekid školovanja Ljubiši Veličkoviću. Bio sam jedan od učesnika u pokretanju tog postupka. Tadašnji savezni skeretar za narodnu odbranu general Veljko Kadijević to nije prihvatio. Vrijeme je potvrdilo kolike su štete nanijeli Aleksandar Ruckoj ruskom, Džohar Dudajev čečenskom, Ljubiša Veličković srpskom, a Veljko Kadijević jugoslovenskim narodima. Javnosti je poznat zvaničan odnos Crne Gore i RF, ali se postepeno otvara ono manje poznato, a to je odnos Đukanovića i pojedinih Rusa koji, inače, imaju specifičan odgovor na bilo čije prevare. Upravo to je razlog za paranoičan strah Mila Đukanovića, koji na sve načine pokušava da svoj odnos sa pojedinim Rusima prebaci na odnos između Crne Gore i RF. Nažalost, na taj njegov trik su se upecale pojedine birokrate briselske i vašingtonske administracije, te mnogi građani Crne Gore. Moja sugestija državnim organima Crne Gore je da ostave Đukanovića da sam rješava sve svoje sporazume i nesporazume sa pojednim Rusima. Dugoročno to će biti najbolje i za Crnu Goru i za RF.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo