Obrni, okreni, Petar Ivanović nije govorio istinu kada se jesenas kao resorni ministar razmetao brojkama tvrdeći da je u poljoprivredi zaposleno hiljadu ljudi više u odnosu na 2012. godinu.
Uzalud je Ivanović krajem prošle sedmice bacao perje pred novinare i izvodio svoj mali suludi performans, što je bila njegova reakcija na pisanje Vijesti da po zvaničnoj statistici ne da nije bilo hiljadu radnika više, nego ih je čak i manje. Nakon predstave u zgradi Vlade, tokom koje je ministar citirao i Alberta Ajnštajna – morate se kretati da bi zadržali ravnotežu, ali i nepoznatog autora koji je pronicljivo uvidio da mućak ne može biti jaje, i državni Monstat je potvrdio da ministrova statistika nije tačna. Iz te kuće je saopšteno da je prošle godine zaposleno 266 ljudi više u poljoprivredi u odnosu na raniju godinu. A ne hiljadu kako je ministar tvrdio. Monstat je saopštio da Vijesti nijesu dobro protumačile njihove podatke. Kako god da čitaš brojke – Ivanovićeva računica ne valja. Ili: mućak stvarno ne može biti jaje.
Ministar se tim povodom više nije oglašavao. A i šta bi rekao nakon što je u parlamentu prošle godine, šepureći se zvaničnom statistikom koja mu je tada išla u prilog, kazao da se ,,jedino podaci Monstata mogu smatrati validnim”. Treba imati na umu da Ivanović to nije tek onako govorio. Državna statistička institucija nerijetko je koristila metodologiju računanja u korist vlasti. Ivanovićev metod i njima je ostao nedokučen.
Nije samo Monstat demantovao Ivanovića. Ministar je to učinio sam tek nekoliko trenutaka pošto je teatralno rasuo perje. Saopštio je da je tog istog jutra, kako bi demantovao Vijesti, pozvao nekoliko firmi da vidi koliko ljudi radi kod njih. Zašto je ministar morao da zove firme da utvrdi koliko je ljudi zaposleno u poljoprivredi? Zašto nije prosto izvadio iz svog radnog stola podatke na osnovu kojih je tvrdio da je otvoreno hiljadu novih radnih mjesta? Da li to znači da je ministar to tek onako iz glave frljuknuo cifru koja mu se činila dovoljnom da impresionira šefa? Poznato je da je Đukanović rado koristio podatak o hiljadu radnika više u poljoprivredi. Ivanović je izgleda preradio Ajnštajna – ako hoćes da zadržiš ravnotežu na vlasti, statistika se mora kretati naprijed. Kad već poljoprivreda neće.
,,Izražena je sumnja da li je zaista hiljadu ljudi zaposleno u poljoprivredi. Moje jedino uputstvo je na ministra poljoprivrede i dobićete precizne podatke po imenu i prezimenu, nema razloga zbog kojeg bi to tajili”, kazao je premijer u parlamentu u decembru prošle godine. Ups.
Možda je imalo efekta kod šefa, ali Ivanovićeva statistika nije zadivila Brisel. U Izvještaju o napretku Crne Gore iz 2013. godine, u odjeljku o poljoprivrednoj proizvodnji, navodi se da su aktivnosti vezane za IPA fondove za poljoprivredu u ,,ranoj fazi”, da mnogi zakoni čekaju usvajanje i da su pripreme na tom polju ,,osrednje napredovale” kao i u na polju organske proizvodnje. Jedini zakon koji je u oblasti poljoprivrede usvojen protekle godine je upravo onaj vezan za organsku proizvodnju. Ironija je, međutim, što proizvođači tvrde da će ukoliko bude primjenjivan, i to malo onih koji se bave organskom hranom biti uništeni.
Ivanović će svakako ostati upamćen kao ministar poljoprivrede. I to ne samo zbog perja. Neki neće moći da zaborave kako je u razgovoru sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO Sorin Dukaruom dogovarao angažovanje NATO u nekim crnogorskim projektima u kojem bi krajnji korisnici bili poljoprivredni proizvođači. Drugi će opet pamtiti njegovu strategiju da Crna Gora izvozom jagnjećeg mesa u arapske zemlje poveća zaposlenost i poboljša imidž.
Farmeri će ga svakako upamtiti po tome što su za vrijeme njegovog mandata smanjene premije za mlijeko i zaprijećeno da će iste biti ukinute. Ministar se hvalio da su najveće u regionu, pa čak i u Evropi. Pa ih, valjda, zato treba dovesti do nule. Ivanović nije odgovorio na pitanje Mladena Bojanića, koji ga je u parlamentu pitao otkud sada umanjenje premija kada je Ministarstvo neposredno prije nego je Ivanović postao ministar, u predizbornoj kampanji, obećalo ,,da će tri puta da se povećaju subvencije za poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori u ovom mandatu Vlade”.
Bojanić, ekonomista, podsjetio je svog kolegu (ministar poljoprivrede predavač je ekonomskih predmeta na Đukanovićevom fakultetu) da neoliberalni koncept u crnogorskoj poljoprivredi nije održiv.
,,Slažemo se da investicija u poljoprivredu mora biti. Ako nema stranih investicija i nema povoljnih kredita, ko onda ostaje da uloži sredstva. Jedino rješenje je da se država uključi”, kazao je Bojanić u poslaničkom pitanju upućenom Ivanoviću.
Ministar je ostao pri svom – da će se ta pomoć postepeno smanjivati. Najavio je da neće biti otkupa poljoprivrednih viškova, kao i smanjenja subvencija za uzgoj stoke i sadnju biljaka. Kada su vremenske neprilike uništile mnoga poljoprivredna dobra, ministar je kazao da pomoći neće biti, a da iz onoga što se desilo valja izvući pouku. Valjda meteorološku?
Indirektno, poručio je farmerima i da smanje kritike i obraćanja medijima: ,,Na osnovu detaljnog pregleda dokumentacije ministarstva primijetio sam da su pojedini farmeri u prošlosti veoma često dobijali neku vrstu pomoći nakon oglašavanja u nekim medijima”. Nije se tu zaustavio. Policajski, u javnost je iznio podatke koliko su pomoći dobili, imenom i prezimenom, oni koji su ga u medijima kritikovali. Priprijetio je i da isti nijesu platili porez državi.
Priupitan da objasni trend rasta uvoza poljoprivrednih i mliječnih proizvoda, Ivanović je u parlamentu kazao: ,,Treba imati u vidu da je u istom periodu Crna Gora zabilježila oko 250 hiljada stranih gostiju više koji su ostvarili i 1.200.000 noćenja više. Dakle, imamo više stranaca koji duže ostaju u Crnoj Gori, a pošto oni moraju da nešto pojedu i popiju, onda to što su oni pojeli i popili iznosi između 120 i 130 miliona eura, a to je taj nevidljivi izvoz”. Eksport-import stručnjak, šta ćeš.
Jedna od ministrovih strategija bilo je i ulaganje u maslinarstvo. Nije, međutim, mogao da odgovori na poslaničko pitanje Mića Orlandića zašto nije spriječeno uništenje prehrambene industrije Primorka Bar. ,,Poznato je da su se u posljednje vrijeme u ovoj fabrici desila dva požara u kojima je do temelja izgorjela i stara i nova fabrika. Prije požara sva najvrednija oprema je isječena i prodata, a fabrika je raspolagala pogonima za proizvodnju i preradu maslina i maslinovog ulja, linijama za preradu i proizvodnju sokova, linijom za uslužno punjenje koka kole, savremenim pogonom za proizvodnju pare. Fabrika je imala i veoma veliki skladišni prostor i hladnjaču sa kapacitetom preko 2 000 tona”, govorio je Orlandić u parlamentu. Ivanović se pravdao da je shvatio da je pitanje upućeno ministru ekonomije, a ne njemu, pa se nije pripremio.
Nije slab na stočare, ali na familiju jeste. Kada su ga optuživali da je dok je bio na čelu Hyipo Alpe adria banke pomogao šefa milionima, ćutao je. Ivanović je bio na čelu borda te banke tokom 2007. i 2008. godine kada je Đukanovićevoj kompaniji Global Montenegro odobrio kredit od pet miliona eura uz višegodišnji grejs period. Đukanovićeva kompanija bila je bez imovine i poslovnih referenci, a prema pisanju istraživačke organizacije novinara OCCRP, novac je upotrijebljen za vraćanje kredita koji je prethodno Global podigao u Prvoj banci.
Treba biti pošten. Ivanović nije pomagao samo Đukanovića. Tokom njegovog mandata u Hypo, ta je banka napravila gubitak od nekih 30 miliona eura. Na dobitku su bili Ivanović i njegovi. I sam je ministar uzeo kredit u Hypo, kako je prijavio Komisiji za konflikt interesa. Nije objavio o kolikom se iznosu radi. Ivanović nije odgovorio na pitanja Monitora o tome da li je i kolike je kredite izdao sebi i svojoj porodici u vrijeme kada je bio na čelu Borda, iako je na konferenciji tvrdio da je potrebno samo obratiti mu se na adresu ministarstva, te da će on dati svaki odgovor.
Prema registru zaloga, u vrijeme Ivanovića kreditiran je i Centar za preduzetništvo, koji je Ivanović osnovao sa Veselinom Vukotićem, ali i brojni premijerovi prijatelji. I Šarić i njegovi, naravno. Tokom 2008. preko te su banke Šarićevi partneri počeli sa milionskim transakcijama, koje su nastavljene i kasnije. Na sudu se tvrdilo da su Hypo i Prva banka braće Đukanović bile perionice Šarićevog novca.
Isti trend ministar je nastavio i u poljoprivredi. Mediji su krajem januara objavili da je Ministarstvo poljoprivrede za rad na sektorskim analizama za strategiju razvoja poljoprivrede 2014–2020. angažovalo konzorcijum koji čine Mikro projekt iz Podgorice, Mikro projekt iz Splita i CEED koji je Ivanović osnovao. Zanimljivo je i da se druga podgorička kompanija, koja čini konzorcijum Mikro project, nalazi na istoj adresi kao i CEED.
Kada je Ivanović imenovan za ministra, Srđan Milić je u parlamentu kazao da ,,zli jezici govore da je bolje da poljoprivrede onda i nema”. Ako nastavi sa svojom neoliberalnom filozofijom, jedno je sigurno – poljoprivredi ne treba ministar. Bolje neki poglavica da prizove kišu. Neki Bik koji sjedi. I ne baca perje.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
INTERVJU3 sedmice
OKO NAS3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice