Povežite se sa nama

INTERVJU

STEVAN DOJČINOVIĆ, GLAVNI UREDNIK KRIK-a: Crna Gora i Srbija moraju da očiste sistem od kriminala

Objavljeno prije

na

Niti u Srbiji, niti u Crnoj Gori, još se ne vode postupci protiv policajaca, političara ili nekog iz vrha države, već isključivo protiv kriminalaca

 

Srbija i Crna Gora u obračunu sa pripadnicima takozvanog „kavačkog“ klana moraju da učine mnogo više nego što su do sada učinile, jer je baza te kriminalne grupe uspostavljena u tim državama. To je u intervjuu za Monitor kazao glavni i odgovorni urednik srbijanskog istraživačkog portala KRIK Stevan Dojčinović.

Njegova istraživačka mreža je prva pisala o kriminalnoj grupi nedavno uhapšenog Veljka Belivuka, pripadnika „kavačkog“ klana, i njegovima vezama sa državnim strukturama u Srbiji. Smatra da su na sličan način funkcionisali i nedavno uhapšeni „kavčani“ u Crnoj Gori.

On smatra da samo hapšenje kriminalaca nije dovoljno, već da se moraju duboko istražiti veze uhapšenih grupa sa državnim strukturama koje su nesumnjivo postojale. Međutim, kako kaže, ni u jednoj od ove dvije zemlje, nakon hapšenja najvećih kriminalaca, nije se mnogo uradilo na razotkrivanju veza sa državom.

MONITOR: Kako viidte hapšenja vođe navijačke grupe Principi“ Veljka Belivuka i njegove kriminalne organizacije u Srbiji i vođa takozvanog kavačkog“ klana u Crnoj Gori? Da li su države odlučile da zadaju jak udarac mafiji“ ili je riječ o nečem drugom?

DOJČINOVIĆ: U suštini, hapšenje nije otkrilo ništa novo. Naprotiv, novinari su ti koji su godinama otkrivali veze koje je Belivukova grupa, odnosno „kavački“ klan, u okviru kojeg je radio Belivuk, imala sa državnim strukturama. Tako da se to već znalo, dok posljednja dešavanja nijesu dovela do hapšenja važnih ljudi u državnim strukturama, koji su sarađivali sa mafijom. Praktično su uhapšeni kriminalci – Belivuk, njegova grupa i nekoliko policajaca. I niko iz vrha policije ko je radio sa kriminalcima, niko iz vrha države. U optužnici nije optužen nijedan policajac, nijedan političar,  isključivo kriminalci.

MONITOR: S obzirom na to da su Belivuk u Srbiji, a „kavački“ klan u Crnoj Gori, kojem je navodno pripadao Belivuk, važili za bliske određenim državnim strukturama, da li su Crna Gora i Srbija uspjele da demantuju takve tvrdnje masovnim hapšenjem ovih kriminalaca?

DOJČINOVIĆ: Razlika između Srbije i Crne Gore je ključna. Kod vas se nedavno promijenila vlast, a kod nas ne, tako da u Srbiji definitivno znamo da su ljudi iz sadašnje vlasti bili povezani sa tom grupom. Prema podacima kojima raspolažemo, iste veze koje su „kavčani“ imali u Srbiji, postojale su i u Crnoj Gori. Samo, nažalost, za razliku od Srbije u Crnoj Gori je mnogo manje otkriveno tih veza. Ovdje smo mi i kolege iz drugih medija dosta uradili da razotkrijemo te veze.

MONITOR: Da li mislite da u Crnoj Gori postoji veza kriminalaca i sa novom vlašću?

DOJČINOVIĆ: Nemam informacije da je kriminalna grupa uspjela da uspostavi kontakt sa ljudima iz nove vlasti, ali mislim da sigurno postoje veze sa ranijom vlašću.  Ni i u Crnoj Gori, kao ni u Srbiji hapšenje nam nije dalo mnogo odgovora o tim vezama. Nesumnjivo su i u Crnoj Gori morali da rade sa njima, i nije osumnjičen niko. Zasad ne vidim da se u Crnoj Gori nešto daleko otišlo, a ovdje nijesu ni najmanje. To je veliki problem, jer ta priča mora da se zatvori i u Srbiji i u Crnoj Gori jer je baza tog klana u ove dvije zemlje. Prije svega mislim na djelove kriminalne grupe koje su u Crnoj Gori vodili Zvicer (Radoje) i Belivuk u Srbiji. Ove dvije zemlje moraju da završe mnogo više od onoga što su do sada uradile. Dobro, uhapšeni su kriminalci, ali sada treba vidjeti na koji način će da se očisti sistem od ljudi koji su godinama radili sa njima, a ove grupe postoje dosta dugo.

MONITOR: Kako doći do tih veza?

DOJČINOVIĆ: Treba istraživati duboko u prošlost. U srpskoj optužnici, na primjer, postoji jedna laž da je Belivuk formirao grupu 2019. godine. Tako počinje optužnica. Grupu je formirao negdje oko 2013. godine ubijeni vođa navijača Partizana Aleksandar Stanković (Sale Mutavi). Tada su se javno vidjele te veze sa visokim državnim službenicima. Tužilac je istraživao grupu u posljednje dvije godine, pretpostavljam zato što nije ni želio da ulazi dublje u prošlost, jer što se ide dublje u prošlost u Srbiji, te veze koje je grupa imala sa državom su jasnije. Ako imate istragu koja ide do 2019. a ne do kraja, ništa od toga nećete moći da otkrijete. Isto to je mnogo bitno za „kavački“ klan u Crnoj Gori – istraga treba baš duboko da ide u prošlost. Do vremena kada su oni krenuli da rastu i  preuzimaju Šarićeve poslove. Praktično negdje do perioda nakon pada Šarića kako bi se sagledao cijeli rast te ekipe. Nadam se da će i u Srbiji i u Crnoj Gori, ili bar u jednoj od ove dvije zemlje, stvarno doći do tog nivoa, ali u ovom trenutku nemamo informacije da će stvarno duboko da se istražuju veze sa državom.

MONITOR: Premijerka Ana Brnabić je kazala da je Belivukov šef jedan od vođa kavčana“ Radoje Zvicer, dok je ministar policije Aleksandar Vulin kazao da je riječ o pripadnicima kavačkog“ klana. Da li se iz optužnice može zaključiti da su Kotorani bili šefovi Belivuku ili su bili ravnopravni saradnici? Kako ocjenjujete izjave ovih zvaničnika s obzirom na to da niko od kavčana“ nije optužen?

DOJČINOVIĆ: Zvicer se nigdje ne spominje. U posjedu smo šema srpske policije o cijeloj toj grupi od prije par godina. Prema podacima koje naša policija ima,  Zvicer je u stvari bio direktni šef Belivuku i toj grupi. On je bio na vrhu sa Kašćelanom (Slobodanom). Ne bih rekao da je nešto zaštićen, ali može biti da nema nekih dokaza.

MONITOR: Da li zbog toga što se optužnica manjim dijelom bavi trgovinom droge?

DOJČINOVIĆ: Da. Oni su najvjerovatnije od „kavčana“ i kupovali drogu, zato nema te veze. Optužnica se u suštini svodi na ubistva i to je ključno. Tužilac je uradio jednu jako virtuoznu stvar – uspio je da pridobije jednog člana grupe da ispriča priču i to onog koji je bio uključen u ubistva. Sve ostalo je slabo.

MONITOR: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je govoreći javno o Belivuku i njegovoj bandi, iskoristio izraz uvezena mafija“. Kako Vama zvuči izraz uvezena mafija“ i šta bi to trebalo da znači?

DOJČINOVIĆ: To je netačno. Apsolutno svi uhapšeni su lokalni kriminalci, uglavnom iz Beograda, koji su odrastali najčešće u nekom navijačkom miljeu.  Naravno ovi iz „kavačkog“ klana su Crnogorci, ali Belivukova grupa bila je odavde, praktično iz Beograda i većina tih zločina bili su njihovi obračuni sa lokalnim kriminalcima. Vjerovatno na neki način predsjednik sklanja odgovornost sa sebe tim izjavama. Jer je ta grupa porasla u njegovo vrijeme.

MONITOR: Da li su, po Vašem mišljenju, Belivuk i kavčani“ mogli da se nesmetano bave kriminalom u tom obimu bez podrške nekog iz državnih struktura?

DOJČINOVIĆ: Nije pitanje da li su mogli da rade, već je jasno da je ta kriminalna grupa bila povezana sa veoma moćnim ljudima i postoje materijalni dokazi za to. Objavili smo fotografije gdje su se slikali sa uticajnim ljudima iz policije, postoje dokazi da su obezbjeđivali inauguraciju predsjednika Vučića, da su sa uticajnim ljudima u Srbiji išli da vježbaju pucanje i tako dalje. To više nije pitanje misterije  i pretpostavke već je jasno da su bili jako zaštićeni u sistemu. Sada je veliko pitanje da li će ikada ti ljudi da odgovoraju za to.

MONITOR: Da li mislite da je isto bilo u Crnoj Gori?

DOJČINOVIĆ: Siguran sam za sve šta smo ovdje otkrili da se isto dešavalo i u Crnoj Gori. Samo ne razumijem da nova vlast, u koju, pretpostavljam, nijesu mogli toliko da puste pipke, ne ide dublje sa istragom.

MONITOR: Koliko u Srbiji trpe novinari i mediji zbog pisanja o mafiji?

DOJČINOVIĆ: Što se tiče medija, KRIK je sada stalno na udaru. Pljuju nas tvrdeći da smo mi radili sa Belivukom. Provladini mediji sada pokušavaju da preokrenu stvarnost tako da smo svakodevno na naslovnim stranama gdje nas optužuju da smo „mafijaško koljački portal“. Jednom su na naslovnoj objavili mašinu u kojoj je Belivukova grupa mljela ljude i nalijepili na mašini etiketu KRIK-a. Sada ogromnu energiju ulažu da predstave da smo mi kriminalci. Mi ćemo da nastavimo da radimo svoj posao. Nama je cilj dok traje suđenje da se bavimo tim dijelom koji  tužilaštvo ne želi da pokrije, a to su te veze države i kriminala.

 

Koga država udari, taj ostaje na dnu

Monitor: Kakva je kriminalna slika regiona nakon ovih hapšenja? Da li se može govoriti o kraju ovih organizovanih kriminalnih grupa i kraju rata škaljaraca“ i kavčana“?

Dojčinović: Problem je što se ovdje stvari samo preokreću. Ovdje posljednjih godina nije bilo sistematske akcije protiv organizovanog kriminala. Jasno je da će zbog razbijanja „kavčana“ da porastu ovi drugi. Desiće se obrnuto od onoga s početka prošle godine. Kada se vratimo tamo negdje početkom 2020. godine – „škaljarski“ klan gotovo da je bio zbrisan. Brzo se stvari mijenjaju i vidimo kolika je uloga države. Onog koga država stvarno udari, on će da bude na dnu. Problem je što država stalno ulazi u obračun sa jednima pa drugi narastu. Podsjeća me na jednu igricu za djecu, gdje čekićom udaraš žabu koja viri iz jedne rupe. Čim je udariš, iz neke druge rupe iskoči druga žaba koju treba da udariš i tako u nedogled. Nijesam baš siguran koliko će rat „kavčana“ i „škaljaraca“ da se nastavi jer su ključni ljudi u oba klana ubijeni, ili su u zatvoru ili u bjekstvu. Tako da nijesam siguran koliko tu još ima tog rata da se vodi.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo