Povežite se sa nama

INTERVJU

SRĐA PERIĆ, PREOKRET: Konzerviranje sistema

Objavljeno prije

na

Političke megastrukutre će nastaviti kadrovski juriš na institucije, državna i opštinska preduzeća, jer valja ispunjavati obećanja na kojima su sticali glasove, a koja su se dominantno oslanjala na to ko će gdje biti postavljen u skladu sa tim koliko je ko “glasova donio”.  Dobili smo konzerviranje sistema koji je tek trebalo da počne da se suštinski mijenja

 

MONITOR  Kako  vidite buduću vladu i političku scenu nakon 11. juna?

PERIĆ: Činjeni su veliki napori da politička scena dobije korporativni karakter i u tome se uspjelo. Imamo četiri “velike liste”, od kojih su dvije projektovane za novu vlast, dvije za opoziciju uz moguće kompenzacije po “dubini”. U izvedbi te strategije može biti varijacija, ali stvoreni su svi preduslovi za dodatno širenje partitokratije na svim nivoima. Političke megastrukutre će nastaviti kadrovski juriš na institucije, državna i opštinska preduzeća, jer valja ispunjavati obećanja na kojima su sticali glasove, a koja su se dominantno oslanjala na to ko će gdje biti postavljen u skladu sa tim koliko je ko “glasova donio”. Moguće da značajan broj građana to nije uvidio, ali oni su uračunati u ovu kalkulaciju. U najkraćem, dobili smo konzerviranje sistema koji je tek trebalo da počne da se suštinski mijenja.

Narednih mjeseci ćemo gledati pregovore sa peripetijama, ali na kraju vjerujem da će doći do manje-više Vlade koja je projektovana prije izbora.

MONITOR: Kakav je uticaj afere Do Kvon uticao na postizborne kombinatorike i uopšte buduću političku scenu ?

PERIĆ: Da li su navodi iz te afere tačni li ne, trebalo bi da utvrde nadležni organi, a o tome bi trebalo da nas informiše SDT. Međutim, ovaj slučaj je medijski promovisan od strane čelnih ljudi Vlade sa namjerom uticaja na izborni proces. I taj uticaj je izvršen. Izvjesno je da je PES izgubio neki procenat, ali i da je dio javnosti – i to ne mali – percipirao da je besmisleno učestvovati u izbornim procesu “jer su svi isti” i jer se “nema za koga glasati”. Ovu predstavu je upotpunila medijska slika u kojoj su gotovo kao jedina rješenja upravo nuđene četiri “velike liste”, a sve mimo toga kao čist promašaj. Rezultat je rekordno niska izlaznost.

Prisjetimo se scenarija “Slučaja Kvon”. Novinar postavlja pitanje o pismu, vrh vlasti zabrinut za nacionalnu bezbjednost urgentno zasijeda, izražava se bojazan u vezi sa karakterom kripto zajednice, i to čini ista ona vlast čiji su najviši funkcioneri sa tim istim gospodinom Spajićem par sedmica ranije promovisali kripto biznis u Crnoj Gori. Uz to, od prilike do prilike su mijenjani iskazi šta se stvarno nalazi u sada već čuvenom pismu Do Kvona, čovjeka optuženog  za prevaru globalnih razmjera, a koji je – ako je vjerovati vlastima – sasvim slučajno par dana pred izbore, pisao o svojoj povezanosti sa liderom PES-a.

Nije mi namjera da nikoga aboliram, inače sam, blago rečeno, oprezan u vezi sa tim šta nam kripto biznis može donijeti, ali neka to bude posao SDT-a, ne političara u kampanji. Ko god je kršio zakon treba da bude procesuiran, ali ne razarajmo institucije za potrebe političkog spektakla kreiranog za odbranu bile čije pozicije.

Građani su očekivali od nove vlasti novi stil upravljanja, a ne da nam se verbalno vitla time što prvi čovjek izvršne vlasti zna sve o svakome, a kada će to reći – odlučiće on. Umjesto takvog pristupa, sve što zna sumnjivo o bilo kome, prvi čovjek izvršne vlasti odmah treba da procesuira ka nadležnim organima, a ne da se razmeće podacima ko je gdje i s kim sjedio i čiji rođak je kome šta pričao….

Ovaj slučaj je imao i za posljedicu čvrsto obećanje PES-a da neće URU u vlasti, ali šta će biti u realnosti – sačekajmo. Ne bi bilo prvi put da optužite nekog za najteža krivična djela, a onda pođete sa njim u koaliciju. Nismo došli do stepena političke kulture da riječ obavezuje.

MONITOR: U najnovijem non paper dokumentu navodi se da je “Crna Gora  izgubila fokus na ključnim EU reformama, posebno u oblasti vladavine prava”. Kako vidite te ocjene iz Brisela?

PERIĆ: Možemo nazivati i ulice, škole, domove zdravlja i sportske centre sintagmom “ruka pravde”, ali dok se ovako olako krši Ustav, selektivno primjenjuje zakon i dok se ne počne sa temeljnom i promišljenom reformom pravosuđa – ne može se do pune vladavine prava. Za gotovo tri godine nemamo nijednu, ni prvostepenu presudu u bilo kom “velikom slučaju”. Ljudi koji su optuženi za teška krivična djela i organizovanja kriminalnih grupa su pušteni na slobodu i najavljuju da će tužiti državu – na što, ako su nepravdeno optuženi, imaju pravo.

Cijela priča oko “ruke pravde” se na kraju svodi na tvitove vlasti i ogromna očekivanja koja su “stavljena na leđa” gospodinu Vladimiru Novoviću, a da mu pritom nije data odgovorajuća sistemska podrška.

Dodajmo tome i činjenicu da je ovo sudstvo ono koje je kreirala trodecenijska vlast i da ono nema interes da se desi njegova suštinska reforma. Čast onima koji su branili dignitet struke, a koji su u velikoj manjini. I onamo gdje se u imenovanjima mogao vršiti progres po ovom pitanju, rezultati su, uz nekoliko izuzetaka, daleko od reformskih.

Izostalo je pokretanje sveobuhvatnog dijaloga i kreiranje kadrovske baze oko koje bismo gradili osovinu reforme u pravosuđu. Kada se sve to nasloni na surevnjivost i sujetu vlasti koja sa indignacijom odbacuje ne kritiku, nego čak i savjet – proizvodi ocjene iz Brisela., One su  i blage u odnosu na stvarno stanje, jer one imaju namjeru da budu stimulišuće.

Izvjesno je da bismo, da nije potrebe da se evropski prostor konsoliduje u odnosu na posljedice globalne krize uzorkovane ratom u Ukrajini, sada bili u zoni aktiviranja klauzule balansa.

MONITOR: Koliko će evropski put biti važno pitanje prilikom sastavljanja ove vlade? 

PERIĆ: Vladajuću političku klasu ne zanima usvajanje konkretnih vrijednosti i ukorijenjivanje praksi koje izviru iz njih. Naš politički sistem je postavljen tako da fingirate stvari da biste “ostali u igri”. Ta vrsta neiskrenosti je očigledna i iz nje izviru izigravanja suštine kojima svjedočimo. Takav je i karakter odnosa vladajuće političke klase u odnosu na evropski put.

Misleći da ćemo prevariti međunarodnu zajednicu, mi zapravo varamo sebe, jer ne znamo na čemu smo utemeljeni i na čemu hoćemo da trajemo.

MONITOR: Šta su bile glavne poruke građana na vanrednim parlamentarnim izborima?

PERIĆ: Građani su dali veliku podršku za četiri “velike liste” i tu prigovora nema. Po strani ambijent koji se ne može okarektrisati kao fer i kršenje normi na koje sve učesnike u izbornom procesu obavezuje zakon, birači su značajnim dijelom izabrali da je projektovani suštinski status quo nešto što je potrebno. Drugi dio nije izašao na izbore i time poslao poruku da ne doživljava dramatičnim taj status quo. Strategija obesmišljavanja u kombinaciji sa limitiranim pristupom medijima je dovelo do toga da se ukorijeni teza da su svi isti. Aktuelna Vlast je kalkulisala sa tim i u njihovim izjavama nakon izbora vidite da su oni prilično zadovoljni time.

Ne dijelim većinski stav iskazan na ovima izborima, ali on je takav da su građani prihvatili nerealistična obećanja i tvrdnje da politika ne može biti drugačija od onog što upravo gledamo. Neko moguće to temelji na entuzijazmu, neko na oportunizmu – ali rezultanta je ista. Cijenu ćemo platiti svi zajedno. I neće biti mala.

MONITOR: Ustavni sud proglasio je ove sedmice neustavnim Zakon o predsjedniku. Kako to komentarišete?

PERIĆ: Taj zakon usvojila je tadašnja većina sa željom da “preskoči” predsjednika države u imenovanaju mandatara. Kada su dobili mandatara, ne ulazim u konkretno personalno rješenje, nisu ga izglasali. To je bio vrhunac neozbiljnosti te većine.

Druga stvar je tu zanimljiva. Da je kojim slučajem Ustavni sud tada bio funkcionalan i proglasio odmah izmjene Zakona neustavnim, odnosno ukinuo sporne odredbe, izvjesno bi nastala politička kriza. Sada, kada su se odnosi promijenili – sve je u redu. Jer,  kad “našima” to odgovora, onda je   to tačno tako kako treba da bude, ali ako “oni” od toga mogu imati korist – nastaje problem.

Mi moramo jednom nadrasti filozofiju “naši” i “njihovi” i ustanoviti princip istovjetnog postupanja u istim situacijama. To je put do uspostavljana i same vladavine prava, ali i pune integracije zajednice.

MONITOR:  Kakva je budućnost Preokreta nakon 11 juna ?

PERIĆ: Preokret nastavlja dalje. Znali smo da neće biti ni brzo ni lako ispuniti  zacrtane ciljeve, ali je jednako tačno i da nismo ostvarili parlamentarni status. Kao nosilac liste preuzeo sam odgovornost za rezultat i obavezao se da ću do sredine decembra zajedno sa najužim timom pripremiti odluke u vezi sa organizacionim elementima, te da tada predstavimo ljude koji će ključno nositi dalje priču.  Svaka drugačija odluka bi na samom početku političkog života Preokreta bila ishitrena. Unosila bi nesigurnost i efekat nepouzdanosti – i bila  neodgovorna prema ljudima koji su nas glasali na izborima.

Preokret je zabilježio rast i  na nivou Crne Gore i na nivou Podgorice. U samo pola godine, mi smo u Glavnom gradu sa oko 1,8 posto došli na preko 3,5 posto. U urbanim zonama, gdje smo imali najviše kontakata sa građanima, zabilježili smo rezultat od 7 posto do blizu 9 posto.

Do sredine septembra ćemo zaokružiti analizu dosadašnjeg djelovanja, obići svaki grad, razgovorati sa ljudima kako bismo čuli njihovo mišljenje i krenuti u konkretnije strukturiranje organizacije. Do tada ćemo imati nacrt manifesta daljeg političkog djelovanja i nadogradnju programskih rješenja.

Svjesni smo da ćemo imati iste ili još snažnije opstrukcije i u narednom periodu i da će najviše energije trebati uložiti da ohrabrimo ljude da glas za Preokret „nije bačen“. Svaki od 4.833 građanki i građana, ako to budu i konačni rezultati, je sačuvao ideju da su suštinske promjene moguće – da su one nužno bazirane na borbi protiv partitokratije, te na promociji prinicipa odgovornosti, mjerljivosti, decentralizacije, transparentnosti i stručnosti. To je ono što ljudi znaju, ali što treba dalje širiti.

Vjerujem da je preokret na političkoj sceni sada još potrebniji, ali da bi se on desio u punom zamahu potrebno je mnogo učiti, raditi i biti inventivan. Spremnosti ne fali i pozivam svakog ko želi da bude dio tog napora da nam se pridruži – da preokreće na bolje i sam Preokret. Pobjeda Preokreta, kada god ona da se desi, značiće mogućnost da građani mogu da se samoorganizuju i bez političkih megastruktura i da mogu neposredno uticati na odluke koje se njih tiču.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Zakon interesa i vlastite čapre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako pričamo o kršenju Ustava i zakona, toga je bilo toliko u minulim godinama, računajući i ove od avgustovske prelomnice 2020. godine, da bi mogla biti ispisana prilično dugačka povjesnica. Samo se podsjetimo da u Ustavu piše da je Crna Gora ekološka i država socijalne pravde, pa to uporedimo sa stanjem na terenu i vidjećemo koliko je našoj političkoj klasi stalo do konstitucije i zakona. Stalo im je jedino onda kada se to tiče njihovih interesa i njihove vlastite čapre

 

 

MONITOR: Kako vidite blokadu parlamenta, ali i situacije u lokalu, poput skorašnjih slika iz Budve?

VUKOVIĆ: Crna Gora je, na žalost, nedovršena država i sve što se sada dešava izraz je te nedovršenosti. Da je bilo sreće, već bi imali institucije neupitnog kredibiliteta i autoriteta, ali sreća nas je razminula. Novoj vlasti nije bilo ni na kraj pameti da odrobljava institucije, nego samo da ih prevede u svoje ropstvo. Kad stvari tako stoje, kad nema čvrste i pouzdane institucionalne i pravne infrastrukture, onda se politika svodi na nadmetanje u stilu kafanskog obaranja ruku.

MONITOR: Da li se u parlamentu vode borbe za ustav i zakone, kako se to predstavlja,  ili za partijske interese?

VUKOVIĆ: Ako pričamo o kršenju Ustava i zakona, toga je bilo toliko u minulim godinama, računajući i ove od avgustovske prelomnice 2020. godine, da bi mogla biti ispisana prilično dugačka povjesnica. Samo se podsjetimo da u Ustavu piše da je Crna Gora ekološka i država socijalne pravde, pa to uporedimo sa stanjem na terenu i vidjećemo koliko je našoj političkoj klasi stalo do konstitucije i zakona. Stalo im je jedino onda kada se to tiče njihovih interesa i njihove vlastite čapre. O interesima građana i građanki i njihovim kožama samo onoliko koliko se to poklapa sa interesima pripadnika političke klase, kako pozicione tako i opozicione.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANDRIJA RAŠOVIĆ, REDITELJ: U svaki segment predstave utkana je ljubav i iskrenost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Važno mi je bilo da kroz predstavu kako junacima, tako i publici dam za pravo da budu posebni, unikatni, da požele da ne liče na drugu djecu

 

 

Na Velikoj sceni KIC-a Budo Tomović, podgorička publika imala je priliku da uživa u predstavi Magareće godine, novom ostvaraju Dramske scene za djecu Gradskog pozorišta. Inspirisana motivima romana Branka Ćopića, predstava donosi toplu priču o odrastanju i prijateljstvu, u režiji talentovanog Andrije Rašovića i dramaturgiji Vuka Draganića.

Za vizuelni identitet predstave pobrinule su se Smiljka Šeparović, koja potpisuje scenografiju, i Mia Đurović, čiji su kostimi oživjeli duh Ćopićevog svijeta. Na sceni, likove tumače glumci: Luka Stanković, Božidar Zuber, Dejan Đonović, Marija Đurić, Zoran Dragićević, Željko Radunović i Nevena Penava.

Šta se krije iza procesa nastanka ovog komada, kakve poruke nosi i kako je izgledalo prenijeti Ćopićevu magiju na scenu – o svemu ovome razgovaramo s rediteljem Andrijom Rašovićem.

MONITOR: Na koji način je iskustvo iz djetinjstva, kada Vam je majka čitala Ćopićeve romane, oblikovalo Vaš pristup režiranju „Magarećih godina“ i koliko je taj intimni odnos sa Ćopićevim djelom uticao na ton i atmosferu predstave?

RAŠOVIĆ: Kad sam bio mali, bio sam neobičan dječak. Do svoje osme godine bio sam jedino dijete, kada se rodila moja sestra. Moje rano djetinjstvo provodio sam sam. Šetajući prirodom, sa svojim psom, omiljena igračka bila mi je nekakva grana. Iako sam naučio da čitam prije osnovne škole, lektire mi je čitala majka. Prvi zimski raspust, dobijam nekoliko knjiga, prvi put čujem za riječ lektira. Među njima su i Doživljaji mačka Toše. Pamtim samo da sam majki postavljao mnogo pitanja, i da sam odlagao kraj čitanja.

Od početka sam znao da je predstava o pojedincima, jednim od onih kakav sam ja bio, i kakvi smo svi mi u svom djetinjstvu. Kroz jarke karaktere iz Ćopićevog romana, ali i pojedinca kakav je sam Ćopić, poseban, a opet univerzalan. Važno mi je bilo da kroz predstavu kako junacima, tako i publici dam za pravo da budu posebni, unikatni, da požele da ne liče na drugu djecu.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ZORAN STOJILJKOVIĆ, PROFESOR FPN U PENZIJI, BEOGRAD: Demokratska opozicija u Srbiji mora biti politički kišobran za promjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Važno  je i da postojeći i neki novi eventualni politički akteri ne pristanu da olako-pod neroformisanim uslovima i razjedinjeni, uđu  u polje politike

 

 

MONITOR: Već blizu dva mjeseca studenti u Srbiji protestuju blokadama. Kako ocjenjujete njihovu taktiku, u namjeri da im institucije ispune zahtjeve?

STOJILJKOVIĆ: Ključna stvar koju su studenti u blokadi uradili za povratak u normalnost i život u Srbiji kao pristojnom društvu u kome vlasti ne unižavaju  građanke i građane a oni se ne samoponižavaju strahom i udvorištvom, je što su “stavili na ignor“ Predsednika Vučića – odbili da sa njim kao nenadležnim pregovaraju o svojim zahtevima. Mit o sveprisutnom vođi kao poslednjoj sverešavajućoj instanci se ruši, čime se i otvara mogućnost za demokratski restart Srbije. Nepristajanje na batinjanje od strane “anonimnih prolaznika nezadovoljnih gužvama zbog blokada“ i dokazi da se radi o organizovanim provokacijama stranačkih pristalica i funkcionera vlasti, koji su potom delom i podnosili ostavke-je dalji, važan  udar u koruptivnu, klijentelističku i kriminalizovanu mrežu i unutrašnji prsten režima. Time su protesti galvanizovani a blokada se proširila na sve univerzitete. Frustrirani,  nezadovoljni i već višestruko razočarani građani  lišeni poverenja u civilne i političke aktere logično su onda  u studentima prepoznali one koji su istrajni, nepotkupljivi, kojima kao našoj deci i unucima pripada budućnost i koje treba aktivno podržati jer bude naše uspavane savesti. A onda su krenuli da sa njima propituju adrese poput Tužilaštva,Ustavnog suda, Javnog medijskoig servisa…

MONITOR: Ima li ih i kakve su razlike i sličnosti ove studentske pobune i onih iz 1992., 1996-97., 1999-2000. i „Jedan od pet miliona“. Najviše uspjeha su imale one kojima su se branili izborni rezultati i koje su bile reakcije na građanske demonstracije ili su poprimile opštenarodni karakter. Mogu li studenti danas sve gotovo sami?

STOJILJKOVIĆ: Protesti nakon povratka 2014. godine u autokratski i populistički režim sa dominantnom strankom, ne mogu se porediti sa protestima iz Miloševićevih vremena jer ne uživaju jasnu podršku kolektivnog političkog Zapada koji je sada dominantno orijentisan na svoje procenjene geostrateške interese i lojalne lokalne saveznike.   U poslednjoj deceniji protesti  su motivisani izbornim prevarama, ali još pre suprostavljanjem  prisutnom urbicidu i ekocidu, pri čemu protesti protiv Rio Tinta prodiru i u biračko telo vlasti. Kao i  tragičnim događajima  iza kojih stoji neodgovarajuća reakcija vladajućih. Neke od njih karakterisao je paralelni nastup pobunjenih građana i opozicije ,a neke ,poput aktuelnih, upadljivo distanciranje od podeljene opozicije koja nije uspela da odgovarajućim izbornim nastupom i formulom kapitalizuje prethodne proteste.  Studenti naravno ne mogu sve sami ali ovoga puta čini se da svoje saveznike traže šire unutar civilnog društva – profesionalnih udruženja, sindikata, poljoprivrednika, kampanja poput ProGlasa. Starinskim, socijalističkim vokabularom rečeno, studenti bi da okupe “savez seljaka, radnika i poštene inteligencije”.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo