Srpski nacionalni savjet i Društvo za ravnopravnost i toleranciju, dvije ,,firme” iza kojih stoji Momčilo Vuksanović, dobile su u posljednje tri godine preko milion i trista hiljada eura od Fonda za manjine. Fond je ove godine Vuksanoviću dodijelio 340.000 eura za Srpske elektronske novine, Izdavačku djelatnost, Srpski radio Kul, Srpsku televiziju i Srpske novine. Proteklih godina Vuksanović je dobijao velike pare i za Dane srpske kulture u Crnoj Gori, stipendiranje studenata, naravno srpske nacionalnosti, istraživanje stepena diskriminacije srpskog naroda u Crnoj Gori, te desetine hiljada eura za obnovu crkava i manastira SPC po Crnoj Gori. Za izradu projekta za obnovu i revitalizaciju Nemanjinog grada na ušću Ribnice u Moraču u Podgorici 2009. godine Vuksanović je namakao 15.000 eura. Ko prolazi pored Skalina zaključiće da su to bačene pare, jer tvrđava i dalje bespovratno propada. To je, ipak, sitnica za ogromne novce date Vuksanoviću, a za koje nadležni i ne znaju kako su utrošeni.

Državna revizorska komisija u ovogodišnjem izvještaju o reviziji Fonda za manjine navodi da ,,Izvještaj o utrošenim sredstvima za projekte Srpskog nacionalnog savjeta nije dostavljen Fondu, ali je data na uvid knjiga koja na 240 strana prezentira aktivnosti Srpskog savjeta, između kojih su i one koje su podržane od Fonda za manjine Crne Gore”. Knjiga se zove Od obećanja do ispunjenja.

Direktor Fonda za manjine Safet Kurtagić je konstatovao da su ulaskom srpske nacionalne zajednice u sferu manjina, manjine postale većina, tako da je 58 odsto stanovništva Crne Gore pri Fondu za manjine. „To je apsurdna situacija” – smatra Kurtagić. Druga apsurdna situacija, prema njegovim riječima, jeste da srpska nacionalna zajednica dobija dvije trećine sredstava, a svi ostali jednu trećinu. Tako iz godine u godinu od 2008. kada je osnovan Fond za manjine.

U praksi to izgleda ovako: za prošlu godinu od 850.000 eura 540.000 dobila je srpska nacionalna zajednica, bošnjačka 131.000, albanska 85.000, muslimanska 67.000, a hrvatska i romska 18.000 i 7.000 eura. Za multinacionalne projekte izdvojena je 21.000 eura.

I pored toga što su i u Fondu primijetili da je takva raspodjela apsurdna i ove godine su predstavnici Fonda za manjine odlučili da veći dio novca na konkursu raspodijele shodno proporcionalnoj zastupljenosti manjina, iako u novom zakonu to više nije jedan od kriterijuma. Tako su tri petine novca opet podijeljene po nacionalnom ključu.

Predsjednik Upravnog odbora Fonda Miroslav Marić je konstatovao da su ,,polovinu budžeta Fonda za manjine Crne Gore dobili projekti srpskog manjinskog naroda. Ali, projekti koji su kvalitetom – to i zaslužili!”

I pored tolikog kvaliteta i para Vukasanović je, govoreći o raspodjeli novca u Fondu za manjine, kazao da Srbi i tu trpe nepravdu i diskriminaciju po nacionalnoj osnovi. ,,Sve što je u zakonima povoljno za Srbe mijenja se na njihovu štetu”, rekao je Vuksanović. On je sve začinio predviđanjem ,,da će udružena srpska ološ i crnogorske ustaše i dalje napadati aktivnosti i rad njegovog savjeta”!

Na Vuksanovića su se obrušili predstavnici srpskih stranaka. Poslanik NOVE Slaven Radunović je kazao da crnogorski režim stoji iza osnivanja Srpskog savjeta, kao tijela koje zastupa srpsku zajednicu u Fondu za manjine. U ovoj partiji smatraju da se taj Fond koristi kao sredstvo za prevođenje Srba u nacionalnu manjinu u Crnoj Gori.

,,Na jednoj strani ste manjina, a na drugoj insistirate da ste većina. Ne može i jedno i drugo”, odbrusio im je poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković. Zatražio je Vuković, kao da nije u vlasti, da se usklade zakon o manjinskim pravima i izborni zakon, kako bi se znalo ko su manjine u Crnoj Gori, odnosno ko može da koristi novac Fonda za manjine.

Za ovu temu se zainteresovao i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i najavio mogućnost izmjena Zakona o budžetu i o Fondu za manjine, kako bi se spriječile zloupotrebe u raspodjeli sredstava. Iz njegove partije stigla je oprečna ocjena, jer je Ervin Spahić ocijenio da je novac Fonda raspodijeljen zakonito i da nema potrebe da Skupština provjerava poslanike koji su bili u UO Fonda jer im je dala legitimitet.

U Upravnom odboru Fonda bio je i visoki funkcioner SDP-a Rifat Rastoder. Pored njega kao predstavnici Skupštine u UO Fonda su bili Đorđe Pinjatić, Husnija Šabović, Halil Duković, Hidajeta Bajramspahić, Amer Halilović, Ljerka Dragićević, Mehmed Bardhi i ispred Ministarstva za ljudska prava Orhan Šahmanović.

Oni su kasno u ponedjeljak, 31. oktobra, donijeli odluku o raspodjeli sredstava za projekte manjinskih nacionalnih zajednica. Noćnu sesiju održali su zato što su poslanicima iz Upravnog odbora mandati isticali u ponoć 31. oktobra, jer, shodno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, njihovi glasovi 1. novembra ne bi mogli da budu važeći. Poitali su da odluku o raspodjeli 800.000 eura donesu dok Upravni odbor ima legitimitet da odlučuje.

Na nedavnom skupštinskom zasjedanju na kome se raspravljalo o raspodjeli novca Fonda za manjine poslanici su utvrdili da je uglavnom sve u redu. Kako i ne bi kada su o parama odlučili njihovi partijski drugovi.

Pored članova iz parlamenta u Upravnom odboru Fonda su i predstavnici onih manjinskih savjeta i nevladinih organizacija koji su dobili novac za svoje projekte odlukom istog tog UO. Kažu ni to nije konflikt interesa.

Predsjednik Upravnog odbora Fonda Miroslav Marić, član je i Hrvatskog nacionalnom vijeća, koje je od Fonda dobilo 16.178 eura. Musa Đoka, član Albanskog nacionalnog savjeta, član je Upravnog odbora Fonda za manjine koji je 31. oktobra za projekte Albanskog savjeta opredijelio 40.500 eura. Član UO Fonda je i predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović. Isto važi i za Muhameda Ukovića, koji je član UO Fonda, ali i predstavnik Nacionalnog savjeta Roma i Egipćana. Taj savjet je na konkursu dobio 22.500 eura. Predstavnik Bošnjačkog savjeta i član UO Fonda Šukrija Cikotić – Bošnjačkom savjetu odobrio je za projekat 13.000 eura. Predsjednik Matice muslimanske Avdul Kurpejović je član Upravnog odbora Fonda – Matici je dodijeljeno 44.470 eura.

Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, zajedno sa Građanskom alijansom, podnio je krivičnu prijavu državnom tužiocu protiv članova Upravnog odbora Fonda za manjine zbog zloupotrebe službenog položaja. Crnogorski komitet tužio je članove UO Fonda, jer su na konkursima te institucije 2009, 2010. i 2011. godine radi raspodjele para, koristeći službeni položaj i svoja službena ovlašćenja, postupili protivpravno i suprotno pojedinim odredbama Pravilnika o kriterijumima i vrednovanjima za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata.

Vidjećemo koliko će tužilaštvo biti revnosno po ovoj prijavi, ali rad Fonda je podrobno analizirala Državna revizorska institucija. Ona je nakon provjere trošenja para tokom 2009. i 2010. godine utvrdila da su izvještaji o realizaciji projekata nekompletni, površni, iskazi su opisni i bez adekvatnih finansijskih dokaza na osnovu kojih bi se mogli utvrditi stvarni troškovi po projektu… Konstatacija se odnosi na više od 50 odsto izvještaja.

I dok se najavljuje da će se u Skupštini još raspravljati o Fondu za manjine, ima i prijedloga da se ovogodišnja raspodjela sredstava zamrzne dok se ne utvrdi da li je sve bilo po zakonu. Ima i onih koji smatraju da ovakvu raspodjelu preko Fonda treba ukinuti. Činjenica je da se sve oko Fonda za manjine pretvorila u priču o olakom trošenju novca poreskih obveznika. Kao da se zaboravilo da je stvoren s ciljem da pruža podršku aktivnostima značajnim za očuvanje i razvoj nacionalnih posebnosti manjinskih nacionalnih zajednica. Fond za manjine je neophodan Crnoj Gori, ali nažalost funkcioniše kao jedna u nizu nefunkcionalnih institucija.

Predrag NIKOLIĆ