Političke megastrukutre će nastaviti kadrovski juriš na institucije, državna i opštinska preduzeća, jer valja ispunjavati obećanja na kojima su sticali glasove, a koja su se dominantno oslanjala na to ko će gdje biti postavljen u skladu sa tim koliko je ko “glasova donio”. Dobili smo konzerviranje sistema koji je tek trebalo da počne da se suštinski mijenja
MONITOR: Kako vidite buduću vladu i političku scenu nakon 11. juna?
PERIĆ: Činjeni su veliki napori da politička scena dobije korporativni karakter i u tome se uspjelo. Imamo četiri “velike liste”, od kojih su dvije projektovane za novu vlast, dvije za opoziciju uz moguće kompenzacije po “dubini”. U izvedbi te strategije može biti varijacija, ali stvoreni su svi preduslovi za dodatno širenje partitokratije na svim nivoima. Političke megastrukutre će nastaviti kadrovski juriš na institucije, državna i opštinska preduzeća, jer valja ispunjavati obećanja na kojima su sticali glasove, a koja su se dominantno oslanjala na to ko će gdje biti postavljen u skladu sa tim koliko je ko “glasova donio”. Moguće da značajan broj građana to nije uvidio, ali oni su uračunati u ovu kalkulaciju. U najkraćem, dobili smo konzerviranje sistema koji je tek trebalo da počne da se suštinski mijenja.
Narednih mjeseci ćemo gledati pregovore sa peripetijama, ali na kraju vjerujem da će doći do manje-više Vlade koja je projektovana prije izbora.
MONITOR: Kakav je uticaj afere Do Kvon uticao na postizborne kombinatorike i uopšte buduću političku scenu ?
PERIĆ: Da li su navodi iz te afere tačni li ne, trebalo bi da utvrde nadležni organi, a o tome bi trebalo da nas informiše SDT. Međutim, ovaj slučaj je medijski promovisan od strane čelnih ljudi Vlade sa namjerom uticaja na izborni proces. I taj uticaj je izvršen. Izvjesno je da je PES izgubio neki procenat, ali i da je dio javnosti – i to ne mali – percipirao da je besmisleno učestvovati u izbornim procesu “jer su svi isti” i jer se “nema za koga glasati”. Ovu predstavu je upotpunila medijska slika u kojoj su gotovo kao jedina rješenja upravo nuđene četiri “velike liste”, a sve mimo toga kao čist promašaj. Rezultat je rekordno niska izlaznost.
Prisjetimo se scenarija “Slučaja Kvon”. Novinar postavlja pitanje o pismu, vrh vlasti zabrinut za nacionalnu bezbjednost urgentno zasijeda, izražava se bojazan u vezi sa karakterom kripto zajednice, i to čini ista ona vlast čiji su najviši funkcioneri sa tim istim gospodinom Spajićem par sedmica ranije promovisali kripto biznis u Crnoj Gori. Uz to, od prilike do prilike su mijenjani iskazi šta se stvarno nalazi u sada već čuvenom pismu Do Kvona, čovjeka optuženog za prevaru globalnih razmjera, a koji je – ako je vjerovati vlastima – sasvim slučajno par dana pred izbore, pisao o svojoj povezanosti sa liderom PES-a.
Nije mi namjera da nikoga aboliram, inače sam, blago rečeno, oprezan u vezi sa tim šta nam kripto biznis može donijeti, ali neka to bude posao SDT-a, ne političara u kampanji. Ko god je kršio zakon treba da bude procesuiran, ali ne razarajmo institucije za potrebe političkog spektakla kreiranog za odbranu bile čije pozicije.
Građani su očekivali od nove vlasti novi stil upravljanja, a ne da nam se verbalno vitla time što prvi čovjek izvršne vlasti zna sve o svakome, a kada će to reći – odlučiće on. Umjesto takvog pristupa, sve što zna sumnjivo o bilo kome, prvi čovjek izvršne vlasti odmah treba da procesuira ka nadležnim organima, a ne da se razmeće podacima ko je gdje i s kim sjedio i čiji rođak je kome šta pričao….
Ovaj slučaj je imao i za posljedicu čvrsto obećanje PES-a da neće URU u vlasti, ali šta će biti u realnosti – sačekajmo. Ne bi bilo prvi put da optužite nekog za najteža krivična djela, a onda pođete sa njim u koaliciju. Nismo došli do stepena političke kulture da riječ obavezuje.
MONITOR: U najnovijem non paper dokumentu navodi se da je “Crna Gora izgubila fokus na ključnim EU reformama, posebno u oblasti vladavine prava”. Kako vidite te ocjene iz Brisela?
PERIĆ: Možemo nazivati i ulice, škole, domove zdravlja i sportske centre sintagmom “ruka pravde”, ali dok se ovako olako krši Ustav, selektivno primjenjuje zakon i dok se ne počne sa temeljnom i promišljenom reformom pravosuđa – ne može se do pune vladavine prava. Za gotovo tri godine nemamo nijednu, ni prvostepenu presudu u bilo kom “velikom slučaju”. Ljudi koji su optuženi za teška krivična djela i organizovanja kriminalnih grupa su pušteni na slobodu i najavljuju da će tužiti državu – na što, ako su nepravdeno optuženi, imaju pravo.
Cijela priča oko “ruke pravde” se na kraju svodi na tvitove vlasti i ogromna očekivanja koja su “stavljena na leđa” gospodinu Vladimiru Novoviću, a da mu pritom nije data odgovorajuća sistemska podrška.
Dodajmo tome i činjenicu da je ovo sudstvo ono koje je kreirala trodecenijska vlast i da ono nema interes da se desi njegova suštinska reforma. Čast onima koji su branili dignitet struke, a koji su u velikoj manjini. I onamo gdje se u imenovanjima mogao vršiti progres po ovom pitanju, rezultati su, uz nekoliko izuzetaka, daleko od reformskih.
Izostalo je pokretanje sveobuhvatnog dijaloga i kreiranje kadrovske baze oko koje bismo gradili osovinu reforme u pravosuđu. Kada se sve to nasloni na surevnjivost i sujetu vlasti koja sa indignacijom odbacuje ne kritiku, nego čak i savjet – proizvodi ocjene iz Brisela., One su i blage u odnosu na stvarno stanje, jer one imaju namjeru da budu stimulišuće.
Izvjesno je da bismo, da nije potrebe da se evropski prostor konsoliduje u odnosu na posljedice globalne krize uzorkovane ratom u Ukrajini, sada bili u zoni aktiviranja klauzule balansa.
MONITOR: Koliko će evropski put biti važno pitanje prilikom sastavljanja ove vlade?
PERIĆ: Vladajuću političku klasu ne zanima usvajanje konkretnih vrijednosti i ukorijenjivanje praksi koje izviru iz njih. Naš politički sistem je postavljen tako da fingirate stvari da biste “ostali u igri”. Ta vrsta neiskrenosti je očigledna i iz nje izviru izigravanja suštine kojima svjedočimo. Takav je i karakter odnosa vladajuće političke klase u odnosu na evropski put.
Misleći da ćemo prevariti međunarodnu zajednicu, mi zapravo varamo sebe, jer ne znamo na čemu smo utemeljeni i na čemu hoćemo da trajemo.
MONITOR: Šta su bile glavne poruke građana na vanrednim parlamentarnim izborima?
PERIĆ: Građani su dali veliku podršku za četiri “velike liste” i tu prigovora nema. Po strani ambijent koji se ne može okarektrisati kao fer i kršenje normi na koje sve učesnike u izbornom procesu obavezuje zakon, birači su značajnim dijelom izabrali da je projektovani suštinski status quo nešto što je potrebno. Drugi dio nije izašao na izbore i time poslao poruku da ne doživljava dramatičnim taj status quo. Strategija obesmišljavanja u kombinaciji sa limitiranim pristupom medijima je dovelo do toga da se ukorijeni teza da su svi isti. Aktuelna Vlast je kalkulisala sa tim i u njihovim izjavama nakon izbora vidite da su oni prilično zadovoljni time.
Ne dijelim većinski stav iskazan na ovima izborima, ali on je takav da su građani prihvatili nerealistična obećanja i tvrdnje da politika ne može biti drugačija od onog što upravo gledamo. Neko moguće to temelji na entuzijazmu, neko na oportunizmu – ali rezultanta je ista. Cijenu ćemo platiti svi zajedno. I neće biti mala.
MONITOR: Ustavni sud proglasio je ove sedmice neustavnim Zakon o predsjedniku. Kako to komentarišete?
PERIĆ: Taj zakon usvojila je tadašnja većina sa željom da “preskoči” predsjednika države u imenovanaju mandatara. Kada su dobili mandatara, ne ulazim u konkretno personalno rješenje, nisu ga izglasali. To je bio vrhunac neozbiljnosti te većine.
Druga stvar je tu zanimljiva. Da je kojim slučajem Ustavni sud tada bio funkcionalan i proglasio odmah izmjene Zakona neustavnim, odnosno ukinuo sporne odredbe, izvjesno bi nastala politička kriza. Sada, kada su se odnosi promijenili – sve je u redu. Jer, kad “našima” to odgovora, onda je to tačno tako kako treba da bude, ali ako “oni” od toga mogu imati korist – nastaje problem.
Mi moramo jednom nadrasti filozofiju “naši” i “njihovi” i ustanoviti princip istovjetnog postupanja u istim situacijama. To je put do uspostavljana i same vladavine prava, ali i pune integracije zajednice.
MONITOR: Kakva je budućnost Preokreta nakon 11 juna ?
PERIĆ: Preokret nastavlja dalje. Znali smo da neće biti ni brzo ni lako ispuniti zacrtane ciljeve, ali je jednako tačno i da nismo ostvarili parlamentarni status. Kao nosilac liste preuzeo sam odgovornost za rezultat i obavezao se da ću do sredine decembra zajedno sa najužim timom pripremiti odluke u vezi sa organizacionim elementima, te da tada predstavimo ljude koji će ključno nositi dalje priču. Svaka drugačija odluka bi na samom početku političkog života Preokreta bila ishitrena. Unosila bi nesigurnost i efekat nepouzdanosti – i bila neodgovorna prema ljudima koji su nas glasali na izborima.
Preokret je zabilježio rast i na nivou Crne Gore i na nivou Podgorice. U samo pola godine, mi smo u Glavnom gradu sa oko 1,8 posto došli na preko 3,5 posto. U urbanim zonama, gdje smo imali najviše kontakata sa građanima, zabilježili smo rezultat od 7 posto do blizu 9 posto.
Do sredine septembra ćemo zaokružiti analizu dosadašnjeg djelovanja, obići svaki grad, razgovorati sa ljudima kako bismo čuli njihovo mišljenje i krenuti u konkretnije strukturiranje organizacije. Do tada ćemo imati nacrt manifesta daljeg političkog djelovanja i nadogradnju programskih rješenja.
Svjesni smo da ćemo imati iste ili još snažnije opstrukcije i u narednom periodu i da će najviše energije trebati uložiti da ohrabrimo ljude da glas za Preokret „nije bačen“. Svaki od 4.833 građanki i građana, ako to budu i konačni rezultati, je sačuvao ideju da su suštinske promjene moguće – da su one nužno bazirane na borbi protiv partitokratije, te na promociji prinicipa odgovornosti, mjerljivosti, decentralizacije, transparentnosti i stručnosti. To je ono što ljudi znaju, ali što treba dalje širiti.
Vjerujem da je preokret na političkoj sceni sada još potrebniji, ali da bi se on desio u punom zamahu potrebno je mnogo učiti, raditi i biti inventivan. Spremnosti ne fali i pozivam svakog ko želi da bude dio tog napora da nam se pridruži – da preokreće na bolje i sam Preokret. Pobjeda Preokreta, kada god ona da se desi, značiće mogućnost da građani mogu da se samoorganizuju i bez političkih megastruktura i da mogu neposredno uticati na odluke koje se njih tiču.
Milena PEROVIĆ
FELJTON3 sedmice
OKO NAS3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
BAŠTE BRIGANJA3 sedmice
ALTERVIZIJA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU2 sedmice