Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STEČAJ U ZAVALI: Kupci teško do svojih stanova

Objavljeno prije

na

Rješenjem Privrednog suda u Podgorici od 20. juna 2014. godine u budvanskom preduzeću Zavala Invest pokrenut je stečaj. Odluka o stečaju objavljena je u Službenom listu br.28/14 od 4. jula ove godine.

Posebna zanimljivost neočekivanog bankrota Zavala Investa je u tome što je pokrenut po predlogu povjerioca na ime duga od 600 eura. Kompanija koja je vlasnik stambenog kompleksa na Zavali vrijednog nekoliko stotina miliona eura i koja je po podacima računom od 2008. godine, otišla je u stečaj zbog 600 eura koje duguje podgoričkoj firmi Vapor Vizuelne Komunikacije, čiji je vlasnik izvjesni Aleksandar Đurović.

Ovo je drugi bankrot na Zavali. Prvi je došao 2009. godine, nakon finansijskog kraha Sergeja Polonskog, ruskog milionera i vodećeg developera u Rusiji i njegove investicione grupe Miraks. Na redu je Zavala Invest koju su 2010. otkupili biznismeni Nail Emilfarb i Igor Peljuhno, američki i njemački državljanin.

Za privremenog stečajnog upravnika imenovan je Ranko Radinović, dok se prema zapisniku sa rasprave, zastupnik Zavale tome nije protivio, jer je „predlog osnovan, nema prigovora, budući da – to je što je, te da je faktička situacija takva…..” Protivnici uvođenju stečaja, povjerioci i kupci, ponudili su da Vaporu sami izmire dug, ali je takav predlog odbijen.

Pored dva bankrota, za ovo naselje vezuju se brojne afere, korupcionaški skandali, prevara kupaca stanova i spektakularno hapšenje budvanskih čelnika optuženih za zloupotrebu služenog položaja.

Uprkos stečaju, u naselju Zavala za 19. jul je zakazano gala slavlje povodom završetka prve faze kompleksa i dodjele 12 ključeva vlasnicima, prvim stanovnicima na Zavali.

Među srećnim dobitnicima ključeva u petak neće biti mnogih kupaca koji su stanove platili Miraksu daleke 2008. godine u cjelosti po cijeni od 6-8.000 eura po kvadratu po sistemu – ključ u ruke. Njihovim novcem finansirana je gradnja vila na Zavali. Novi vlasnici, Emilfarb i Peljuhno preuzeli su kompleks u ime zaštite interesa većine kupaca apartmana. Ispod zastave SAD, na crvenom tepihu prostrtom na gradilištu, obećali su završetak svih radova do kraja 2012. godine.

Potpisan je kupoprodajni ugovor između Zavala Investa i kompanije Astra Montenegro Investment Association Doo (AMIA), u oktobru 2010. godine, vrijedan 24 miliona eura.

Kupci su preuzeli obavezu da dio ugovorene cijene isplate povjeriocima Zavala Investa i da isplate kredit Hypo Alpe Adria banke u iznosu od 19,5 miliona eura i obaveze prema Opštini Budva i drugim povjeriocima od 4,5 miliona eura, u narednih godinu dana.

Obaveze nisu ispunjene ali je teret kredita Hypo banke upisan na imovinu kupaca.

Njihove nekretnine, bez njihovog znanja i saglasnosti, opterećene su hipotekom Hypo Alpe Adria-Development banke iz Podgorice u iznosu od 14, 5 miliona eura. Upisana je i hipoteka Hypo Alpe Adria banke iz Klagenfurta na iznos od 5 miliona eura i konačno na sve parcele upisane u list nepokretnosti br. 34 Uprave za nekretnine, na cijelo naselje, upisana je hipoteka trećeg reda u iznosu od 103 miliona eura, u korist firme AMIA Doo Budva.

Radi se o 86 kupaca koji su stanove u potpunosti isplatili prije šest godina. Većina njih su državljani Rusije, zatim Ukrajine i drugih država bivšeg Sovjetskog Saveza.

Novi vlasnici od njih zahtijevaju doplatu od 654 eura po kvadratu za skidanje bankarske hipoteke sa lista nepokretnosti. Traže i dodatnih 600 eura za završnu obradu apartmana, što je ukupno 1.254 eura po kvadratnom metru. Odnosno oko 22,5 miliona eura. Što u konačnom znači da su obaveze otplate kredita i troškovi završnih radova na apartmanima prebačeni na kupce.

Na Zavali su izgrađene 34 vile različite spratnosti koje raspolažu sa 200 apartmana, ukupne bruto izgrađene površine od 39.000 kvadrata.

Kupovinom Zavala Investa AMIA je polovinu kompleksa dobila u vlasništvo po cijeni kvadrata od 2.428 eura, u zamjenu za obavezu da dovrši kompleks i preda svakom kupcu stanove koje su ranije kupili. Kako to i nakon šest godina od preuzimanja projekta nije izvršeno, grupa od 29 vlasnika stanova na poznatom budvanskom rtu, podnijela je tužbe Osnovnom sudu u Kotoru protiv povezanih firmi AMIA, Montera, FSM i njihovih direktora, kao i protiv Hypo banke.

Vode se dvije vrste sudskog spora. Jedan zbog neovlašćenog upisa hipoteke na stanove bez saglasnosti kupaca koji su u potpunosti izmirili prodajnu cijenu nekretnine i koji su na osnovu ugovora, Clausule Intabulanti, uknjiženi kao vlasnici nepokretnosti.

Drugom tužbom kupci zahtijevaju od suda da obaveže vlasnike Zavale da završe njihove stanove bez dodatnih uslovljavanja koja su u suprotnosti sa ugovorima o kupoprodaji i datim garancijama.

U septembru 2011. godine AMIA kao investitor i Montera kao generalni izvođač radova potpisali su garancije da će završiti izgradnju stanova po sistemu ključ u ruke, izmiriti sve obaveze prema Hypo banci te da garantuju svim kupcima da osim pune isplate ranije dogovorene kupoprodajne cijene apartmana do 31. decembra 2011. godine, neće od njih potraživati nikakva dodatna novčana sredstva na ime završetka gradnje kao ni na ime izmirenja obaveza prema Hypo banci.

Početkom 2013. godine kompanija FSM potpisuje sa Hypo bankom ugovor o kupovini prava potraživanja duga od 20 miliona eura. Iako je obećano, hipoteka sa stanova nije skinuta.

U obilju informacija koje u slučaju spora između kupaca stanova i vlasnika kompleksa nude dvije zainteresovane strane veoma je teško procijeniti ko je u pravu. Dok nezadovoljni kupci tvrde da su po drugi put na Zavali prevareni, argumenti druge strane su drugačiji.

Jedan od dvojice vlasnika, Igor Peljuhno, tvrdi da je stavljanje tereta hipoteke na stanove opravdano jer se Zavala Invest nije mogla bez saglasnosti hipotekarnog povjerioca uknjižiti kao vlasnik nekretnina. Trenutni iznos duga prema banci iznosi oko 10 miliona eura, tvrdi Peljuhno, iako u listu nepokretnosti i dalje stoji iznos zaduženja iz 2008. godine.

Što se tiče doplate za zanatsku obradu stanova, ona se pravda kvalitetom radova koji se izvode i nepredviđenim troškovima. „Dali smo oko četiri miliona eura na novu stolariju jer je prethodna bila lošeg kvaliteta”, tvrdi Peljuhno i dodaje da su za to imali saglasnost većine kupaca.

On takođe tvrdi da se kupcima koji strahuju za svoje nekretnine na Zavali manipuliše, te da se vode sudski sporovi sa imenima ljudi koji nisu ni dali punomoćje advokatima.

Za sve što rade uglavnom imaju saglasnost kupaca koji jedva čekaju da dođu u posjed stanova koje odavno platili.

On tvrdi da Pavel Mitrofan (vidi boks) nije pisao nikakvo pismo premijeru Đukanoviću, da je to lažna vijest koja dolazi sa lažnih internet adresa. Mitrofanu jeste oduzeta vila koju nije platio aktiviranjem upisane hipoteke. „Sve je urađeno po zakonu”, ističe Peljuhno. Izvršena je licitacija čije je održavanje objavljeno u medijima. Vilu je kupila FSM, kompanija čiji je Peljuhno suvlasnik. Pavel Mitrofan na Zavali posjeduje i vilu br. 32 za koju je platio 7,5 miliona eura i nekoliko apartmana.

„Tokom stečaja, koji je uveden, biće prodata preostala imovina Zavala Investa, 12 stanova i dio zemljišta. Dobijeni novac otići će povjeriocima, na prvom mjestu banci, što će omogućiti konačno skidanje hipoteke sa kompleksa Zavala”, kazao je Igor Peljuhno.

Stečaj Zavala Investa očigledno je planiran. Prethodno su vlasnici osnovali niz povezanih firmi na koje su prenijeli imovinu firme. Osnivač Zavala Investa trenutno je of-šor kompanija Shield Security Services Ltd. Građevinska dozvola je takođe prenijeta sa Zavale na firmu AMIA i to tako što je druga firma sa prvom, odnosno vlasnici sami sa sobom, zaključila ugovor o zakupu zemljišta na rok od 30 godina.

Kakve će posljedice novi stečaj ostaviti na kupce i njihove interese, znaće se uskoro.

Vlasnici tvrde da sve ide po planu i da se završetak cijelog kompleksa očekuje u junu 2015. godine.

Ima li pisma

Donedavno ponosni vlasnik vile br. 23 bogati ruski biznismen Pavel Mitrofan ostao je iznenada bez nje. U pismu koje je sa grupom obmanutih kupaca uputio premijeru Milu Đukanoviću, on teško optužuje vlasnike kompleksa koji su ga, navodno, lišili imovine nizom nezakonitih radnji. „Ugovor o kupoprodaji moje vile, bez moje saglasnosti advokati su potpisali u korist FSM, na osnovu punomoćja koje nijesam dao ja, nego FSM. Tako ispada da je kompanija FSM (vlasništvo N.Emilfarba i I.Peljuhno), sama sebi prodala tuđe vlasništvo bez saglasnosti vlasnika”, tvrdi Mitrofan i u pismu ukazuje na pasivnost sudova u Crnoj Gori u slučaju zaštite prava i interesa kupaca „što se može okončati krupnim skandalom u Evroskom sudu za ljudska prava u Strazburu”. No, Igor Peljuhno jedan od vlasnika negira da je to pismo uošte upućeno crnogorskom premijeru.

Polonski bez vile

Aktuelni vlasnici Zavale nemaju podataka o vili koju je kupio Sergej Polonski. On je kupio vilu br.17 na obali mora i za nju platio 2,7 miliona eura kompaniji Astra Montenegro. Zanimljivo je da je cjelokupan iznos uplate istog dana završio na konto diskoteke Top Hill na brdu Topliš, koju je Miraks gradio.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo