,,Sve je suprotno od onoga što izgleda da jeste”, čuvena je rečenica Ilije Čvorovića, lika još čuvenije drame Duška Kovačevića Balkanski špijun. Njegov podstanar, krojač, u stvari je špijun, neprijatelj države, zna Ilija. Mnogi su se uz tu dramu smijali do suza. Smijeh bi smjenjivala jeza od pomisli da je priča o državnim neprijateljima i špijunima nekom bila stvarnost.
BEZ OBRAZLOŽENJA: Dragana Đokić, Dragan Ćorović i Rajko Milić, raseljeni sa Kosova, tu priču žive danas, u ,,evropskoj Crnoj Gori”. Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo je njihov zahtjev za stalno nastanjenje, odnosno status stranca, proglasivši ih državnim neprijateljima! Bez obrazloženja.
U rješenjima u kojima im se odbija zahtjev za status stranaca u Crnoj Gori, stoji tek da se to čini ,,jer postoje smetnje sa aspekta nacionalne bezbijednosti i javnog poretka”.
,,Nijesam mogla da vjerujem”, kaže za Monitor Dragana Đokić, pravnica, inače volonterka u Udruženju raseljenih lica Kosmet u Sutomoru. Otac joj je crnogorski državljanin, a majka rodom iz Crne Gore. Oboje prosvjetni radnici. Ona je državljanka Srbije.
Dragana Đokić je od Agencije za nacionalnu bezbijednost i zvanično tražila da joj daju na uvid podatke koje imaju o njoj, a koje bi je svrstale u kategoriju problematičnu „s aspekta nacionalne bezbijednosti”.
„ANB nije preduzimala mjere prikupljanja podataka o vama i ne vodi evidenciju vaših ličnih podataka”, stoji u obavještenju koje joj je zvanično dostavila ANB, u koje je Monitor imao uvid.
Ona je pred Upravnim sudom pokrenula spor. Njenu tužbu Upravni sud je prihvatio kao osnovanu i poništio rješenje MUP-a. U obrazloženju presude navodi se i da je u toku postupka dokazano da se protiv Dragane Đokić ne vodi krivični postupak, te da nije pravosnažno osuđivana za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti.
Takođe, sud navodi da MUP nije obrazložio ,,koje i kakve smetnje postoje sa aspekta nacionalne bezbjednosti, za usvajanje tog zahtjeva”, zbog čega je, navodi se u presudi, ,,rješenje bez obrazloženja i na osnovu njega se ne može ocijeniti pravilnost donijete odluke”. Sud podsjeća i da je ANB Dragani Đokić i zvanično potvrdila da o njoj ne prikuplja podatke.
KO ZA ZAKON MARI JOŠ: Upravni sud je prihvatio i tužbu Dragana Ćorovića. On je ekonomista, zaposlen u Lovćen osiguranju u Podgorici. I on živi u Sutomoru, u neformalnom kolektivnom centru. Otac mu je crnogorski državljanin.
Tokom spora pred Ustavnim sudom, Ćorović je naveo da je i on od ANB-a tražio uvid u informacije o njemu, ukoliko ih ANB posjeduje, te da još nije dobio odgovor. Naveo je i da nije nikada bio član ni jedne organizacije koja je podrivala bezbijednost Crne Gore.
U Vladinoj Odluci o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstav iz 2008. godine, navodi se da smetnje postoje ,,ako lice sprovodi ili je sprovodilo aktivnosti koje bi mogle dovesti do izvršenja krivičnih djela protiv čovječnosti, sprovodi aktivnosti koje bi mogle dovesti do izvršenja krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore; pripada ili je pripadalo organizacijama i grupama, koje se zalažu za nasilnu promjenu ustavnog uređenja, javno se zalaže i širi ideje kojima se raspiruje nacionalna, vjerska ili rasna diskriminacija; pripada ili je pripadalo organizacijama i organizovanim kriminalnim grupama koje pripremaju ili izvršavaju krivična djela i na bilo koji drugi način pruža podršku ovim organizacijama i grupama”.
Iz MUP-a su se na sudu pozivali na to da su podatak dobili od ANB-a, te da policija nije ovlašćena da cijeni zakonitost rada ANB. Navodna dokumentacija ANB-a nije dostavljena na uvid sudskom vijeću.
,,Ne mogu se prihvatiti navodi tuženog da se prilikom donošenja osporenog rješenja isključivo rukovodio pribavljenim mišljenjem Agencije za nacionalnu bezbijednost, obzirom da je MUP prilikom donošenja rješenja bio dužan da obrazloži zbog kojih razloga bezbijednosti tužilac ne ispunjava uslove za odobrenje stalnog nastanjena u Crnoj Gori”.
Upravni sud još nije razmatrao tužbu Rajka Milića. On je još od 1998. godine legalni vlasnik firme u Podgorici, koja se bavi kamionskim prevozom. Živi u Sutomoru. Roditelji su mu crnogorski državljani.
DRUGIMA ZA PRIMJER: Osman Subašić, pomoćnik ministra policije koji je potpisao sporna rješenja, u pismenom objašnjenju za naš list navodi razloge kada se po Zakonu o strancima neće odobriti taj status, a među kojima su i ,,razlozi nacionalne bezbijednosti i javnog poretka”.
,,U konkretnim slučajevima u postupku je utvrđeno da postoje smetnje iz navedenog člana”, tvrdi Subašić. I zaključuje: ,,Razloge zašto postoje smetnje vjerovatno bolje znaju lica čiji su zahtjevi za odobravanje stalnog nastanjenja odbijeni”. Ne bi se postidio Dušan Kovačević da je ta rečenica pomoćnika ministra završila u Balkanskom špijunu.
„Ukoliko ANB nema dosijee ovih ljudi, a siguran sam da nema, onda je riječ o zlonamjernosti ljudi koji donose rješenja i ona su u funkciji zastrašivanja raseljenih, odnosno njihovog odvraćanja od namjere da se stalno nastane u Crnoj Gori, pa makar i kao stranci”, komenatriše za Monitor Milenko Jovanović, predsjednik Saveza udruženja raseljenih i izbjeglih u Crnoj Gori. On kaže da je ta organizacija obavijestila o tom slučaju sve međunarodne organizacije, delegaciju EU i ambasade, i poziva ANB da se izjasni o tome ,,jer se neko u ime države ozbiljno igra sa integritetom tih ljudi”.
Do novembra ove godine status raseljenih mora biti riješen. Mogućnosti su – državljanstvo, status starnca ili povratak u zemlje iz kojih su došli.
Status stranca pruža raseljenima veća prava od onih koje sada imaju, ali ne i politička prava. Taj status je, međutim, put ka crnogorskom državljanstvu. I pravu da izađu na izbore.
Šarići i Šinavatra su dobrodošli. Oni su siguran glas. Drugo su pravnici i ekonomisti sa Kosova.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET3 sedmice