Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stanovi umjesto hotela

Objavljeno prije

na

Broj višespratnica raznovrsne namjene, velelepnih tržnih centara, stambeno-poslovnih kompleksa i apartmanskih naselja u Budvi raste iz godine u godinu. Ekonomska kriza kao da je zaobišla turističku metropolu koja je postala poprište ogromnog građevinskog biznisa na kome bi joj mogli pozavidjeti daleko veći gradski centri. Mala zebnja vodećih investitora tokom izborne kampanje izazvana najavom predstavnika opozicionih partija da će, ukoliko osvoje vlast, staviti van snage većinu urbanističkih planova kojima je Budva planski uređena kao grad kula i solitera, prošla je. DPS i SDP, čiji su odbornici usvojili planove po kojima Budva, Bećići, Pržno, Sveti Stefan i Petrovac, treba da se grade po ugledu na Dubai, Vankuver i Long Bič, osvojili su tijesnu većinu u lokalnoj upravi, ali dovoljnu da se gradnja u naredne četiri godine razmahne. Većina planiranih solitera ucrtana je na parcelama čiji su vlasnici partijski funkcioneri vladajuće koalicije i njima bliski tajkuni i biznismeni.

Kule i soliteri smješteni su na svakom slobodnom kvadratu priobalnog pojasa budvanske rivijere. Urbanistička katastrofa koja je zadesila Budvu nema kraja ni granica.

Nakon izbora otvorena su brojna gradilišta na kojima grade uglavnom poznati likovi iz političkog i javnog života Crne Gore. Graditeljsko ludilo u turističkom centru traje godinama, ali ono što se priprema u narednom periodu prevazilazi sve do sada viđeno. Ruše se porodične kuće, poslovni objekti, ulice i trgovi.

Iako postojeći stambeni i poslovni objekti zvrje sablasno prazni, grade se novi i novi na decenijama čuvanom prostoru, rezervisanom za gradnju hotela. Nasilno se mijenjaju planovi i namjena prostora rezervisanog za turizam i gradnji hotela, u čemu učestvuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Povlađuje se investitorima na način suprotan zakonu i daje saglasnost na izmjenu planiranih namjena objekata. Hoteli ustupaju mjesto nebrojenim stambenim kvartovima na atraktivnim pozicijama.

Posljednji takav slučaj događa se u centru Budve na lokaciji na kojoj se nalazi samousluga Roda marketa, na kojoj budvanska građevinska kompanija Monterra Construction namjerava da sagradi kulu od 11 spratova stambeno-poslovnog karaktera.

Prostornim planom Opštine ta je lokacija šrafirana kao zona visokog turizma i hotela, u produžetku hotela Avala i Mogren i kontakt zone Starog grada. Ista odrednica prenijeta je i u Generalni urbanistički plan Budva-Bečići. Detaljnim planom Budva-centar date smjernice su ispoštovane. Na parceli tadašnjeg Panto marketa, vlasnika biznismena Panta Vučurovića, ucrtan je hotel sa 11 spratova.

Vučurović je zapao u dugove pa je parcelu opterećenu kreditom od tri miliona eura prodao Monterri, koja nakon debija na Zavali, preuzima vodeću ulogu u gradnji objekata u Budvi i okolini. Registrovana kao ćerka firma beogradske Monterre čiji je vlasnik Dragan Kopčalić, bivši visoki funkcioner Demokratske stranke i predsjednik Gradskog odbora DS za Beograd.

Kopčalić je pod nejasnim okolnostima preuzeo poznatu jugoslovensku građevinsku firmu Trudbenik i pripojio je svojoj Monterri. Budvanska Monterra se navodno odvojila od svoje centrale, što joj ne smeta da se kiti poslovnim nasljeđem Trudbenika osnovanog 1946.

Vlasnička struktura budvanske Monterre nije poznata. U javnosti je predstavlja ruski državljanin Igor Peljuchno, ovlašćeni zastupnik firme, dok je osnivač, prema CRPS-u, misteriozna Roxburgh business Inc.Ltd., ili grupa ruskih i budvanskih preduzimača i graditelja. Monterra osniva firmu MCG Montenegro u Budvi preko koje od Opštine kupuje dodatnih 539 kvadrata i zaokružuje urbanističku parcelu na 1.355 m2.

Osnivač ove firme je MCG Holding Ltd, sa nepoznate adrese, dok je ovlašćeni zastupnik i ovdje Igor Peljuchno.

Uticajnim biznismenima koji stoje iza firme Monterra stanovi su isplativiji od bilo kakvog hotela. Na njihov zahtjev, Izmjenama i dopunama DUP-a Budva-centar izvršena je prenamjena turističkog objekta u poslovni. Promjena je izvršena nezakonito, jer nije usaglašena sa smjernicama generalnog urbanističkog plana i prostornog plana opštine Budva.

Saglasnost na izmjene detaljnog plana bez prethodnih izmjena planova višeg reda, dao je ministar Predrag Sekulić, koji tokom mandata glavnog urbaniste Crne Gore igra ulogu mecene građevinskog lobija.

Nepoštovanje planova ovim se ne završava. Opština Monterri izdaje urbanističko-tehničke uslove za gradnju stambeno-poslovnog objekta, koji nemaju uporište u planu i time po drugi put mijenja osnovnu namjenu ove višespratnice, nesretno udjenute u naselju Gospoština, nadomak Starog grada.

Projektom nezgrapne staklene kule, ukupne površine 6.100 m2, predviđeno je da prva tri sprata imaju poslovnu namjenu za trgovine, banke, agencije i sličan asortiman, dok će sljedećih osam spratova zauzeti stanovi i apartmani za prodaju.

Budvanski građevinski lobi izmislio je nove kovanice za kamuflažu stambenih jedinica. To više nisu stanovi, nego apartmani u stambenim zgradama sa pomodnim nazivima – condo ili apart hoteli. Nova odrednica je – poslovni apartman, koju aktuelna zakonska regulativa ne poznaje. Stan za obavljanje poslovnih aktivnosti!?

Jedan broj mještana koji stanuju u susjedstvu nove trgovačko-stambene zgrade obratio se opštinskom Sekretarijatu za prostorno planiranje sa upozorenjem da će protiv načelnice Danijele Marotić i predsjednika Opštine Lazara Rađenovića podnijeti krivične prijave ukoliko bude izdata građevinska dozvola za takav objekat.

„Napominjemo da na pomenutoj urbanističkoj parceli nije dozvoljena gradnja objekta sa bilo kakvim stambenim sadržajima, već isključivo poslovnog karaktera prema planu DUP Budva-centar….Kako je ovaj plan običan spisak želja povlašćenih pojedinaca, kao takav je u koliziji sa planovima višeg reda… Namjera je jasna, da se investitoru omogući da mimo plana, pod firmom poslovnih apartmana, kako je u idejnom projektu naznačeno, koje pravnici u Crnoj Gori ne poznaju, grade stanove za tržište”, upozoravaju nezadovoljni građani.

Mještani traže da se, iako veoma loš, poštuje važeći detaljni urbanistički plan. Reakcija grupe građana na najavu gradnje solitera u centru grada došla je prilično kasno, kada je dragocjeni prostor turističke Budve urbanistička mafija oličena u predstavnicima republičke i lokalne vlasti, planera i investitora, pretvorila u običnu tržišnu robu. Dok je trajala izrada planova građani su pokazivali zanimanje samo za svoju kuću i okućnicu, na štetu zajedničkih interesa, koji su ugroženi do granice izdržljivosti. Reaguju burno tek kad soliter i bukvalno stigne pred njihova vrata.

Udruženim snagama

Za veoma kratko vrijeme kompanija Monterra postala je vodeća građevinska firma u turističkoj metropoli. Pored solitera u blizini drevne Budve, Monterra planira gradnju niza stambenih objekata. Jedan od većih je kompleks od 40.000 kvadrata u Bečićima. U planu je završetak radova u naselju Zavala, koje je preuzeto od propalog ruskog milijardera Sergeja Polonskog. Na lokaciji Crvena glavica kod Svetog Stefana planira se izgradnja apart hotela sa 10.000 m2. Najavljeno je i partnerstvo u gradnji luksuznog hotela u Kotoru sa američkom firmom Kotor Bay Hotel. Beogradski Prometal iz sastava Verano grupe iz Beograda partner je Monterre u izgradnji stambenih konglomerata duž budvanske rivijere.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo