Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stari poslovi, novi ljudi

Objavljeno prije

na

Padom Safeta Kalića i Nasera Keljmendija došlo je do izvjesnih promjena na takozvanoj avganistanskoj transverzali. Monitorov dobro obaviješteni izvor iz policije tvrdi da znatne količine heroina koji putuje sa istoka na zapad sada u dobroj mjeri zaobilaze Rožaje i Crnu Goru.„Droga se i dalje lageruje na Kosovu, ali putevi sa Kosova uglavnom vode prema Srbiji i Mađarskoj”, kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima na avganistanskoj transverzali otvorena je još jedna trasa koja vodi prema Rusiji, Poljskoj i Češkoj. „Poslije pada velikih balkanskih narkobosova, posao sa heroinom jednim dijelom je preuzela ruska mafija, tako da su pored Turaka i Albanaca u poslu sa heroinom sada važni igrači i Rusi”.

O padu prometa heroina kroz Crnu Goru govori i podatak o količinama droge koju prenose kuriri. „Oni su ranije unosili i pronosili kroz našu državu od pet do petnaest kilograma čistog heroina u jednoj turi. Sada kurir ne nosi više od kilogram i po do dva”, tvrdi Monitorov izvor.

Sa Saftom Kalićem sa narko scene je otišla čitava ekipa narkodilera. Malo prije njegovog bjekstva, ili neposredno poslije toga, od Crne Gore, preko Srbije do zapadnoevropskih država pohapšeni su između ostalih i Suvad Musić Batko, Mersad Zejnelagić, Sead Lukač, Sabadin Bećiragić, Satko Bećiragić, Sead Hot, Alen Sijarić, Velija Hot, Kemo Rastoder, Aladin Drnda.

Zatvorsku sudbinu dijele i Nedžad Hajrović, Fikret Dacić, Meho Bralić, Zeno Bralić, Sado Murić, Adnan Pepić, Ramiz Muković, Esad Muković, Rafet Džudžević, Mirzet Lukić, Munir Dautović, Senad Hočanin, Tomislav Jokić i Dalibor Grujić iz Novog Sada, Zoran Branković i Marko Puškić iz Beograda, Bojan Bakoč i Aleksandar Pavlović iz Bora i Soko Prelić iz Tutina.

„To je stara grada Kalićevih ortaka i dilera. Sa njima su prestale velike ture heroina, ali poslovi nijesu stali”, kaže naš policijski izvor.

Monitor je ranije pisao o strogo kontrolisanom lancu kriminalnih narko bandi na prostorima biše Jugoslavije, od Makedonije do Slovenije, koje su naslonjene jedne na drugu. Tako je, prema našem izvoru iz policije, veoma značajnu kariku na heroinskoj transverzali činilo desetak hercegovačkih kriminalnih grupa, koje su bile direktno povezane sa kriminalnim grupama u Crnoj Gori.

Droga iz Crne Gore, odnosno Rožaja, do Bosne, i dalje za Hrvatsku i Sloveniju ide i rutom preko Novog Pazara i Sarajeva. U Hrvatskoj je na tom poslu, pored splitske i korčulanske, angažovano još makar osam narko bandi, dok ih u Sloveniji ima četiri do pet. Narko grupama na glavnoj balkanskoj „stanici”, na prostoru Makedonije i na Kosovu, broja se ne zna.

Međunarodne agencije za borbu protiv organizovanog kriminala i droge odavno su ucrtale na mapama ,,avganistansku transverzalu”, na kojoj je Kosovo označeno kao veliko skladište heroina i distributivni centar za Evropu, pa i ostatak svijeta. Jedan zapadni diplomata na službi na Balkanu iznio je procjene obavještajnih izvora da se na području Kosova, Albanije i zapadne Makedonije u svakom trenutku nalazi bar sedam tona heroina spremnog za put na Zapad.

Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu, uz pomoć dobro obaviještenih izvora, razotkrio čitavu mrežu kriminalaca koji kontrolišu šverc preko kosovsko-crnogorske granice.

Sva priča u Rožajama vrtjela se oko Safeta Kalića, kojeg je bilo opasno pomenuti dok nijesu uhapšeni njegov brat Mersudin i supruga Amina, zbog pranja novca zarađenog u narko biznisu. Onda je dokument koji je pod nazivom ,,Procjena opasnosti od organizovanog kriminala” sačinila Uprava policije Crne Gore potvrdio ono što Monitor piše već dvije godine, da je Rožaje sjeverna prijestonica prekograničnog šverca i narko biznisa. Postalo je potpuno jasno da su rožajski klanovi bili pod zaštitom političkog establišmenta.

Kalićev klan je samo jedna od crnogorskih ekspozitura mnogo šire kriminalne grupacije kosovskog i balkanskog narkobosa Nasera Keljmendija. Vjeruje da je dugački lanac narko bandi na balkanskoj ruti kroz čitavu bivšu Jugoslaviju kontrolisao Keljmendijev klan, sa sjedištem u Sarajevu i Peći. Taj narko lanac, prema Monitorovom izvoru, brojao je oko deset hiljada članova, ne računajući Kosovo.

Nekoliko skorijih policijskih akcija u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji, pokazale su da gradu na Ibru, uprkos padu prometa heroina, posao ide.

Rožaje je u žižu javnosti nedavno dospjelo poslije policijske akcije Zvijezda, kojom su prekinuta četiri kanala šverca narkotika sa Kosova. U ovoj akciji je uhapšeno 16 osoba i zaplijenjeno oko pet kilograma heroina visokog procenta čistoće, zatim 1,6 kila skanka i tri kilograma smješe koja služi za miješanje sa opojnim drogama.

Nedugo prije ove, akcija policije u Albaniji, u mjestu Đirokastra, pokazala je da se Rožajci osim švercom heroina bave i skankom. U tom gradu uhapšani su Semir Dedeić (25) i Enes Bralić (28), zbog šverca 40 kilograma skanka, koji je pronađen u dvjema rezervnim gumama kamiona mercedes, registarskih oznaka RO AP 772, kojim je upravljao Dedeić. Prema pisanju albanskih medija policija je imala dojavu da su Dedeić i Bralić drogu kupili od albanskog državljanina i da se kamionom kreću prema Crnoj Gori.

Dedeić je inače poznat policiji zbog šverca narkotika. Kao pripadnik narko klana Safeta Kalića, kako je saopštila policija Srbije, bio je uhapšen u oktobru 2008. godine u Belom Potoku, a u njegovom pasatu pronađeno je tri i po kilograma heroina i sedam kilograma smješe za miksovanje ovog narkotika, kofeina i paracetamola. Poslije par dana policija je razbila jedan Šarićev krak kartela u Beogradu. U Okružnom suda u Beogradu petog maja 2009. godine zbog izvršenog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojne droge Semir Dedeić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, dok su njegovi saradnici, takođe sa područja Rožaja, osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne zbog šverca narkotika i nezakonitog posjedovanja oružja i municije.

Zbog bjekstva Kalića i djelimično pokidanih veza, rožajski klan se ,,prestrukturirao”, pa su njegovi pripadnici počeli uveliko da se bave skankom, koji donosi priličnu zaradu.

Direktor Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal Jurij Fedotov, koji je prije izvjesnog vremena boravio u Crnoj Gori izjavio je da se narkomafiji moguće suprotstaviti jedino objedinjavanjem snaga. On je podsjetio da je u maju počeo da se realizuje novi program na Balkanu.

,,Jedan od glavnih zadataka tog programa jeste da se prekinu putevi narkotika iz Avganistana”, rekao je Fedatov.

Monitorov izvor iz policije kaže da se i kriminalci trude da konsoliduju svoje redove, i da dolazi do smjene generacija u tim strukturama. Ko će biti uspješniji – nije uputno nagađati.

Sajo na Bosforu

Da se Safet Kalić krije u jednoj privatnoj kući u Istanbulu, zaštićen lažnim identitetom i falsifikovanim ličnim dokumentima, Monitor je objavio na naslovoj strani još početkom maja ove godine.

Dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije tada je za naš list otkrio da je kuća u kojoj se krije njegovo vlasništvo, na lažni identitet.

Safet Kalić je za Tursku otišao dva mjeseca prije nego su uhapšeni njegovi brat i supruga. Prema našem izvoru Safetu Kaliću u skrivanju pomažu kriminalne grupe iz Istanbula. Prema njegovim riječima Kalić uspijeva da se skriva zahvaljujući velikom bogatstvu koje ima u gotovom novcu. Ovaj dobro obaviješteni izvor tvrdi da se Kalićevo bogatstvo u kešu kreće u vrijednosti od nekoliko stotina miliona eura.

Safet Kalić ima ugodan život u Turskoj, normalno se kreće sa lažnim dokumentima, vozi automobile turskih oznaka, ali sa svojom porodicom u Rožajama, kako kaže izvor iz crnogorske policije, ne ostvaruje direktne kontakte.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo