Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STEČAJ U ZAVALI: Kupci teško do svojih stanova

Objavljeno prije

na

Rješenjem Privrednog suda u Podgorici od 20. juna 2014. godine u budvanskom preduzeću Zavala Invest pokrenut je stečaj. Odluka o stečaju objavljena je u Službenom listu br.28/14 od 4. jula ove godine.

Posebna zanimljivost neočekivanog bankrota Zavala Investa je u tome što je pokrenut po predlogu povjerioca na ime duga od 600 eura. Kompanija koja je vlasnik stambenog kompleksa na Zavali vrijednog nekoliko stotina miliona eura i koja je po podacima računom od 2008. godine, otišla je u stečaj zbog 600 eura koje duguje podgoričkoj firmi Vapor Vizuelne Komunikacije, čiji je vlasnik izvjesni Aleksandar Đurović.

Ovo je drugi bankrot na Zavali. Prvi je došao 2009. godine, nakon finansijskog kraha Sergeja Polonskog, ruskog milionera i vodećeg developera u Rusiji i njegove investicione grupe Miraks. Na redu je Zavala Invest koju su 2010. otkupili biznismeni Nail Emilfarb i Igor Peljuhno, američki i njemački državljanin.

Za privremenog stečajnog upravnika imenovan je Ranko Radinović, dok se prema zapisniku sa rasprave, zastupnik Zavale tome nije protivio, jer je „predlog osnovan, nema prigovora, budući da – to je što je, te da je faktička situacija takva…..” Protivnici uvođenju stečaja, povjerioci i kupci, ponudili su da Vaporu sami izmire dug, ali je takav predlog odbijen.

Pored dva bankrota, za ovo naselje vezuju se brojne afere, korupcionaški skandali, prevara kupaca stanova i spektakularno hapšenje budvanskih čelnika optuženih za zloupotrebu služenog položaja.

Uprkos stečaju, u naselju Zavala za 19. jul je zakazano gala slavlje povodom završetka prve faze kompleksa i dodjele 12 ključeva vlasnicima, prvim stanovnicima na Zavali.

Među srećnim dobitnicima ključeva u petak neće biti mnogih kupaca koji su stanove platili Miraksu daleke 2008. godine u cjelosti po cijeni od 6-8.000 eura po kvadratu po sistemu – ključ u ruke. Njihovim novcem finansirana je gradnja vila na Zavali. Novi vlasnici, Emilfarb i Peljuhno preuzeli su kompleks u ime zaštite interesa većine kupaca apartmana. Ispod zastave SAD, na crvenom tepihu prostrtom na gradilištu, obećali su završetak svih radova do kraja 2012. godine.

Potpisan je kupoprodajni ugovor između Zavala Investa i kompanije Astra Montenegro Investment Association Doo (AMIA), u oktobru 2010. godine, vrijedan 24 miliona eura.

Kupci su preuzeli obavezu da dio ugovorene cijene isplate povjeriocima Zavala Investa i da isplate kredit Hypo Alpe Adria banke u iznosu od 19,5 miliona eura i obaveze prema Opštini Budva i drugim povjeriocima od 4,5 miliona eura, u narednih godinu dana.

Obaveze nisu ispunjene ali je teret kredita Hypo banke upisan na imovinu kupaca.

Njihove nekretnine, bez njihovog znanja i saglasnosti, opterećene su hipotekom Hypo Alpe Adria-Development banke iz Podgorice u iznosu od 14, 5 miliona eura. Upisana je i hipoteka Hypo Alpe Adria banke iz Klagenfurta na iznos od 5 miliona eura i konačno na sve parcele upisane u list nepokretnosti br. 34 Uprave za nekretnine, na cijelo naselje, upisana je hipoteka trećeg reda u iznosu od 103 miliona eura, u korist firme AMIA Doo Budva.

Radi se o 86 kupaca koji su stanove u potpunosti isplatili prije šest godina. Većina njih su državljani Rusije, zatim Ukrajine i drugih država bivšeg Sovjetskog Saveza.

Novi vlasnici od njih zahtijevaju doplatu od 654 eura po kvadratu za skidanje bankarske hipoteke sa lista nepokretnosti. Traže i dodatnih 600 eura za završnu obradu apartmana, što je ukupno 1.254 eura po kvadratnom metru. Odnosno oko 22,5 miliona eura. Što u konačnom znači da su obaveze otplate kredita i troškovi završnih radova na apartmanima prebačeni na kupce.

Na Zavali su izgrađene 34 vile različite spratnosti koje raspolažu sa 200 apartmana, ukupne bruto izgrađene površine od 39.000 kvadrata.

Kupovinom Zavala Investa AMIA je polovinu kompleksa dobila u vlasništvo po cijeni kvadrata od 2.428 eura, u zamjenu za obavezu da dovrši kompleks i preda svakom kupcu stanove koje su ranije kupili. Kako to i nakon šest godina od preuzimanja projekta nije izvršeno, grupa od 29 vlasnika stanova na poznatom budvanskom rtu, podnijela je tužbe Osnovnom sudu u Kotoru protiv povezanih firmi AMIA, Montera, FSM i njihovih direktora, kao i protiv Hypo banke.

Vode se dvije vrste sudskog spora. Jedan zbog neovlašćenog upisa hipoteke na stanove bez saglasnosti kupaca koji su u potpunosti izmirili prodajnu cijenu nekretnine i koji su na osnovu ugovora, Clausule Intabulanti, uknjiženi kao vlasnici nepokretnosti.

Drugom tužbom kupci zahtijevaju od suda da obaveže vlasnike Zavale da završe njihove stanove bez dodatnih uslovljavanja koja su u suprotnosti sa ugovorima o kupoprodaji i datim garancijama.

U septembru 2011. godine AMIA kao investitor i Montera kao generalni izvođač radova potpisali su garancije da će završiti izgradnju stanova po sistemu ključ u ruke, izmiriti sve obaveze prema Hypo banci te da garantuju svim kupcima da osim pune isplate ranije dogovorene kupoprodajne cijene apartmana do 31. decembra 2011. godine, neće od njih potraživati nikakva dodatna novčana sredstva na ime završetka gradnje kao ni na ime izmirenja obaveza prema Hypo banci.

Početkom 2013. godine kompanija FSM potpisuje sa Hypo bankom ugovor o kupovini prava potraživanja duga od 20 miliona eura. Iako je obećano, hipoteka sa stanova nije skinuta.

U obilju informacija koje u slučaju spora između kupaca stanova i vlasnika kompleksa nude dvije zainteresovane strane veoma je teško procijeniti ko je u pravu. Dok nezadovoljni kupci tvrde da su po drugi put na Zavali prevareni, argumenti druge strane su drugačiji.

Jedan od dvojice vlasnika, Igor Peljuhno, tvrdi da je stavljanje tereta hipoteke na stanove opravdano jer se Zavala Invest nije mogla bez saglasnosti hipotekarnog povjerioca uknjižiti kao vlasnik nekretnina. Trenutni iznos duga prema banci iznosi oko 10 miliona eura, tvrdi Peljuhno, iako u listu nepokretnosti i dalje stoji iznos zaduženja iz 2008. godine.

Što se tiče doplate za zanatsku obradu stanova, ona se pravda kvalitetom radova koji se izvode i nepredviđenim troškovima. „Dali smo oko četiri miliona eura na novu stolariju jer je prethodna bila lošeg kvaliteta”, tvrdi Peljuhno i dodaje da su za to imali saglasnost većine kupaca.

On takođe tvrdi da se kupcima koji strahuju za svoje nekretnine na Zavali manipuliše, te da se vode sudski sporovi sa imenima ljudi koji nisu ni dali punomoćje advokatima.

Za sve što rade uglavnom imaju saglasnost kupaca koji jedva čekaju da dođu u posjed stanova koje odavno platili.

On tvrdi da Pavel Mitrofan (vidi boks) nije pisao nikakvo pismo premijeru Đukanoviću, da je to lažna vijest koja dolazi sa lažnih internet adresa. Mitrofanu jeste oduzeta vila koju nije platio aktiviranjem upisane hipoteke. „Sve je urađeno po zakonu”, ističe Peljuhno. Izvršena je licitacija čije je održavanje objavljeno u medijima. Vilu je kupila FSM, kompanija čiji je Peljuhno suvlasnik. Pavel Mitrofan na Zavali posjeduje i vilu br. 32 za koju je platio 7,5 miliona eura i nekoliko apartmana.

„Tokom stečaja, koji je uveden, biće prodata preostala imovina Zavala Investa, 12 stanova i dio zemljišta. Dobijeni novac otići će povjeriocima, na prvom mjestu banci, što će omogućiti konačno skidanje hipoteke sa kompleksa Zavala”, kazao je Igor Peljuhno.

Stečaj Zavala Investa očigledno je planiran. Prethodno su vlasnici osnovali niz povezanih firmi na koje su prenijeli imovinu firme. Osnivač Zavala Investa trenutno je of-šor kompanija Shield Security Services Ltd. Građevinska dozvola je takođe prenijeta sa Zavale na firmu AMIA i to tako što je druga firma sa prvom, odnosno vlasnici sami sa sobom, zaključila ugovor o zakupu zemljišta na rok od 30 godina.

Kakve će posljedice novi stečaj ostaviti na kupce i njihove interese, znaće se uskoro.

Vlasnici tvrde da sve ide po planu i da se završetak cijelog kompleksa očekuje u junu 2015. godine.

Ima li pisma

Donedavno ponosni vlasnik vile br. 23 bogati ruski biznismen Pavel Mitrofan ostao je iznenada bez nje. U pismu koje je sa grupom obmanutih kupaca uputio premijeru Milu Đukanoviću, on teško optužuje vlasnike kompleksa koji su ga, navodno, lišili imovine nizom nezakonitih radnji. „Ugovor o kupoprodaji moje vile, bez moje saglasnosti advokati su potpisali u korist FSM, na osnovu punomoćja koje nijesam dao ja, nego FSM. Tako ispada da je kompanija FSM (vlasništvo N.Emilfarba i I.Peljuhno), sama sebi prodala tuđe vlasništvo bez saglasnosti vlasnika”, tvrdi Mitrofan i u pismu ukazuje na pasivnost sudova u Crnoj Gori u slučaju zaštite prava i interesa kupaca „što se može okončati krupnim skandalom u Evroskom sudu za ljudska prava u Strazburu”. No, Igor Peljuhno jedan od vlasnika negira da je to pismo uošte upućeno crnogorskom premijeru.

Polonski bez vile

Aktuelni vlasnici Zavale nemaju podataka o vili koju je kupio Sergej Polonski. On je kupio vilu br.17 na obali mora i za nju platio 2,7 miliona eura kompaniji Astra Montenegro. Zanimljivo je da je cjelokupan iznos uplate istog dana završio na konto diskoteke Top Hill na brdu Topliš, koju je Miraks gradio.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo