Povežite se sa nama

MONITORING

Strah, osveta, inat

Objavljeno prije

na

Kako prije deceniju, kada je opozicija preuzela Nikšić, tako danas. Koalicija na čijem čelu je Milo Đukanović svim silama pokušava da oteža eventualnu primopredaju vlasti i, već sada, zagorča politički život budućoj garnituri. Osim straha od polaganja računa i sopstvene krivične odgovornosti bivši predsjednik Nebojša Radojičić sa družinom, demonstrira i logiku inata: ,,Kada tonemo i vi ćete sa nama!”

Kako je to izgledalo 2002. godine? Opstrukcije na svakom nivou: prethodna vlast, u ulozi opozicije, bojkotovala je rad lokalnog parlamenta i putem tužbi pokušala da ospori legitimitet nove; višedecenijski problem deponije dobio je izrazitu političku dimenziju, a izostala je pomoć republičke vlasti; „iznenada” je nastupio veliki broj blokada opštinskog računa; naplaćena su milionska potraživanja, uglavnom za asfaltiranje u toku izborne kampanje; aktivirani dugovi čak iz osamdesetih godina; aktivirani računi za struju. DPS je, nema sumnje, time postigao što je želio: plate zaposlenih u lokalnoj upravi kasnile su, budžet je bilo nemoguće realizovati. Riječju – zastoj.

Danas, u iščekivanju formiranja opozicione vlasti, ista matrica: ostavljanje tereta. Procurilo je u javnost – Opština je odmah nakon izbora sastavila sistematizaciju za 208 novih radnih mjesta! Ne samo to: prema izvorima Monitora zaposlenima se značajno i sistematski podižu koeficijenti. U stilu: Odlazim, a volim te.

Predstavnik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić za Monitor kaže da se izborni gubitnici u Nikšiću ponašaju u stilu „e sad mi više nijesmo glavni, ali ćete zato vi naslijediti sve probleme koje smo stvorili”.

„Uvjeren sam u to da vlast DPS-a nikada nije čisto rješavala stvari. Uvijek je u ovom ili onom obliku, bilo zloupotreba. Zašto bi sada radili drugačije? Zašto bi sada, odjednom, bili pošteni? Zbog čega bi sada neko nastupao iskreno, otvoreno i lokal-patriotski, kada to do sada nije bio slučaj?”

Janko Vučinić kaže da je opozicija navikla na to: „Godinama se tako ponašaju, tako znamo da će sjutra, kada mi dođemo na vlast u Nikšiću, sve uraditi kako bi nas opstruirali, kako bi nam nametnuli što veći teret, a sve kako bi pokazali da Nikšić ne bi mogao da funkcioniše bez njih”. Poslije Mila – potop.

Nakon deset godina vlasti DPSDP u Nikšiću, situacija u gradu još je gora, smatra bivša predsjednica opštine, tada liberal, sada pripadnica Pozitivne Crne Gore, Vera Miljanić. „Izborni rezultati su izraz nezadovoljstva građana Nikšića zbog neodgovorne i nestručne lokalne vlasti, velike prezaduženosti, duga od preko 21 milion eura, koji se nezvanično procjenjuje na tridesetak miliona, velike kreditne prezaduženosti, nesavjesnog raspolaganja imovinom grada, neisplaćivanja pet plata zaposlenima, višemjesečne blokade računa, neizgrađene gradske infrastrukture, zapuštenosti Javnih ustanova i javnih preduzeća, zbog korupcije, neprofesionalizma i politizacije u organima lokalne uprave, kao i velikih socijalnih problema – nezaposlenosti, alkoholizma, narkomanije”, nabraja Miljanićka.

Ne tako davno, oko dvadeset hiljada ljudi bilo je vezano za proizvodnju u Nikšiću. Danas, tek nešto više od hiljadu. Ugašene su velike firme, propala profitabilna preduzeća, uništena privreda. Grad na umoru.

„To je posljedica vlasti DPS – SDP-a, naročito u posljednjih deset godina. Riječ je o rapidnom propadanju i siguran sam da ni jedan grad u Crnoj Gori nije devastiran kao Nikšić, koji je na dnu po svakom pitanju”, ubijeđen je Bulajić.

Stoga, dva su ključna pitanja za opoziciju u Nikšiću, naravno, mimo onoga o kojem u ovom trenutku niko ne želi da priča a tiče se problematike formiranja vlasti: prvo, šta opozicija planiraja da učini i, drugo, šta se, imajući u vidu ograničenja u vezi sa lokalnom samoupravom, realno može učiniti.

Direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević vjeruje da je najbitnije da se provjeri status imovine i status investicija koje se odnose, prije svega, na srušenu zgradu gradskog Parlamenta, pijacu, bivši Dom vojske, Dom revolucije… najuže jezgro koje je devastirano. „Potrebno je angažovati i vještake građevinske struke da utvrde koliko je utrošeno u izgradnju mnogih objekata, kao što je kapela, i te nalaze uporediti sa novcem koji je za te projekte dala vlast DPS-a”.

Da je u Nikšiću neophodno izvršiti reviziju postojećeg stanja i problema, smatra i Vera Miljanić. Detaljno opisuje šta se sve „mora”. „Mora se pokazati pravo stanje u opštinskom bužetu; funkcioneri lokalne vlasti moraju snositi odgovornost za svoj dosadašnji rad u zakonskoj proceduri; mora se utvrditi stvarno stanje imovine grada; mora se donijeti kratkoročni i dugoročni razvojni plan; u lokalnoj upravi mora se izvršiti revizija broja zaposlenih i utvrditi mogućnosti njihovog smanjenja; pojedini sekretarijati se moraju reorganizovati i učiniti efikasnim; neophodno je sprovesti reviziju rada i reorganizaciju Javnih preduzeća i Javnih ustanova; izdaci i troškovi moraju biti kontrolisani i uvesti mjere štednje…” Što se mora, nije lako.

Spisak moranja tu se ne završava. Bulajić naglašava da se mora formirati jak tim u opštini koji će naći načina da se privuku investicije.

„Da se u opštini stvori privlačan ambijent za preduzetnike i da otpočnu grinfild investicije kojima bi se otvorila nova radnja mjesta, koja, opet, stvaraju novu vrijednost. Svjesni smo da to ne može da se ostvari preko noći, pa i da je idealno vrijeme, znamo da tu treba mnogo posla. Biće potrebno mnogo muke”.

Mora se spasiti i Željezara, dodaje Vučinić: „Ukoliko sa SNP-om i Pozitivnom formiramo vlast u Nikšiću, ni po koju cijenu nećemo dozvoliti da se Željezara ugasi jer bi to praktično značilo kraj nikšićke privrede, a samim tim i grada”.

Pored svih evidentiranih problema grada, opozicione partije moraju da pokažu da Nikšić zaslužuje odgovornu i stručnu lokalnu vlast, smatra Vera Miljanić.

„Vlast koja će zasnivati svoj rad na stručnosti, profesionalizmu i odgovornosti, javnosti i transparentnosti, depolitizaciji i departizaciji, na eliminisanju svih vidova korupcije i kriminala u organima lokalne uprave i javnim preduzećima”.

Sve se to mora, ali, da li se sve to i može? Zakon o lokalnoj samoupravi prvi je limitirajući faktor. Najvjerovatnija republička parlamentarna većina, drugi. Treba znati da su opštine, pa i opština Nikšić, direktno zavisne od centralne vlasti. Zbog toga je prostor djelovanja buduće vlasti vrlo skučen, smatraju sagovornici Monitora.

„To nije slučajno. Ono što je prvo potrebno da bi jedna opština barem pokušala normalno funkcionisanje jeste izmjena zakona o lokalnoj samoupravi, tj. decentralizacija opština. Ni u jednoj zemlji razvijene demokratije ne postoji sistem lokalne samouprave kakav je kod nas. Stvar je sistema. Kada se na Zapadu inauguriše novi gradonačelnik on, recimo, bira prvog policajca grada. Možda je nevjerovatno, ali to smo već imali u socijalizmu koji sada svi kritikujemo”, kaže Strahinja Bulajić.

Predstavnici političkih partija, još nijesu rekli svoje. Građani Nikšića jesu, nedvosmisleno. Hoće: promjene.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo